SPOJ VERE I PRIRODE ZA DOBROBIT ZAJEDNICE: Vladika Jerotej posetio „Manastirske šume”
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
Na svečanosti povodom godišnice Vojne akademije, patrijarh srpski istakao je neraskidivu vezu između vojne službe i duhovne snage, podsećajući mlade oficire da su znanje, vera i ljubav prema otadžbini temelji nepobedivosti.
Povodom obeležavanja 175 godina Vojne akademije, patrijarh srpski Porfirije svojom prisutnošću i rečima uneo je duh vere i duhovnosti u svečanu akademsku atmosferu kasarne "General Jovan Mišković" u Beogradu. U okviru ovog značajnog jubileja, priređena je pretpremijera dokumentarnog filma "Nasleđe časti i znanja", u produkciji Vojnofilmskog centra "Zastava film" Uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane, koji govori o bogatoj tradiciji i uzvišenom pozivu Vojne akademije.
Svojim dolaskom, patrijarh Porfirije je pokazao duboko poštovanje prema instituciji koja vekovima obrazuje i oblikuje vođe vojske, nadahnjujući ih na čvrstu veru, čestitost i odanost otadžbini. Među uvaženim gostima na ovom događaju bili su i najviši predstavnici Vojske Srbije, Ministarstva odbrane, Univerziteta odbrane, kao i brojni kadeti i profesori koji svakodnevno uče i usavršavaju veštinu vojničkog poziva.
Pukovnik prof. dr Srđan Blagojević, načelnik Vojne akademije, istakao je značaj ovog datuma, naglasivši da istorija akademije nije samo duga i slavna, već i večna inspiracija svima koji su njen deo.
- Ovaj film je omaž svim generacijama koje su prošle kroz akademiju, ali i podstrek za buduće naraštaje da istraju na putu časti i znanja - rekao je pukovnik Blagojević, zahvaljujući svima koji su doprineli ostvarenju filma.
U znak priznanja povodom ovog velikog jubileja, "Pošta Srbije" izdala je prigodne poštanske marke, a prvi primerak iz kolekcije uručen je patrijarhu Porfiriju. U svom nadahnutom obraćanju, patrijarh je ukazao na neraskidivu vezu između vojne časti i duhovne snage, naglasivši da su vojna i sveštenička služba podjednako uzvišeni pozivi, vođeni istim načelom: služenjem Bogu, narodu i otadžbini.
- Dolazeći na Vojnu akademiju, ugledao sam natpis "Čast je naša imovina!" i bio zadivljen činjenicom da smo, kao narod Svetog Save, uprkos mnogim iskušenjima, ostali na visini dostojnoj naših slavnih predaka. Ova maksima nije samo podsvesni odraz našeg identiteta, već i ključ spasenja u današnjem svetu. Ako pogledamo našu istoriju, videćemo da su duhovna i vojna služba neraskidivo povezane, jer obe pozivaju na žrtvu i službenje višem dobru - kazao je patrijarh Porfirije.
Govoreći o uzvišenosti oficirske službe, on je istakao da su najveći vojni umovi Srbije iznikli upravo iz ove ustanove, pronoseći njen glas kroz generacije.
- Našu Vojnu akademiju proslavili su stratezi koji su stekli mesto u vojnim udžbenicima sveta, a danas ona obrazuje oficire za 21. vek, one koji svoje delovanje temelje na vojnom kodeksu časti. Blagoslovena je i činjenica da su današnje generacije pitomaca odrasle uz veronauku, a da u okviru Vojne akademije danas deluje i vojni sveštenik, koji im pomaže da svoju službu uzdignu na duhovne visine - dodao je patrijarh.
Naglasio je i da je naš narod kroz istoriju opstajao zahvaljujući veri, te da su mnogi velikani srpske vojne istorije svoje živote oblikovali prema jevanđelskim načelima.
- Ratnici kroz vekove crpe snagu iz svetih spisa, znajući da bez Boga ne možemo ništa, ali da sa Njim možemo sve. Isto važi i za vas, dragi kadeti – u svojoj službi ne budite vođeni samo znanjem i veštinom, već i verom, jer je ona temelj nepobedivosti - poručio je patrijarh Porfirije, pozivajući prisutne da svoje delovanje osvećuju ljubavlju prema Bogu i otadžbini.
