Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
Pod nebom natopljenim molitvama, tamo gde vekovima odjekuju zvona Pećke patrijaršije, poslednjih godina odjekuje i velika nepravda. Vlasti u Prištini donele su odluku da zabrane ulazak patrijarhu srpskom Porfiriju na Kosovo i Metohiju, onemogućivši mu da kroči u svetinju koja vekovima čuva duhovni i istorijski identitet srpskog naroda. Ovaj bezumni čin izazvao je ogorčenje ne samo među pravoslavnim vernicima, već i u međunarodnoj zajednici.
Podsećamo, u maju prošle godine kosovske vlasti na prelazu Merdare nisu dozvolile patrijarhu srpskom Porfiriju i sedmorici arhijereja SPC da uđu na teritoriju Kosova i Metohije kako bi prisustvovali svečanom početku rada redovnog godišnjeg zasedanja Sabora u Pećkoj Patrijaršiji. Reakcija međunarodne zajednice tada je izostala.
Skoro godinu dana kasnije, pojavio se glas razuma. Među prvima, snažan glas protiv ove nepravde podigao je ugledni kiparski diplomata i novinar Lukas Furlas, aktuelni predsedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom. U pismu upućenom najvišim zvaničnicima Evropske unije – Antoniju Kosti, Ursuli fon der Lajen i Roberti Mecoli – Furlas jasno i nedvosmisleno osuđuje ovu zabranu kao drastično kršenje verskih sloboda i osnovnih ljudskih prava.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
- Ovakvo ponašanje se ne može i ne sme tolerisati - poručuje Furlas, podsećajući da su međunarodni sporazumi, poput Briselskog sporazuma iz 2013. godine, doneti sa ciljem da omoguće slobodu kretanja i verskog delovanja. Međutim, prištinske vlasti ove sporazume tumače isključivo u skladu sa sopstvenim interesima, odbijajući da prihvate i poštuju prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve u njegovom istorijskom sedištu.
Furlas je apelovao na Evropsku uniju da preduzme hitne mere i izvrši pritisak na vlasti u Prištini kako bi se patrijarhu Porfiriju omogućilo da slobodno posećuje svetinje i vrši svoju duhovnu misiju.
- Evropska unija ne može da ćuti pred ovom grubom nepravdom. Zaštita verskih prava i očuvanje sekularizma su principi o kojima se ne može pregovarati i zahtevaju hitnu akciju - naglasio je ovaj evroposlanik.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine primio delegaciju evropskih zvaničnika koju je predvodio Lukas Furlas
Podsećamo, patrijarh Porfirije je 25. februara 2025. godine u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu razgovarao sa Furlasom, upoznavši ga sa teškom situacijom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i stalnim pritiscima kojima je izložena Srpska pravoslavna crkva.
Pećka patrijaršija nije samo arhitektonsko blago, već i živi simbol postojanja srpskog naroda na tim prostorima. Kao duhovna kolevka i mesto gde su mnogi srpski patrijarsi ustoličeni na tron, ona nije tek spomenik, već svedok vere, istorije i stradanja. Onemogućavanje patrijarhu Porfiriju da uđe u nju nije samo administrativna odluka – to je pokušaj da se prekine nevidljiva nit koja spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U ovom vremenu iskušenja, srpski narod ostaje postojan u svojoj veri, uveren da nepravda nikada ne može imati poslednju reč. Jer svetinje nisu samo kamen i malter. One su molitva koja se ne može učutkati, svetlost koja se ne može ugasiti.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Manastir koji je kolevka srpskog pravoslavlja, postao je svedok uzvišenog događaja – vladika Ilarion služio je liturgiju i zamonašio iskušenicu, čime je obitelj ove svetinje postala bogatija za još jednu podvižnicu vere.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.