U Svetom Romanu, Tumanu i Komarici su se prema verovanju ukazala Božija čuda, pa ih posećuju bolesni i oni koji su izgubili mir i veru u sebe. Tako je boraveći u Kumarici nepokretna devojka muslimaske veroispovesti iz Bijelog Polja je prohodala, u Tumanu su mnoge žene koje su izgubile nadu da će postati majke posle molitve ostale trudne, a u Svetom Romanu su ljudi koji su ušli s depresijom, izašli nasmejani i s verom u život.
Srpska pravoslavna crkva ima ukupno 33 eparhije, četiri Mitropolije i dve Arhiepiskopije, a pod jurisdikcijom svake od njih se nalaze brojne svetinje.
Mnogi srpski manastiri su poznati vernicima, a ima i onih za koje su samo retki čuli. Ipak, verujući ljudi rado posećuju one manastire, koji su poznati kao mesta na kojima se ukazalo neko Božije čudo, ali i one svetinje u kojima uspevaju da pronađu duševni mir.
Manastir Svetog Romana
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Sveti Roman
U Đunisu, u blizini Kruševca se nalazi svetinja poznata po brojnim čudima. Grobnica Svetog Romana se nalazi u jednoj zasebnoj manastirskoj odaji. A u njoj se čitaju svakoga dana molitve za ozdravljenje obolelih od različitih bolesti, kako psihičkih, tako isto i fizičkih, ali i za one koji su posednuti.
Upravo zato se i čulo da je manastir Sveti Roman jedna od svetinja u koju ljudi dođu ubogi i bolesni, a izađu sasvim zdravi, sa još čvršćom verom u Boga.
Manastir Tumane
Da se čuda u manastiru Tumane događaju, znaju mnogi vernici. Svedočanstva o čudima Svetog Zosima i Svetog Jakova Tumanskog su brojna. Vernicima je dostupno i ulje iz kandila, kojim se pomazuju zarad izlečenja, kao i čitanje molitvi. Osim po čudesnim isceljenjima, o kojima neprekidno svedoče mnogobrojni vernici, u ovom manastiru mnogi posetioci uspevaju da makar na kratko pronađu duševni mir.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Manastir Tumane
Svakodnevno manastir u blizini Golupca posećuju brojni vernici, koji imaju priliku da celivaju mošti Svetog Jakova i Svetog Zosima, kao i da prisustvuju grupnoj molitvi.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovoj Svetinji i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Manastir Kumanica
Smešten na samoj granici između teritorije Srbije i Crne Gore, u neposrednoj blizini pruge koja spaja Beograd i Bar, manastir Kumanica je postao čuven po brojnim isceljenjima. Iako ima i onih koji otvaraju bespotrebnu polemiku oko toga kojoj državi on pripada, nema sumnje da brojni pravoslavni, ali i vernici drugih veroispovesti rado posećuju ovu svetinju.
Jedno od narodnih predanja vezanih za ovaj manastir veli da mošti Svetog Save nisu spaljene na Vračaru, već se čuvaju u ovoj Svetinji. Ipak, taj podatak zvanično do danas nije potvrđen.
Za ovaj manastir se naročito čulo nakon jednog od čuda, kada je nepokretna devojka iz Bijelog Polja, inače islamske veroispovesti, nakon noći provedene u njemu i očitane molitve, prohodala.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovom manastiru i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.