OVO NIKAKO NE NAMEĆITE DECI ZA VREME POSTA: Sveštenik kaže da može biti opasno i po fizičko i duhovno zdravlje
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Kroz jednostavne boje brojeva i slova, Srpska pravoslavna crkva prenosi duboku duhovnu poruku i vodi vernike kroz svetkovine i praznike, otkrivajući značaj svakog dana u bogoslužbenom ciklusu.
U verskom kalendaru Srpske pravoslavne crkve, posebna simbolika boja slova predstavlja duboko ukorenjeno značenje i važnost praznika. Ova razlika nije samo vizelna i estetska, već nosi duhovnu i liturgijsku težinu koja vodi verne kroz crkvenu godinu, osvetljavajući put ka spasenju i večnom životu.
Crvena slova u kalendaru označavaju najveće i najvažnije praznike u crkvenoj godini. Ovi praznici su posvećeni ključnim događajima iz života Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice i velikih svetitelja. To su dani kada se prisustvovanje liturgiji i uzdržavanje od fizičkog rada posebno preporučuju, a često i nalažu, kako bi se vernici potpuno posvetili molitvi, bogosluženju i duhovnom uzdizanju. Najvažniji među ovim praznicima su, na primer, Božić, Vaskrs, Bogojavljenje, Blagovesti i Velika Gospojina. Ove svetkovine donose posebnu radost i blagoslov, jer kroz njih vernici prisustvuju otajstvima koja su temelj vere i crkvenog života.
Crna, podebljana slova označavaju značajne praznike i svetitelje koji su takođe važni za crkveni život, ali ne nose isti liturgijski značaj kao oni označeni crvenim slovima. To su dani posvećeni mnogim svetiteljima i događajima iz crkvene istorije, koji služe kao podsetnik na svetle primere vere i vrline. Iako se na ove dane ne preporučuju strogi oblici uzdržavanja od rada kao na praznicima obeleženim crvenim slovima, vernici se pozivaju da prisustvuju bogosluženjima i da se sete svetitelja kroz molitvu i dobra dela.
Simbolika boja slova u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, stoga, nije samo pitanje forme, već dubokog duhovnog značenja koje vodi vernike kroz bogatu riznicu crkvenih praznika i svetkovina. Crvena slova pozivaju na svečano slavlje i duboko molitveno stanje, dok crna, podebljana slova podsećaju na stalnu prisutnost svetitelja i značajnih događaja u životu crkve, koji inspirišu i ohrabruju verne na njihovom putu vere.

Njene mošti dale su odgovor koji teolozi nisu mogli da pronađu – priča o događaju koji je zauvek promenio pravoslavnu veru i otkrio Božiju silu pred carevima i patrijarsima.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Od apostola i proroka, preko mučenika i monaha, do careva i tihih pravednika – pravoslavna tradicija prepoznaje devet duhovnih likova svetosti.
Sveta Teodosija Tirska, koju Srpska pravoslavna crkva slavi 11. juna, svojim životom i čudesnim stradanjem pokazala je snagu vere koja ne zna za strah – i ostavila večni trag u duhovnom pamćenju hrišćanstva.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Smirenje, strpljenje i prihvatanje su put kojim se stiče pravi mir, dok želja da utičemo na tuđe ponašanje često samo otkriva naše nedostatke.
Trpeza, koja je nekada bila sveto mesto zahvalnosti, pretvorila se u naviku.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.