Manastir Ravanica je zadužbina kneza Lazara Hrebeljanovića, gde su posle pogibije prenete njegove mošti i od tada je mesto hodočašća. U njemu se prepliću istorija i vera. Ravanica je ženski manastir u koji dolaze vernici da uz molitvu i veru pronađu isceljenje i mir. Turisti ovu srpsku svetinju obilaze jer je krase brojne freske. U kupolama su freske Hrista, Bogorodice, Anđela i proroka, u oltaru su predstave Hristovog stradanja i ovaploćenja, dok su u naosu ciklusi Velikih praznika, Čuda i jevanđelskih pripovesti kao i sveti ratnici i monasi.
Manastir Ravanica je ženski pravoslavni manastir u Srbiji koji se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve. U manastirskoj crkvi posvećenoj Vaznesenju Hristovom danas se nalaze mošti kneza Lazara. Manastir Ravanica predstavlja zaštićeno nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Ravanica je zadužbina kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke i Lazareve pogibije, njegove mošti prenesene su iz prištinske crkve Vaznesenja u Ravanicu 1392. godine. Manastir je od tada postao mesto hodočašca i žiža oko koje se stvara kult kneza Lazara, kosovskog mučenika, a zatim i njegovih saboraca. Više puta bila je rušena i paljena pri čemu nije stradala sama crkva, već utvrđenje i manastirske zgrade. Crkva je teško stradala 1686/7. godine, kada je pobijen i veći broj ravaničkih monaha.
Wikimedia/Ванилица
Čuva duh kneza Lazara
Tokom austro-turskog rata 1788-1791. godine, narodu poznatijem kao Kočina krajina, manastir Ravanica je spaljen 9. aprila 1788. godine. Crkva je posvećena Vaznesenju Gospodnjem i ograđena je čvrstim odbrambenim zidom sa sedam kula. Ravanica je sagrađena izmedu 1375. i 1377. godine, a freske su oslikane nekoliko godina pred Kosovsku bitku. Na ktitorskoj kompoziciji se, pored kneza Lazara nalazi i knjeginja Milica i njihovi sinovi Stefan i Vuk.
Maketa Ravanice iz 1705. godine. Rad Nikole Nedeljkovića iz Ciprovca. Muzej SPC, Beograd. Izložba povodom 800 godina SPC (2019).
Istorija na freskama
Po svojim arhitektonskim i likovnim obeležjima ravanička crkva predstavlja početak moravske škole. Crkva predstavlja originalno arhitektonsko rešenje nastalo spajanjem svetogorske tradicije trolisne osnove i modela upisanog krsta sa pet kupola, odomaćenog u vreme kralja Milutina. Trolisna osnova je postala uzor u daljem razvoju prostorne koncepcije hramova. Crkva je zidana naizmeničnim redovima kamena i opeke, ukrašena je keramoplastičnim dekorativnim elementima i bogatom reljefnom plastikom.
Kao značajno središte duhovnog, kulturnog, književnog i umetničkog života Ravanica je uticala na nastanak više crkava i manastira, među kojima se ističu obližnji manastir Sisojevac i crkve u Petruškoj oblasti. Stubovi koji nose kupolu ukrašeni su bogato motivom vezanih lančanih medaljona. Krugovi su u bogatim okvirima, na plavoj pozadini, ukrašenoj raskošnim ornamentima izvedenim zlatom, penju se ka nebu, i ritmom linija, kolorističkim odnosima i raskošnom, novom primenom ornamenata daju specifičan pečat živopisu Ravanice.
Do danas su sačuvane tri kule i deo severnog bedema, ali je za potrebe odbrane manastira podignutog u dolini sigurno bilo neophodno veliko i jako utvrđenje. U starim izvorima se pominje da je manastirska utvrda imala sedam pirgova, dok je jedan putopisac 1568. godine video svega četiri očuvane kule. U prvoj polovini 19. veka, 1829. godine, je unutar manastirskog kompleksa još uvek postojala velika trpezarija iz srednjeg veka, ali nje danas više nema.
Wikimedia/Unknown iconographer
Knez Lazar
Živopis u Ravanici je veoma oštećen. čitavi delovi zidova danas su bez fresaka. Na freskama, koje su ostale očuvane u oltarskom i glavnom unutrašnjem prostoru crkve, zapažaju se izvesne novine vezane za šeme u izboru tema i ciklusa (Veliki praznici, Hristova stradanja, Čuda i parabole), koje će postati pravilo u oslikavanju potonjih hramova Moravske Srbije.
U kupolama su freske Hrista, Bogorodice, Anđela i proroka, u oltaru su predstave Hristovog stradanja i ovaploćenja, dok su u naosu ciklusi Velikih praznika, Čuda i jevanđelskih pripovesti kao i sveti ratnici i monasi.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Sveće za zdravlje
U celom zapadnom delu crkve i na svim stubovima prisutni su samo pustinjaci koji se odriču svega Hrista radi, sveti mučenici za veru i aktivni borci za Hrista. Sveti ratnici predstavljeni su u najnižoj zoni. Ovako zamišljeno i dosledno sprovedeno ukrašavanje Ravanice vezuje se za crkvene krugove sa kojima je knez Lazar bio tesno povezan, posebno sa monasima i isposnicima.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.