Hram Svetog Marka, koji čuva bogatu riznicu, nekada je bio jedini u gradu na Đetinji. Danas predstavlja jedinstvenu svetinju sa zvonikom koji mu daje dodatnu posebnost među modernim zgradama kojima je okružen.
Skrivena među modernim zgradama u srcu Užica, na mestu nekada poznatom kao Stara Varoš, stoji Crkva Svetog Marka. Ovaj sakralni dragulj, gotovo neprimetan sve dok se ne nađete pred njenim ulazom, predstavlja jedinstveno svedočanstvo duhovnog i kulturnog života ovog grada. Podignuta je 1828. godine na temeljima starijeg hrama iz 1721. godine i danas je zaštićeno kulturno dobro od velikog značaja.
RINA
Crkva Svetog Marka u Užicu
- Crkva je, prema svemu sudeći, izgrađena za vreme vladavine Miloša Obrenovića, na mestu gde je nekada stajala crkva brvnara, podignuta nakon Požarevačkog mira. Hrišćanskim podanicima u Turskom carstvu tada je omogućeno da grade svoje hramove. O prvobitnoj crkvi nema mnogo podataka, ali se pretpostavlja da je stradala nakon 1739. godine tokom turske odmazde - objašnjava Katarina Dogandžić Mićunović, viši kustos Narodnog muzeja u Užicu, prenosi Rina.
Krajem 19. veka, jugozapadno od hrama, podignut je zvonik visine 18 metara, koji svojim izgledom podseća na sahat-kule karakteristične za orijentalnu arhitekturu. Ovaj zvonik daje crkvi Svetog Marka posebnu notu i čini je jedinstvenom u Užicu, čuvajući duh prošlih vremena.
RINA
Ikonostas užičke Crkve Svetog Marka
- Koncepcija građevine je slična tradicionalnom narodnom graditeljstvu crkava-brvnara, dok su neki njeni elementi izvedeni pod uticajem islamske arhitekture. Ovaj uticaj su u sakralno graditeljstvo jugozapadne Srbije uneli majstori Osaćani iz Bosne. Enterijer crkve, iako nevelik, ostavlja utisak prostranosti zahvaljujući skladno izvedenom drvenom svodu i rasporedu crkvenog mobilijara - dodaje Dogandžić Mićunović.
Crkva Svetog Marka čuva bogatu riznicu vrednih ikona i bogoslužbenih predmeta, među kojima se nalaze i dela užičkih zanatlija. "U Narodnom muzeju Užice čuva se ikona Deizisa iz 1829. godine sa srebrnim okovom, dar užičkog kujundzijskog esnafa. U riznici crkve nalaze se i filigranski krstovi, relikvije i hadžijske ikone, svedočeći o duhovnom bogatstvu ovog hrama," kaže Dogandžić Mićunović.
RINA
Crkva brvnara u centru Užica
Ova svetinja, posvećena Svetom Marku, nije samo mesto bogosluženja; ona je i centar kulturnih i duhovnih događanja u Užicu. Tokom godine, u crkvi se održavaju predavanja na teme iz oblasti vere i savremenog života sa aspekta pravoslavlja. Vernici se često okupljaju na atuli koja okružuje crkvu, zastrta lepim ćilimima, kako bi razgovarali i delili svoja iskustva.
RINA
Celivajuća ikona Svetog Marka užičkoj crkvi brvnari
Sveštenici ove crkve, zajedno sa brojnom pastvom, posvećeno brinu o duhovnom životu vernika, ali i o uređenju porte crkve, koja je jedna od najlepše uređenih u ovom delu Užica. Tako Crkva Svetog Marka, svojim jedinstvenim spojem duhovnosti, istorije i kulture, ostaje neprocenjivo blago u srcu Užica, čuvajući duh prošlih vremena i inspirišući nove generacije.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.