U Svetom Romanu, Tumanu i Komarici su se prema verovanju ukazala Božija čuda, pa ih posećuju bolesni i oni koji su izgubili mir i veru u sebe. Tako je boraveći u Kumarici nepokretna devojka muslimaske veroispovesti iz Bijelog Polja je prohodala, u Tumanu su mnoge žene koje su izgubile nadu da će postati majke posle molitve ostale trudne, a u Svetom Romanu su ljudi koji su ušli s depresijom, izašli nasmejani i s verom u život.
Srpska pravoslavna crkva ima ukupno 33 eparhije, četiri Mitropolije i dve Arhiepiskopije, a pod jurisdikcijom svake od njih se nalaze brojne svetinje.
Mnogi srpski manastiri su poznati vernicima, a ima i onih za koje su samo retki čuli. Ipak, verujući ljudi rado posećuju one manastire, koji su poznati kao mesta na kojima se ukazalo neko Božije čudo, ali i one svetinje u kojima uspevaju da pronađu duševni mir.
Manastir Svetog Romana
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Sveti Roman
U Đunisu, u blizini Kruševca se nalazi svetinja poznata po brojnim čudima. Grobnica Svetog Romana se nalazi u jednoj zasebnoj manastirskoj odaji. A u njoj se čitaju svakoga dana molitve za ozdravljenje obolelih od različitih bolesti, kako psihičkih, tako isto i fizičkih, ali i za one koji su posednuti.
Upravo zato se i čulo da je manastir Sveti Roman jedna od svetinja u koju ljudi dođu ubogi i bolesni, a izađu sasvim zdravi, sa još čvršćom verom u Boga.
Manastir Tumane
Da se čuda u manastiru Tumane događaju, znaju mnogi vernici. Svedočanstva o čudima Svetog Zosima i Svetog Jakova Tumanskog su brojna. Vernicima je dostupno i ulje iz kandila, kojim se pomazuju zarad izlečenja, kao i čitanje molitvi. Osim po čudesnim isceljenjima, o kojima neprekidno svedoče mnogobrojni vernici, u ovom manastiru mnogi posetioci uspevaju da makar na kratko pronađu duševni mir.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Manastir Tumane
Svakodnevno manastir u blizini Golupca posećuju brojni vernici, koji imaju priliku da celivaju mošti Svetog Jakova i Svetog Zosima, kao i da prisustvuju grupnoj molitvi.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovoj Svetinji i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Manastir Kumanica
Smešten na samoj granici između teritorije Srbije i Crne Gore, u neposrednoj blizini pruge koja spaja Beograd i Bar, manastir Kumanica je postao čuven po brojnim isceljenjima. Iako ima i onih koji otvaraju bespotrebnu polemiku oko toga kojoj državi on pripada, nema sumnje da brojni pravoslavni, ali i vernici drugih veroispovesti rado posećuju ovu svetinju.
Jedno od narodnih predanja vezanih za ovaj manastir veli da mošti Svetog Save nisu spaljene na Vračaru, već se čuvaju u ovoj Svetinji. Ipak, taj podatak zvanično do danas nije potvrđen.
Za ovaj manastir se naročito čulo nakon jednog od čuda, kada je nepokretna devojka iz Bijelog Polja, inače islamske veroispovesti, nakon noći provedene u njemu i očitane molitve, prohodala.
Osim priča o čudesnim isceljenjima, mnogi vernici su čuli i za čuda vezano za neplodnost. Naime, prema tvrdnjama mnogih, koji su muku mučili da dobiju potomstvo, vrlo brzo posle posete ovom manastiru i čitanja molitvi, Bog im je tu želju uslišio.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.