Ekumenističko bogosluženje u hamburškoj crkvi Svetog Josifa, održano povodom istovremenog praznovanja Vaskrsa u svim hrišćanskim crkvama, izazvalo je podeljene reakcije – od poziva na jedinstvo, do ozbiljnih upozorenja na odstupanje od svetootačkog predanja.
U crkvi Svetog Josifa, na sam drugi dan Vaskrsa, održano je nesvakidašnje bogosluženje koje je u pravoslavnim krugovima izazvalo podeljene reakcije. Povod za okupljanje bila je retka podudarnost – sve hrišćanske crkve širom sveta slavile su Vaskrs istog dana, 20. aprila 2025. godine, što se dogodilo tačno sedamnaest vekova nakon Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Ekumenističko večernje bogosluženje u Hamburgu okupilo je troje predstavnika različitih hrišćanskih tradicija: Zašu-Filipa Gajslera, rimokatoličkog sveštenika i generalnog vikara Nadbiskupije Hamburga; Kirsten Fehrs, biskupicu Evangeličke crkve u Hamburgu i Lubecku; i Milutina Marića, sveštenika Srpske pravoslavne crkve Svetog arhanđela Mihaila. Njihovo zajedničko stajanje pred oltarom, u molitvi i pesmi, predstavljalo je simbol nade za mnoge, ali i zabrinutost za veliki broj pravoslavnih vernika.
Bogosluženje, nazvano „Večernje ljubavi“, nosilo je snažnu simboliku – izraz ekumenskog jedinstva i težnje ka međuhrišćanskom dijalogu. Sveštenik Milutin Marić, koji od 2018. godine predvodi parohiju Svetog arhanđela Mihaila u Hamburgu, bio je ključni organizator ovog događaja. Njegovo služenje u zajednici od oko 10.000 vernika, rasprostranjenoj na severu Nemačke, donelo je obnovu crkvenog života, kako duhovnu, tako i fizičku – oslikane su nove freske, uvedeni su dodatni bogoslužbeni sadržaji i ojačano je učešće mladih.
Daniel Bockwoldt / AFP / Profimedia
Zašu-Filip Gajslea, rimokatolički sveštenik i generali vikar Nadbiskupije Hamburga; Kirsten Fehrs, biskupicu Evangeličke crkve u Hamburgu i Lubecku; i Milutin Marić, sveštenik Srpske pravoslavne crkve Svetog arhanđela Mihaila
Međutim, upravo taj korak – stupanje u zajedničko bogosluženje sa sveštenicima nepravoslavnih konfesija – otvorio je brojna pitanja i izazvao nedoumice među vernicima koji veruju da se svetootačko predanje mora poštovati u svakom vremenu i kontekstu.
Citirajući Svetog Jovana Zlatousta, u svom delu pravoslavna crkva i ekumenizam, Sveti Justin Popović je zapisao:
- Odlično, odlično, prijatelju moj, druže Hristov, verni mužu, podvižniče pobožnosti, koji si pre spreman da umreš u mukama, nego da izdaš povereno ti blagočešće; u dan suda bićeš sa Mučenicima.
Za jedne, ovaj događaj je nada u bolju i mirniju budućnost među hrišćanima. Za druge, to je opasno približavanje duhu vremena i povlačenje granica koje su vekovima čuvane kao svetinje.
U 1700. godišnjice Sabora u Nikeji, na kojem je vera bila jasno definisana, a jeresi osuđene, postavlja se pitanje – da li je današnji poziv na jedinstvo plod istinske ljubavi i razumevanja, ili kompromis koji ugrožava istinu vere?
Hamburško bogosluženje ostaje upisano kao presedan, ne samo zbog svoje simbolike, već i zbog duhovnih dilema koje je otvorilo. A upravo u tim dilemama počinje ozbiljan razgovor o granicama, identitetu i budućnosti pravoslavlja u savremenom svetu.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Mnogi vrhunski sportisti ističu kako im je upravo sport bio najvažniji vodič kroz život, kako su na treninzima naučili šta znači raditi za cilj, kako nositi teret odgovornosti, ali i kako se dostojanstveno nositi s porazom.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Mitropolit zvorničko-tuzlanski kroz stihove otkriva da nas tokom 2025. godine čeka svet pun napetosti, lažnog mira i opasnih kompromisa, a ključno je ostati veran pravoslavnoj veri i Hristovom Carstvu.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
Patrijarh srpski služio svetu Liturgiju u Mirijevu na praznik Svetog Pantelejmona i besedio o veri, molitvi „Gospode, pomiluj“ i čovekovom odnosu prema Bogu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.