TRAŽE UKLANJANJE HRIŠĆANSKIH SIMBOLA IZ JAVNOG PROSTORA: Evropski sud za ljudska prava uskoro donosi istorijsku odluku
Sud u Strazburu odlučuje hoće li Evropa ukloniti Hrista sa javnih površina i zaboraviti svoje duhovne korene.
U svečanom činu osvećenja, crkva na Bijeloj Rudini dočekala je svoju prvu arhijerejsku liturgiju, koju je služio mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski. Posle duhovnog obreda i bogosluženja, usledio je opštenarodni sabor uz trpezu ljubavi i umetničke nastupe.
Na praznik Svetog apostola Akile, miris tamjana i melodija duhovnih pesama ispunili su vazduh Bijele Rudine kod Bileće, dok je mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije služio arhijerejsku liturgiju u novom hramu posvećenom Svetom arhangelu Gavrilu. Ovo posebno mesto, osveštano u prisustvu mnogobrojnih vernika i gostiju, postalo je novo utočište duhovnog preobražaja i molitve.
U svojoj nadahnutoj besedi, vladika Dimitrije je podsetio sabrane na veličanstvenu istinu o Hristu kao najlepšem među sinovima ljudskim i jedinom novom pred suncem. On je objasnio da je sve što postoji stvoreno u njemu i kroz njega, uključujući i ovaj novosazdani hram, koji je sada deo Carstva Božjeg. Osvećenje hrama, kao krštenje živog čoveka, simbolično je povezano sa prskanjem osvećenom vodom, miomirisnim mirom i prinosom živom Bogu, čineći ga mestom molitve i podsećanja na reči Jevanđelja.
- U klijeti srca, čovek nalazi mesto za susret sa živim Bogom, a u klijeti hrama prinosi se spasonosna žrtva, najveća tajna otkrivena ljudima - naglasio je vladika Dimitrije, ističući duboku vezu između duhovnog i fizičkog prostora molitve.
Po završetku bogosluženja, vladika Dimitrije je uputio srdačne čestitke povodom praznika i hramovne slave, izražavajući želju da srca svih sabranih vaskrsnu zajedno sa Hristom, otvarajući se za ljubav, milost i svetlost Božju, za večni život. Podsećajući na čistoću i smirenje srca Majke Božje, vladika je istakao da svako srce, kada se očisti, može postati nalik srcu Bogorodice, noseći u sebi blagodat i život, veru, nadu i novu perspektivu.
Ovo duhovno sabranje nastavljeno je opštenarodnim saborom, gde su umetničke recitacije, pesme i igre doprinele sveopštem veselju. Vredni domaćini pripremili su bogatu trpezu, ugostivši sve prisutne, čime je ovaj dan ostao duboko urezan u srcima svih vernika kao svetionik vere i zajedništva.



Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Potomci iz Hercegovine, rasuti po raznim državama, udružili su snage i izgradili crkvu Svetog Georgija, koju je vladika Dimitrije osveštao i sabranima poslao snažnu poruku o ljubavi i čistom srcu.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.