U Svetom Romanu, Tumanu i Komarici su se prema verovanju ukazala Božija čuda, pa ih posećuju bolesni i oni koji su izgubili mir i veru u sebe. Tako je boraveći u Kumarici nepokretna devojka muslimaske veroispovesti iz Bijelog Polja je prohodala, u Tumanu su mnoge žene koje su izgubile nadu da će postati majke posle molitve ostale trudne, a u Svetom Romanu su ljudi koji su ušli s depresijom, izašli nasmejani i s verom u život.
Srpska pravoslavna crkva ima ukupno 33 eparhije, četiri Mitropolije i dve Arhiepiskopije, a pod jurisdikcijom svake od njih se nalaze brojne svetinje.
Mnogi srpski manastiri su poznati vernicima, a ima i onih za koje su samo retki čuli. Ipak, verujući ljudi rado posećuju one manastire, koji su poznati kao mesta na kojima se ukazalo neko Božije čudo, ali i one svetinje u kojima uspevaju da pronađu duševni mir.
Manastir Svetog Romana
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Sveti Roman
U Đunisu, u blizini Kruševca se nalazi svetinja poznata po brojnim čudima. Grobnica Svetog Romana se nalazi u jednoj zasebnoj manastirskoj odaji. A u njoj se čitaju svakoga dana molitve za ozdravljenje obolelih od različitih bolesti, kako psihičkih, tako isto i fizičkih, ali i za one koji su posednuti.
Upravo zato se i čulo da je manastir Sveti Roman jedna od svetinja u koju ljudi dođu ubogi i bolesni, a izađu sasvim zdravi, sa još čvršćom verom u Boga.
Manastir Tumane
Da se čuda u manastiru Tumane događaju, znaju mnogi vernici. Svedočanstva o čudima Svetog Zosima i Svetog Jakova Tumanskog su brojna. Vernicima je dostupno i ulje iz kandila, kojim se pomazuju zarad izlečenja, kao i čitanje molitvi. Osim po čudesnim isceljenjima, o kojima neprekidno svedoče mnogobrojni vernici, u ovom manastiru mnogi posetioci uspevaju da makar na kratko pronađu duševni mir.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Manastir Tumane
Svakodnevno manastir u blizini Golupca posećuju brojni vernici, koji imaju priliku da celivaju mošti Svetog Jakova i Svetog Zosima, kao i da prisustvuju grupnoj molitvi.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovoj Svetinji i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Manastir Kumanica
Smešten na samoj granici između teritorije Srbije i Crne Gore, u neposrednoj blizini pruge koja spaja Beograd i Bar, manastir Kumanica je postao čuven po brojnim isceljenjima. Iako ima i onih koji otvaraju bespotrebnu polemiku oko toga kojoj državi on pripada, nema sumnje da brojni pravoslavni, ali i vernici drugih veroispovesti rado posećuju ovu svetinju.
Jedno od narodnih predanja vezanih za ovaj manastir veli da mošti Svetog Save nisu spaljene na Vračaru, već se čuvaju u ovoj Svetinji. Ipak, taj podatak zvanično do danas nije potvrđen.
Za ovaj manastir se naročito čulo nakon jednog od čuda, kada je nepokretna devojka iz Bijelog Polja, inače islamske veroispovesti, nakon noći provedene u njemu i očitane molitve, prohodala.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovom manastiru i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.