U Svetom Romanu, Tumanu i Komarici su se prema verovanju ukazala Božija čuda, pa ih posećuju bolesni i oni koji su izgubili mir i veru u sebe. Tako je boraveći u Kumarici nepokretna devojka muslimaske veroispovesti iz Bijelog Polja je prohodala, u Tumanu su mnoge žene koje su izgubile nadu da će postati majke posle molitve ostale trudne, a u Svetom Romanu su ljudi koji su ušli s depresijom, izašli nasmejani i s verom u život.
Srpska pravoslavna crkva ima ukupno 33 eparhije, četiri Mitropolije i dve Arhiepiskopije, a pod jurisdikcijom svake od njih se nalaze brojne svetinje.
Mnogi srpski manastiri su poznati vernicima, a ima i onih za koje su samo retki čuli. Ipak, verujući ljudi rado posećuju one manastire, koji su poznati kao mesta na kojima se ukazalo neko Božije čudo, ali i one svetinje u kojima uspevaju da pronađu duševni mir.
Manastir Svetog Romana
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Sveti Roman
U Đunisu, u blizini Kruševca se nalazi svetinja poznata po brojnim čudima. Grobnica Svetog Romana se nalazi u jednoj zasebnoj manastirskoj odaji. A u njoj se čitaju svakoga dana molitve za ozdravljenje obolelih od različitih bolesti, kako psihičkih, tako isto i fizičkih, ali i za one koji su posednuti.
Upravo zato se i čulo da je manastir Sveti Roman jedna od svetinja u koju ljudi dođu ubogi i bolesni, a izađu sasvim zdravi, sa još čvršćom verom u Boga.
Manastir Tumane
Da se čuda u manastiru Tumane događaju, znaju mnogi vernici. Svedočanstva o čudima Svetog Zosima i Svetog Jakova Tumanskog su brojna. Vernicima je dostupno i ulje iz kandila, kojim se pomazuju zarad izlečenja, kao i čitanje molitvi. Osim po čudesnim isceljenjima, o kojima neprekidno svedoče mnogobrojni vernici, u ovom manastiru mnogi posetioci uspevaju da makar na kratko pronađu duševni mir.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Manastir Tumane
Svakodnevno manastir u blizini Golupca posećuju brojni vernici, koji imaju priliku da celivaju mošti Svetog Jakova i Svetog Zosima, kao i da prisustvuju grupnoj molitvi.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovoj Svetinji i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Manastir Kumanica
Smešten na samoj granici između teritorije Srbije i Crne Gore, u neposrednoj blizini pruge koja spaja Beograd i Bar, manastir Kumanica je postao čuven po brojnim isceljenjima. Iako ima i onih koji otvaraju bespotrebnu polemiku oko toga kojoj državi on pripada, nema sumnje da brojni pravoslavni, ali i vernici drugih veroispovesti rado posećuju ovu svetinju.
Jedno od narodnih predanja vezanih za ovaj manastir veli da mošti Svetog Save nisu spaljene na Vračaru, već se čuvaju u ovoj Svetinji. Ipak, taj podatak zvanično do danas nije potvrđen.
Za ovaj manastir se naročito čulo nakon jednog od čuda, kada je nepokretna devojka iz Bijelog Polja, inače islamske veroispovesti, nakon noći provedene u njemu i očitane molitve, prohodala.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovom manastiru i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
U poruci upućenoj mitropolitu Fotiju, poglavar SPC izražava duboku tugu zbog gubitka sveštenika i njegove supruge, upućuje molitve za njihovu decu i podseća na veru kao oslonac u najtežim trenucima.
Čudo u Vitaniji nije samo povratak jednog čoveka u život, već trenutak koji razotkriva snagu vere, dubinu ljudskog otpora istini i nagoveštava ono što će uslediti, ali i pitanje na koje ni najveći bogoslovi nisu dali konačan odgovor.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Eparhija u saopštenju poziva vernike na razboritost i poštovanje crkvenog poretka, dok pojedinačni istupi ne odražavaju stav Crkve u celini i mogu narušiti jedinstvo među vernicima.