U srcu Atosa, u administrativnom centru Kareja, nalazi se posebna posnica koja u tišini čuva nasleđe Svetog Save, mesto neprekidne molitve i stroge posvećenosti, koje ima duboku duhovnu tradiciju i istorijski značaj.
Svetogorski manastiri, njih ukupno dvadeset, čine mozaik različitih monaških zajednica, gde su zastupljeni srpski, ruski, bugarski i grčki monasi. Među njima je srpski manastir Hilandar, ali samo retkima je poznato da pored toga, na Svetoj Gori postoji još jedna srpska svetinja – posnica Svetog Save, koja je nezavisna od Hilandara i u kojoj se primenjuje jedan od najstrožih monaških tipika u pravoslavnom svetu.
Posnica Svetog Save, kako kaže monah Nikodim, nije samo jedna od najvećih svetinja Srba, već cele Svete gore, pa i šireg pravoslavnog sveta.
- Kad kažem čitavog sveta, mislim na to da postoji samo jedna posnica – to je Svetosavska posnica. Isposnica ima i u Svetoj zemlji, na Svetoj gori, ali posnica je samo jedna. Razlika između isposnice i posnice je u tome što je u posnici najteži tipik - objašnjava monah Nikodim.
Printscreen/YouTube/Принцип Прес
Monah Nikodim
Ova svetinja je poseban monaški dom, gde molitva i post nikada ne prestaju.
- U svih 20 manastira na Svetoj gori, u sedam dana završava se Psaltir, dok je Sveti Sava postavio pravilo da se ovde, u njegovoj posnici, Psaltir završava svakog dana, uz noćnicu, jutrenje i časove - kaže otac Nikodim.
Karejski tipik, koji je napisao Sveti Sava 1199. godine, postavio je stroga pravila za monaški život u posnici. Ovaj jedinstveni rukopis, napisan staroslovenskim jezikom na pergamentu, predstavlja jedno od najvažnijih dela srpske srednjovekovne književnosti. Njime je Sveti Sava obezbedio posnici u Kareji potpunu samostalnost u odnosu na Svetogorski protat i manastir Hilandar, omogućivši da se tu vodi nezavisni monaški život.
Printscreen/YouTube/Принцип Прес
Posnica Svetog Save
Ovaj vredan dokument se sve do kraja 19. veka nalazio u posnici Svetog Save, kada je prenet u manastir Hilandar, u čijem arhivu se i danas nalazi. U 14. veku Karejski tipik je uklesan u kamenu iznad vrata Karejske isposnice. I po njemu se i sama isposnica još naziva posnica, isihastirija, molčanica ili tipikadnica. Važno je napomenuti i da je ovim dokumentom Sveti Sava obezbedio Karejskoj isposnici potpunu samostalnost u odnosu na Svetogorski protat, kao i na igumana Manastira Hilandara.
- Sveti Sava je rekao, ovde kad dolazi bilo ko, i kad dolaze vladike, svi moraju da se najave u manastir, a iguman Hilandara je dužan mene da obavesti kad i u koje vreme ja mogu da primim - svetogorski starac Nikodim.
Printscreen/YouTube/Принцип Прес
Posnica Svetog Save
Monah Nikodim danas jedini sprovodi ovaj strogi tipik, iako je po pravilima trebalo da budu trojica monaha.
- Po tipiku trebalo bi da nas bude troje. Dešava se da ne stignem da završim Psaltir, pa tražim praštanje. Trebalo bi da nas ima više, ali molimo se Bogu da nas umnoži - poručuje otac Nikodim u televizijskoj emisiji “Od zlata jabuka”.
Ova mala svetinja čuva i jedinstvene relikvije – ikonu Bogorodice Mlekopitateljice i štap Svetog Save Osvećenog, koje je Sveti Sava srpski doneo iz Palestine.
- Predanje kaže da je Sveti Sava Osvećeni pre smrti zaveštao ovu svetinju monasima, rekavši da će doći „carskog roda sin, koji će nositi moje ime,“ misleći na Svetog Savu srpskog. Kada je Sveti Sava stigao u manastir Svetog Save Osvećenog, čudesno je prepoznao da su relikvije namenjene njemu, i monasi su mu ih predali - pripoveda otac Nikodim i dodaje:
- Sveti Sava doneo je ovu čudotvornu ikonu ovde, gde i danas stoji sa desne strane ikonostasa, što je izuzetak u pravoslavlju, jer je Sveti Sava molio Boga da Majku Božju postavi sa desne, a Hrista sa leve strane - objašnjava monah Nikodim, govoreći o značaju ove jedinstvene relikvije.
Printscreen/YouTube/Принцип Прес
Jedinstveni ikonostas u pravoslavlju, na kom je ikoba Bogorodice postavljena desno, a ikona Hrista levo
Pored svog duhovnog značaja, posnica Svetog Save je bila i prvo izdavačko mesto u srpskoj istoriji. Ovde je monah Domentijan, učenik Svetog Save, napisao „Žitije Svetog Save“ i „Žitije Svetog Simeona,“ dok je prepisivačka radionica vekovima bila aktivna u ovoj svetinji.
Usrdnim molitvama i trudom monaha Nikodima, posnica Svetog Save je obnavljana uz pomoć dobrotvora iz Srbije, Republike Srpske, Rusije i dijaspore. Ovaj sveti kutak, u kojem se Sveti Sava molio za spas srpskog naroda, danas odiše obnovljenim sjajem, zahvaljujući postavljenim savremenim staklenicima, uređenoj bašti i pažljivo restauriranim ikonama i freskama.
Printscreen/YouTube/Принцип Прес
Otac Nikodim
U posnici Svetog Save u Kareji, molitva ne prestaje, a vera i podvig monaha Nikodima nastavljaju da osvetljavaju ovaj duhovni centar, čineći ga mestom gde se vekovima prožimaju molitva, post i nepokolebljiva vera u Gospoda
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
Otkrijte kako monasi Hilandara, po starom receptu oca Gavrila, pripremaju ukusan i hranljiv posni obrok od povrća, susama i začina – jednostavan za pripremu, a bogat nutritivnim vrednostima
Hilandarski monah, svojim životom posvećen duhovnoj službi, uveo je mnoge u duboku veru i mirnu pobožnost, prešao je u večnost, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bratije.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.