PRED CRKVOM SU VAŽNE ODLUKE: Počelo zasedanje Sabora SPC (FOTO)
Predstojatelj Svetog arhijerejskog sabora je patrijarh srpski Porfirije.
Princ Filip je naglasio da je dvor sagradio njegov pradeda, kralj Aleksandar I, koji je imao značajnu ulogu u ujedinjenju Srpskih pravoslavnih crkava.
Princ Filip Karađorđević, priredio je tradicionalnu svečanu večeru u Kraljevskom dvoru na Dedinju u čast patrijarha srpskog Porfirija i arhijereja Srpske pravoslavne crkve (SPC) – učesnika redovnog zasedanja Svetog Arhijerejskog Sabora.
Princ Filip je, u pratnji svog sina princa Stefana i brata princa Aleksandra, dočekao je duhovne vođe srpskog naroda kao domaćin, zbog odsustva svog oca, princa Aleksandra, koji se nalazi van zemlje.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Filip je naglasio da je dvor sagradio njegov pradeda, kralj Aleksandar I, koji je imao značajnu ulogu u ujedinjenju Srpskih pravoslavnih crkava.
- On nije samo podržao ovaj proces, već je bio i njegov inicijator, kao i pokretač ideje o obnovi Pećke patrijaršije - istakao je princ Filip.
On je podsetio na vizionarsku ulogu svog pradede, koji je pre tačno jednog veka nastojao da objedini srpski duhovni identitet. Istakao je da vizija Aleksandra I o obnovi Pećke patrijaršije nije bila samo simbolična, već duboko ukorenjena u istorijskom sećanju i želji za jedinstvom srpskog naroda.
- Srećan sam što sam kao praunuk kralja Aleksandra I imao čast i blagoslov da u Pećkoj patrijaršiji prisustvujem ustoličenju dvojice srpskih patrijaraha – patrijarha Irineja i patrijarha Porfirija - rekao je princ Filip.
Srdačno pozdravljajući drage goste, princ Filip je podsetio na neophodnost duhovnog jedinstva i značaj očuvanja vrednosti koje Crkva vekovima neumorno svedoči u životu srpskog naroda. Patrijarh je posebno uputio pozdrav njegovom kraljevskom visočanstvu prestolonasledniku Aleksandru, a princu Filipu se zahvalio na ukazanom gostoprimstvu poželevši sreću i blagostanje kraljevskom domu.
Tom prilikom patrijarh Porfirije je istakao duboku istorijsku povezanost Srpske pravoslavne crkve i dinastije Karađorđević, kao i značaj očuvanja jedinstva, mira i identiteta - zaveta koji su nam u amanet ostavili slavni preci, a koji ostaje obavezujući i danas, u životu srpskog svetosavskog naroda.
Predstojatelj Svetog arhijerejskog sabora je patrijarh srpski Porfirije.
Sabranim arhijerejima i vernom narodu besedom posle čitanja svetog Jevanđelja obratio se mitropolit braničevski Ignatije.
Lekari su morali da operišu vladiku.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
"Nikakvi pregovori o navodnom "Temeljnom ugovoru" se ne vode, niti taj obrazac može biti obrazac koji je recimo primenjen u Crnoj Gori, u čemu sam lično učestvovao, ali i u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH ili Mađarskoj."
Tokom liturgije u istorijskom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru, patrijarh srpski Porfirije govorio je o dubljem smislu evharistije, o pogrešnim očekivanjima od Boga i o pozivu na slobodno, svesno i ljubavlju ispunjeno sjedinjenje sa Hristom.
Vernici će se setiti svojih preminulih, a uz odlazak u hram i na groblje vezani su brojni običaji.
Na praznik Svetog kralja Vladislava, na ktitorskoj slavi u Mileševi okupili su se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo, vernici i brojni ugledni gosti.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Tokom višednevne posete predviđene su svete liturgije, osvećenja hramova i susreti sa vernicima u Melburnu, Kanberi i Sidneju.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.