Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
Pod nebom natopljenim molitvama, tamo gde vekovima odjekuju zvona Pećke patrijaršije, poslednjih godina odjekuje i velika nepravda. Vlasti u Prištini donele su odluku da zabrane ulazak patrijarhu srpskom Porfiriju na Kosovo i Metohiju, onemogućivši mu da kroči u svetinju koja vekovima čuva duhovni i istorijski identitet srpskog naroda. Ovaj bezumni čin izazvao je ogorčenje ne samo među pravoslavnim vernicima, već i u međunarodnoj zajednici.
Podsećamo, u maju prošle godine kosovske vlasti na prelazu Merdare nisu dozvolile patrijarhu srpskom Porfiriju i sedmorici arhijereja SPC da uđu na teritoriju Kosova i Metohije kako bi prisustvovali svečanom početku rada redovnog godišnjeg zasedanja Sabora u Pećkoj Patrijaršiji. Reakcija međunarodne zajednice tada je izostala.
Skoro godinu dana kasnije, pojavio se glas razuma. Među prvima, snažan glas protiv ove nepravde podigao je ugledni kiparski diplomata i novinar Lukas Furlas, aktuelni predsedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom. U pismu upućenom najvišim zvaničnicima Evropske unije – Antoniju Kosti, Ursuli fon der Lajen i Roberti Mecoli – Furlas jasno i nedvosmisleno osuđuje ovu zabranu kao drastično kršenje verskih sloboda i osnovnih ljudskih prava.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
- Ovakvo ponašanje se ne može i ne sme tolerisati - poručuje Furlas, podsećajući da su međunarodni sporazumi, poput Briselskog sporazuma iz 2013. godine, doneti sa ciljem da omoguće slobodu kretanja i verskog delovanja. Međutim, prištinske vlasti ove sporazume tumače isključivo u skladu sa sopstvenim interesima, odbijajući da prihvate i poštuju prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve u njegovom istorijskom sedištu.
Furlas je apelovao na Evropsku uniju da preduzme hitne mere i izvrši pritisak na vlasti u Prištini kako bi se patrijarhu Porfiriju omogućilo da slobodno posećuje svetinje i vrši svoju duhovnu misiju.
- Evropska unija ne može da ćuti pred ovom grubom nepravdom. Zaštita verskih prava i očuvanje sekularizma su principi o kojima se ne može pregovarati i zahtevaju hitnu akciju - naglasio je ovaj evroposlanik.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine primio delegaciju evropskih zvaničnika koju je predvodio Lukas Furlas
Podsećamo, patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu razgovarao sa Furlasom, upoznavši ga sa teškom situacijom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i stalnim pritiscima kojima je izložena Srpska pravoslavna crkva.
Pećka patrijaršija nije samo arhitektonsko blago, već i živi simbol postojanja srpskog naroda na tim prostorima. Kao duhovna kolevka i mesto gde su mnogi srpski patrijarsi ustoličeni na tron, ona nije tek spomenik, već svedok vere, istorije i stradanja. Onemogućavanje patrijarhu Porfiriju da uđe u nju nije samo administrativna odluka – to je pokušaj da se prekine nevidljiva nit koja spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U ovom vremenu iskušenja, srpski narod ostaje postojan u svojoj veri, uveren da nepravda nikada ne može imati poslednju reč. Jer svetinje nisu samo kamen i malter. One su molitva koja se ne može učutkati, svetlost koja se ne može ugasiti.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Manastir koji je kolevka srpskog pravoslavlja, postao je svedok uzvišenog događaja – vladika Ilarion služio je liturgiju i zamonašio iskušenicu, čime je obitelj ove svetinje postala bogatija za još jednu podvižnicu vere.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.