Arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički govori o tome zašto jubilej ove svetinje nadomak Čikaga nije samo sećanje na prošlost, već poziv da nastavimo delo Svetog Mardarija i sačuvamo duhovno sidrište srpskog naroda u tuđini.
Tamo gde su stopala Svetog Mardarija prvi put dotakla američku zemlju, nikla je svetlost koja već čitavo stoleće greje duše vernih. Na tlu dalekom od otačastva, a opet duboko srpskom po mirisu tamjana, zvuku pojanja i suzama radosnicama u očima iseljenika, uzdigao se manastir Svetog Save – stub pravoslavlja i znak da Crkva Hristova ne poznaje granice. Sto godina od njegovog osnivanja nije samo jubilej jednog manastira; to je vek neugasle vatre vere, nade i ljubavi naših predaka, koji su na američkoj pruzi života tražili i našli svoje duhovno sidrište.
U ovom znamenitom trenutku, kada manastir Svetog Save obeležava svoj prvi vek postojanja, a konak se obnavlja da postane Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija, arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički Longin – naslednik dela Svetog Mardarija i neumorni čuvar svetinje koju su zidale ruke, ali suzama posvetila srca – dao je intervju za eparhijski portal newgracanica.org, koji prenosimo u celosti.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Longin
Vaše Visokopreosveštenstvo, ove godine obeležavamo sto godina manastira Svetog Save. Zašto je ovo značajan trenutak u životu naše Crkve i našeg naroda?
Manastir Svetog Save nije samo građevina. To je sveto mesto, izvor duhovnog života, svedočanstvo vere i žrtve naših predaka koji su došli u ovu zemlju sa vrlo malo, ali sa dubokom verom. Već jedan vek, ovaj manastir služi kao utočište, škola molitve, duhovnosti, isceljenja i nacionalnog identiteta. Ovde je Sveti Mardarije živeo, molio se i bio sahranjen. Ovaj jubilej nije samo povod za sećanje, već i poziv da nastavimo njegovo delo sa novom odgovornošću.
Obnova konaka u manastiru Svetog Save počela je na dan kada se proslavlja Prenos moštiju Svetog Mardarija. Koji je značaj tog trenutka?
To je duboko simbolično. Počeli smo obnovu konaka, mesta ispunjenog sećanjima i trudom Svetog Mardarija, upravo na dan kada se proslavlja Prenos njegovih moštiju. To nije slučajnost, nego Božji promisao. On nas i dalje vodi, ohrabruje i podseća da nastavimo gde je on stao. Konak će postati Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija, koji će služiti budućim generacijama sa istim žarom kojim je on služio svojoj pastvi.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Koga od arhijereja očekujete ove godine na proslavi?
Očekujemo sa radošću dolazak preosvećene gospode episkopa Maksima i Irineja. Veoma mi je drago što će biti sa nama. Njihovo prisustvo je velika radost i učvršćenje jedinstva. Mnogo znači i meni lično, i sveštenstvu, i vernom narodu, jer zajedno obeležavamo ovaj istorijski trenutak.
Zašto bi godišnja litija na praznik Svetog Mardarija trebalo da postane centralni događaj u životu Eparhije?
Zato što nas vraća našim korenima. Litija nije samo tradicija, to je živo kretanje duše ka svetosti. Kada svake godine idemo u litiji od Nove Gračanice do manastira Svetog Save, koračamo stopama Svetog Mardarija. To je čin sećanja, jedinstva i odlučnosti. Ovaj događaj može postati duhovno srce naše Eparhije – dan kada se svi sabiramo, molimo i učvršćujemo u zajedničkoj veri.
RINA
Sveti Mardarije na fresci
Šta biste poručili vernicima koji razmišljaju kako mogu da pomognu?
Smireno i od srca pozivam sve naše vernike: sada je trenutak da damo. Kao što su naši preci zidali manastir ciglu po ciglu, tako i mi moramo obnoviti i utvrditi ovo sveto mesto. Obnova konaka i pretvaranje u Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija je svešteno delo. Potrebne su nam vaše molitve, prisustvo i materijalna podrška. Svako darivanje, ma koliko bilo malo, znači izgradnju budućnosti naše Crkve u Americi. Pokažimo zahvalnost za prošlost tako što ćemo ulagati u budućnost.
Da li biste nešto dodali za kraj?
Blagodarim Bogu što nam je podario ovaj trenutak. Hajde da zajedno hodimo, molimo se i gradimo, da bi u nekom novom stoleću oni koji dođu posle nas mogli reći: „Oni su bili verni.“ Neka molitve Svetog Mardarija prate i ukrepljuju sve nas.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
U razgovoru sa Skotom Hortonom, poznati voditelj izneo je tezu da su Sjedinjene Američke Države, od bombardovanja Nagasakija do sukoba u Siriji i na Balkanu, uvek bile na strani onih koji ubijaju hrišćane, naglašavajući da takvi izbori nisu slučajni, već strateški.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.