Obeležje svečano postavljeno na stogodišnjicu rođenja velikog srpskog mislioca i prosvetitelja nakratko je uklonjeno zbog proceduralnih pitanja, ali će uskoro ponovo zauzeti svoje mesto uz zvanično odobrenje.
Na stotu godišnjicu rođenja Vladete Jerotića, jednog od najcenjenijih srpskih intelektualaca i pravoslavnih mislilaca, postavljena je spomen-ploča na zgradi u kojoj je proveo svoje poslednje godine, u Zadarskoj ulici u Beogradu. Iako je ploča ubrzo morala biti uklonjena zbog neizdavanja potrebnih saglasnosti, profesor Branko Mišić, dugogodišnji prijatelj Vladete Jerotića i inicijator postavljanja ovog obeležja, u razgovoru za „Religiju“ približio je detalje ovog poduhvata.
Profesor Mišić, predavač na Građevinskom i Šumarskom fakultetu, čtec u Patrijaršiji i parohijanin Hrama Svetog Marka, otkriva kako je ovaj značajni projekat započeo s blagoslovom patrijarha Porfirija i podrškom stanara. Sa setom se prisetio perioda kada je Vladeta redovno prisustvovao liturgijama, a potom, zajedno sa suprugom Jelenom, obilazio svetinje širom zemlje.
Printscreen/Youtube/TV Hram, Printscreen/Youtube
Spomen-ploča koja je 2. avgusta bila postavljena na zid pored ulaza u dom u kome je živeo Vladeta Jerotić
- Vladeta Jerotić je živeo u Kumanovskoj ulici, nadomak mog fakulteta. Njegovo prisustvo na liturgijama u Hramu Svetog Marka bilo je neizostavno, osim kad bi bio na pokloničkom putovanju. Posle liturgije imali smo običaj da zajedno idemo kod mene ili u kabinet, gde bismo čitali i razgovarali o pravoslavnim i teološkim temama. Kada se približavala stogodišnjica Vladetinog rođenja, odlučio sam da pokrenem inicijativu za postavljanje spomen-ploče na zgradu u kojoj je živeo, u Zadarskoj ulici. Svi stanari zgrade su s oduševljenjem podržali tu ideju, a patrijarh Porfirije je lično blagoslovio tekst ploče - istakao je Mišić.
Međutim, uprkos velikom trudu i dobroj volji, nedostatak potrebnih saglasnosti i promene u gradskim upravama doveli su do toga da spomen-ploča bude postavljena 2. avgusta, ali ubrzo i uklonjena.
- Svi smo bili uvereni da će dozvola stići pre tog datuma. Kada smo videli da saglasnost nije izdata na vreme, odlučili smo da ipak postavimo ploču na stogodišnjicu Vladetinog rođenja. Tog dana, ploča je krasila zgradu u Zadarskoj ulici, ali nam je iz Skupštine grada sugerisano da, iako nema loše namere, neko može postaviti pitanje čije smo saglasnosti imali. Zato smo odlučili da povučemo ploču dok ne dobijemo zvaničnu dozvolu - pojasnio je profesor Mišić.
Na godišnjicu Vladetinog upokojenja, 4. septembra, u vreme dok je u Crkvi Ružica služen parastos Vladeti Jerotiću, profesor Mišić primio je usmeno obaveštenje da je saglasnost konačno odobrena. Iako se zvanična dokumentacija još uvek čeka, Mišić izražava nadu da će ploča biti vraćena na svoje mesto u narednim nedeljama.
- Na dan parastosa, stigla mi je poruka da je naša molba konačno pozitivno rešena. Očekujem da ćemo uskoro, za nedelju ili dve, dobiti i pismenu potvrdu, nakon čega ćemo ploču postaviti trajno, na radost svih koji su poštovali lik i delo Vladete Jerotića - zaključio je profesor Mišić, s verom da će se ovaj čin sećanja na velikog mislioca i duhovnika konačno ostvariti na pravi način.
Podvižnik iz skita Svetog Andreja kaže kako 33 jedinstvena sastojka u miru moštiju Svetog Dimitrija i ikona Bogorodice Malevske potvrđuju prisustvo Duha Svetoga i vekovima čudesno isceljuju vernike.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Na praznik Svetog proroka Ilije i 101. godišnjicu rođenja slavnog duhovnog mislioca, ploča koja je morala da bude uklonjena prošlog leta konačno je ponovo osvanula na ulazu njegove zgrade u Zadarskoj ulici.
Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
Podvižnik iz skita Svetog Andreja kaže kako 33 jedinstvena sastojka u miru moštiju Svetog Dimitrija i ikona Bogorodice Malevske potvrđuju prisustvo Duha Svetoga i vekovima čudesno isceljuju vernike.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog Luku, apostola, lekara i slikara, koji je prvi naslikao ikonu Presvete Bogorodice i zapisao Jevanđelje puno saosećanja i milosti.