Patrijarh je svoje obraćanje završio podsećanjem na velike vojvode i svetitelje koji su ispisali istoriju srpske vojske, među kojima su Sveti Georgije Pobedonosac, Sveti Dimitrije, Sveti knez Lazar i despot Stefan Visoki.
- Njihova vera i žrtva neka budu putokaz i vama, koji danas nosite uniformu sa čestitom odlučnošću da branite svoj narod i domovinu. Budite, pre svega, ljudi vere i časti, jer samo tako možemo ostati dostojni zaveta naših predaka - zaključio je srpski patrijarh.
Svojim prisustvom i duhovnim porukama, patrijarh Porfirije je još jednom pokazao koliko je važno da vojska i Crkva budu oslonac našeg naroda, upućujući sve prisutne da, ma kojoj profesiji pripadali, uvek teže istini, pravdi i duhovnom uzrastanju.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima. U paraklisu Svetog velikomučenika Teodora Tirona u kasarni „Topčider“, episkop lipljanski i vojni služio je liturgiju, osvetio slavske darove i sa starešinama i vojnicima prelomio slavski kolač, podsećajući na neraskidivu vezu između vojske i Crkve. U srcu Srema, mladi učenici okupljeni u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice osetili su snagu molitve i vere, dok im je sveštenstvo uputilo blagoslove za uspešan put u životu i službi narodu. Odlukom državnih vlasti posle 1945. godine ova arhivska građa crkvene provenijencije data je „na staranje“ Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Budi deo Religija.rs zajednice. Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje. Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem. Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka. Pouka ovog monaha pokazuje kako skromnost, ljubav prema bližnjima i predanje Božijoj volji mogu promeniti svakodnevicu i doneti mir u haotičan život. Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima. Deci u školama besplatno dele „Biblije” koje sadrže skrivene poruke – evo zašto pravoslavni stručnjaci upozoravaju na ovu tihu, ali veliku opasnost. Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija. Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva. Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste. Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu. Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve. Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik. Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri. U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.





SPOJ VERE I PRIRODE ZA DOBROBIT ZAJEDNICE: Vladika Jerotej posetio „Manastirske šume”
SVETI RATNIK MEĐU VOJNICIMA: Vladika Dositej i pripadnici Vojske Srbije zajedno proslavili svetitelja zaštitnika
BUDUĆI POLICAJCI SA PROFESORIMA DOŠLI U CRKVU NA BOGOSLUŽENJE: Pitomci Srednje škole unutrašnjih poslova prisustvovali liturgiji
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PONOVO U VLASNIŠTVU VAŽNIH DOKUMENATA: Velika promena stupila na snagu
Ovo je jedno od najtežih iskušenja koje može da stigne čoveka: Sveti Marko Podvižnik otkriva kako to zlo dočekati i protiv njega se boriti
Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Danas je velika slava: Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija - Đurđic
Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi su prešli u hrišćanstvo: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
PRIDRŽAVAJTE SE OVOGA U ŽIVOTU I ZA BUDUĆNOST NE BRINITE: Iguman Nikon daje putokaz za život bez stresa
JEDNA VERA, STO NARODA: Zašto pravoslavlje i dalje kuca u srcima više od 200 miliona ljudi širom sveta
NIKO NE GOVORI O OVOME: Roditelji misle da je za decu internet najopasniji, ali prava zamka krije se na mestu gde je najmanje očekuju
"AKO SE VERA SVODI NA OBIČAJE I TRADICIJU, NEMAMO OD NJE MNOGO KORISTI": Vladika Jovan upozorio vernike u Rabrovcu
Mitropolit Irinej u teškom stanju
"Zaštita SPC, naših svetinja i naroda su pitanja od najvišeg značaja": Ovo je plan Srpske liste za Kosovo i Metohiju
Od naredne godine menja se važna crkvena zapovest: Tiče se svetih tajni ispovesti i pričešća - sveštenik sve objasnio
"Deco Svetog Save...": SPC uputila hitan apel vernicima da se mole za mitropolita bačkog Irineja
Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi su prešli u hrišćanstvo: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Ovaj deo kuće se ne kadi i u njemu se nikad ne moli: Otac Dejan o onome što mnogi vernici čine, a ne bi trebalo
Radite ovo svakodnevno i ni bomba vas ne može razneti: Savet starca Ilije koji vredi pročitati
Šta čeka one koji proklinju, a šta one na koje je prokletstvo bačeno: Mati Ekaterina o kletvi kao veoma "gadnoj stvari"