U svečanom činu osvećenja, crkva na Bijeloj Rudini dočekala je svoju prvu arhijerejsku liturgiju, koju je služio mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski. Posle duhovnog obreda i bogosluženja, usledio je opštenarodni sabor uz trpezu ljubavi i umetničke nastupe.
Na praznik Svetog apostola Akile, miris tamjana i melodija duhovnih pesama ispunili su vazduh Bijele Rudine kod Bileće, dok je mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije služio arhijerejsku liturgiju u novom hramu posvećenom Svetom arhangelu Gavrilu. Ovo posebno mesto, osveštano u prisustvu mnogobrojnih vernika i gostiju, postalo je novo utočište duhovnog preobražaja i molitve.
SCC / Eparhija zahumskohercegovačka
Vladika Dimitrije osveštao je novoizgrađeni Hram Svetog arhangela Gavrila pored Bileće
U svojoj nadahnutoj besedi, vladika Dimitrije je podsetio sabrane na veličanstvenu istinu o Hristu kao najlepšem među sinovima ljudskim i jedinom novom pred suncem. On je objasnio da je sve što postoji stvoreno u njemu i kroz njega, uključujući i ovaj novosazdani hram, koji je sada deo Carstva Božjeg. Osvećenje hrama, kao krštenje živog čoveka, simbolično je povezano sa prskanjem osvećenom vodom, miomirisnim mirom i prinosom živom Bogu, čineći ga mestom molitve i podsećanja na reči Jevanđelja.
- U klijeti srca, čovek nalazi mesto za susret sa živim Bogom, a u klijeti hrama prinosi se spasonosna žrtva, najveća tajna otkrivena ljudima - naglasio je vladika Dimitrije, ističući duboku vezu između duhovnog i fizičkog prostora molitve.
SCC / Eparhija zahumskohercegovačka
Novoizgrađeni Hram Svetog arhangela Gavrila
Po završetku bogosluženja, vladika Dimitrije je uputio srdačne čestitke povodom praznika i hramovne slave, izražavajući želju da srca svih sabranih vaskrsnu zajedno sa Hristom, otvarajući se za ljubav, milost i svetlost Božju, za večni život. Podsećajući na čistoću i smirenje srca Majke Božje, vladika je istakao da svako srce, kada se očisti, može postati nalik srcu Bogorodice, noseći u sebi blagodat i život, veru, nadu i novu perspektivu.
SCC / Eparhija zahumskohercegovačka
Novoizgrađeni Hram Svetog arhangela Gavrila
Ovo duhovno sabranje nastavljeno je opštenarodnim saborom, gde su umetničke recitacije, pesme i igre doprinele sveopštem veselju. Vredni domaćini pripremili su bogatu trpezu, ugostivši sve prisutne, čime je ovaj dan ostao duboko urezan u srcima svih vernika kao svetionik vere i zajedništva.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Praznik Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika okupio je Crkvu i narod u selu koje je prošlo kroz najteža iskušenja 1941. godine, ali je iz pepela ponovo vaskrslo kao simbol vere, nade i nepokolebljivog pamćenja.
Potomci iz Hercegovine, rasuti po raznim državama, udružili su snage i izgradili crkvu Svetog Georgija, koju je vladika Dimitrije osveštao i sabranima poslao snažnu poruku o ljubavi i čistom srcu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.