Arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički govori o tome zašto jubilej ove svetinje nadomak Čikaga nije samo sećanje na prošlost, već poziv da nastavimo delo Svetog Mardarija i sačuvamo duhovno sidrište srpskog naroda u tuđini.
Tamo gde su stopala Svetog Mardarija prvi put dotakla američku zemlju, nikla je svetlost koja već čitavo stoleće greje duše vernih. Na tlu dalekom od otačastva, a opet duboko srpskom po mirisu tamjana, zvuku pojanja i suzama radosnicama u očima iseljenika, uzdigao se manastir Svetog Save – stub pravoslavlja i znak da Crkva Hristova ne poznaje granice. Sto godina od njegovog osnivanja nije samo jubilej jednog manastira; to je vek neugasle vatre vere, nade i ljubavi naših predaka, koji su na američkoj pruzi života tražili i našli svoje duhovno sidrište.
U ovom znamenitom trenutku, kada manastir Svetog Save obeležava svoj prvi vek postojanja, a konak se obnavlja da postane Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija, arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički Longin – naslednik dela Svetog Mardarija i neumorni čuvar svetinje koju su zidale ruke, ali suzama posvetila srca – dao je intervju za eparhijski portal newgracanica.org, koji prenosimo u celosti.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Longin
Vaše Visokopreosveštenstvo, ove godine obeležavamo sto godina manastira Svetog Save. Zašto je ovo značajan trenutak u životu naše Crkve i našeg naroda?
Manastir Svetog Save nije samo građevina. To je sveto mesto, izvor duhovnog života, svedočanstvo vere i žrtve naših predaka koji su došli u ovu zemlju sa vrlo malo, ali sa dubokom verom. Već jedan vek, ovaj manastir služi kao utočište, škola molitve, duhovnosti, isceljenja i nacionalnog identiteta. Ovde je Sveti Mardarije živeo, molio se i bio sahranjen. Ovaj jubilej nije samo povod za sećanje, već i poziv da nastavimo njegovo delo sa novom odgovornošću.
Obnova konaka u manastiru Svetog Save počela je na dan kada se proslavlja Prenos moštiju Svetog Mardarija. Koji je značaj tog trenutka?
To je duboko simbolično. Počeli smo obnovu konaka, mesta ispunjenog sećanjima i trudom Svetog Mardarija, upravo na dan kada se proslavlja Prenos njegovih moštiju. To nije slučajnost, nego Božji promisao. On nas i dalje vodi, ohrabruje i podseća da nastavimo gde je on stao. Konak će postati Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija, koji će služiti budućim generacijama sa istim žarom kojim je on služio svojoj pastvi.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Koga od arhijereja očekujete ove godine na proslavi?
Očekujemo sa radošću dolazak preosvećene gospode episkopa Maksima i Irineja. Veoma mi je drago što će biti sa nama. Njihovo prisustvo je velika radost i učvršćenje jedinstva. Mnogo znači i meni lično, i sveštenstvu, i vernom narodu, jer zajedno obeležavamo ovaj istorijski trenutak.
Zašto bi godišnja litija na praznik Svetog Mardarija trebalo da postane centralni događaj u životu Eparhije?
Zato što nas vraća našim korenima. Litija nije samo tradicija, to je živo kretanje duše ka svetosti. Kada svake godine idemo u litiji od Nove Gračanice do manastira Svetog Save, koračamo stopama Svetog Mardarija. To je čin sećanja, jedinstva i odlučnosti. Ovaj događaj može postati duhovno srce naše Eparhije – dan kada se svi sabiramo, molimo i učvršćujemo u zajedničkoj veri.
RINA
Sveti Mardarije na fresci
Šta biste poručili vernicima koji razmišljaju kako mogu da pomognu?
Smireno i od srca pozivam sve naše vernike: sada je trenutak da damo. Kao što su naši preci zidali manastir ciglu po ciglu, tako i mi moramo obnoviti i utvrditi ovo sveto mesto. Obnova konaka i pretvaranje u Duhovno-kulturni centar Svetog Mardarija je svešteno delo. Potrebne su nam vaše molitve, prisustvo i materijalna podrška. Svako darivanje, ma koliko bilo malo, znači izgradnju budućnosti naše Crkve u Americi. Pokažimo zahvalnost za prošlost tako što ćemo ulagati u budućnost.
Da li biste nešto dodali za kraj?
Blagodarim Bogu što nam je podario ovaj trenutak. Hajde da zajedno hodimo, molimo se i gradimo, da bi u nekom novom stoleću oni koji dođu posle nas mogli reći: „Oni su bili verni.“ Neka molitve Svetog Mardarija prate i ukrepljuju sve nas.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
U razgovoru sa Skotom Hortonom, poznati voditelj izneo je tezu da su Sjedinjene Američke Države, od bombardovanja Nagasakija do sukoba u Siriji i na Balkanu, uvek bile na strani onih koji ubijaju hrišćane, naglašavajući da takvi izbori nisu slučajni, već strateški.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Mitropoliti Atanasije i Metodije predvodili svečanost u selu Dapsići – vernici poručuju da su dobili svetionik vere i mesto gde se sve granice brišu ljubavlju.
U fruškogorskoj svetinji proslavljen je praznik Svetog Atanasija Atonskog i imendan igumana ove svete obitelji, dok je episkop Nektarije nadahnutom pričom ganuo sve sabrane.
Na prijemu u Patrijaršiji istaknuto je da Srbija predstavlja primer harmonije među verama, a razgovarano je o jačanju dijaloga, miru i zajedničkim vrednostima koje povezuju Istok i Balkan.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.