Obeležje svečano postavljeno na stogodišnjicu rođenja velikog srpskog mislioca i prosvetitelja nakratko je uklonjeno zbog proceduralnih pitanja, ali će uskoro ponovo zauzeti svoje mesto uz zvanično odobrenje.
Na stotu godišnjicu rođenja Vladete Jerotića, jednog od najcenjenijih srpskih intelektualaca i pravoslavnih mislilaca, postavljena je spomen-ploča na zgradi u kojoj je proveo svoje poslednje godine, u Zadarskoj ulici u Beogradu. Iako je ploča ubrzo morala biti uklonjena zbog neizdavanja potrebnih saglasnosti, profesor Branko Mišić, dugogodišnji prijatelj Vladete Jerotića i inicijator postavljanja ovog obeležja, u razgovoru za „Religiju“ približio je detalje ovog poduhvata.
Profesor Mišić, predavač na Građevinskom i Šumarskom fakultetu, čtec u Patrijaršiji i parohijanin Hrama Svetog Marka, otkriva kako je ovaj značajni projekat započeo s blagoslovom patrijarha Porfirija i podrškom stanara. Sa setom se prisetio perioda kada je Vladeta redovno prisustvovao liturgijama, a potom, zajedno sa suprugom Jelenom, obilazio svetinje širom zemlje.
Printscreen/Youtube/TV Hram, Printscreen/Youtube
Spomen-ploča koja je 2. avgusta bila postavljena na zid pored ulaza u dom u kome je živeo Vladeta Jerotić
- Vladeta Jerotić je živeo u Kumanovskoj ulici, nadomak mog fakulteta. Njegovo prisustvo na liturgijama u Hramu Svetog Marka bilo je neizostavno, osim kad bi bio na pokloničkom putovanju. Posle liturgije imali smo običaj da zajedno idemo kod mene ili u kabinet, gde bismo čitali i razgovarali o pravoslavnim i teološkim temama. Kada se približavala stogodišnjica Vladetinog rođenja, odlučio sam da pokrenem inicijativu za postavljanje spomen-ploče na zgradu u kojoj je živeo, u Zadarskoj ulici. Svi stanari zgrade su s oduševljenjem podržali tu ideju, a patrijarh Porfirije je lično blagoslovio tekst ploče - istakao je Mišić.
Međutim, uprkos velikom trudu i dobroj volji, nedostatak potrebnih saglasnosti i promene u gradskim upravama doveli su do toga da spomen-ploča bude postavljena 2. avgusta, ali ubrzo i uklonjena.
- Svi smo bili uvereni da će dozvola stići pre tog datuma. Kada smo videli da saglasnost nije izdata na vreme, odlučili smo da ipak postavimo ploču na stogodišnjicu Vladetinog rođenja. Tog dana, ploča je krasila zgradu u Zadarskoj ulici, ali nam je iz Skupštine grada sugerisano da, iako nema loše namere, neko može postaviti pitanje čije smo saglasnosti imali. Zato smo odlučili da povučemo ploču dok ne dobijemo zvaničnu dozvolu - pojasnio je profesor Mišić.
Na godišnjicu Vladetinog upokojenja, 4. septembra, u vreme dok je u Crkvi Ružica služen parastos Vladeti Jerotiću, profesor Mišić primio je usmeno obaveštenje da je saglasnost konačno odobrena. Iako se zvanična dokumentacija još uvek čeka, Mišić izražava nadu da će ploča biti vraćena na svoje mesto u narednim nedeljama.
- Na dan parastosa, stigla mi je poruka da je naša molba konačno pozitivno rešena. Očekujem da ćemo uskoro, za nedelju ili dve, dobiti i pismenu potvrdu, nakon čega ćemo ploču postaviti trajno, na radost svih koji su poštovali lik i delo Vladete Jerotića - zaključio je profesor Mišić, s verom da će se ovaj čin sećanja na velikog mislioca i duhovnika konačno ostvariti na pravi način.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Reči velikog rumunskog duhovnika o anđelu sa krštenja otvaraju pitanje koje vekovima zaokuplja vernike: ko prati čoveka kada napusti ovaj svet i kakvu mu poruku tada donosi.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Reči velikog rumunskog duhovnika o anđelu sa krštenja otvaraju pitanje koje vekovima zaokuplja vernike: ko prati čoveka kada napusti ovaj svet i kakvu mu poruku tada donosi.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
D. T. (27) uhapšen je zbog sumnje da je 1. decembra prošle godine nasilno otvorio vrata hrama u Gornjim Breznima kod Plužina i odneo novac koji su vernici ostavljali kao prilog.