Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
Pod nebom natopljenim molitvama, tamo gde vekovima odjekuju zvona Pećke patrijaršije, poslednjih godina odjekuje i velika nepravda. Vlasti u Prištini donele su odluku da zabrane ulazak patrijarhu srpskom Porfiriju na Kosovo i Metohiju, onemogućivši mu da kroči u svetinju koja vekovima čuva duhovni i istorijski identitet srpskog naroda. Ovaj bezumni čin izazvao je ogorčenje ne samo među pravoslavnim vernicima, već i u međunarodnoj zajednici.
Podsećamo, u maju prošle godine kosovske vlasti na prelazu Merdare nisu dozvolile patrijarhu srpskom Porfiriju i sedmorici arhijereja SPC da uđu na teritoriju Kosova i Metohije kako bi prisustvovali svečanom početku rada redovnog godišnjeg zasedanja Sabora u Pećkoj Patrijaršiji. Reakcija međunarodne zajednice tada je izostala.
Skoro godinu dana kasnije, pojavio se glas razuma. Među prvima, snažan glas protiv ove nepravde podigao je ugledni kiparski diplomata i novinar Lukas Furlas, aktuelni predsedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom. U pismu upućenom najvišim zvaničnicima Evropske unije – Antoniju Kosti, Ursuli fon der Lajen i Roberti Mecoli – Furlas jasno i nedvosmisleno osuđuje ovu zabranu kao drastično kršenje verskih sloboda i osnovnih ljudskih prava.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
- Ovakvo ponašanje se ne može i ne sme tolerisati - poručuje Furlas, podsećajući da su međunarodni sporazumi, poput Briselskog sporazuma iz 2013. godine, doneti sa ciljem da omoguće slobodu kretanja i verskog delovanja. Međutim, prištinske vlasti ove sporazume tumače isključivo u skladu sa sopstvenim interesima, odbijajući da prihvate i poštuju prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve u njegovom istorijskom sedištu.
Furlas je apelovao na Evropsku uniju da preduzme hitne mere i izvrši pritisak na vlasti u Prištini kako bi se patrijarhu Porfiriju omogućilo da slobodno posećuje svetinje i vrši svoju duhovnu misiju.
- Evropska unija ne može da ćuti pred ovom grubom nepravdom. Zaštita verskih prava i očuvanje sekularizma su principi o kojima se ne može pregovarati i zahtevaju hitnu akciju - naglasio je ovaj evroposlanik.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine primio delegaciju evropskih zvaničnika koju je predvodio Lukas Furlas
Podsećamo, patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu razgovarao sa Furlasom, upoznavši ga sa teškom situacijom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i stalnim pritiscima kojima je izložena Srpska pravoslavna crkva.
Pećka patrijaršija nije samo arhitektonsko blago, već i živi simbol postojanja srpskog naroda na tim prostorima. Kao duhovna kolevka i mesto gde su mnogi srpski patrijarsi ustoličeni na tron, ona nije tek spomenik, već svedok vere, istorije i stradanja. Onemogućavanje patrijarhu Porfiriju da uđe u nju nije samo administrativna odluka – to je pokušaj da se prekine nevidljiva nit koja spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U ovom vremenu iskušenja, srpski narod ostaje postojan u svojoj veri, uveren da nepravda nikada ne može imati poslednju reč. Jer svetinje nisu samo kamen i malter. One su molitva koja se ne može učutkati, svetlost koja se ne može ugasiti.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Manastir koji je kolevka srpskog pravoslavlja, postao je svedok uzvišenog događaja – vladika Ilarion služio je liturgiju i zamonašio iskušenicu, čime je obitelj ove svetinje postala bogatija za još jednu podvižnicu vere.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.