Profimedia, Wikipedia, limundoLik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Vladika i jedinstveni duhovni vođa svog vremena, kao simbol duhovnosti i identiteta u materijalnom svetu, jedini je monah koji je ostavio svoj pečat na novčanici, podsećajući nas na značaj vere u svakodnevnom životu.
Kada razmišljamo o ličnostima koje oblikuju naš identitet, posebno u kontekstu novca, izdvaja se jedan izuzetan primer: Petar II Petrović Njegoš, vladika i pesnik, koji predstavlja jedinu monašku ličnost prikazanu na novčanicama u novijoj istoriji Srbije.
Njegoš je ostavio dubok trag u srpskoj kulturi i identitetu, a njegov lik se prvi put pojavio na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine, koja je deo prve serije novčanica Kraljevine Srbije. Ova novčanica simbolizuje njegovu važnu ulogu ne samo kao crkvenog velikodostojnika, već i kao vođe naroda u teškim vremenima.
Profimedia
Lik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Njegoš se ponovo pojavio na novčanici od 10 dinara iz 1968. godine, tokom perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ova serija novčanica isticala je kulturne heroje, a Njegoš je bio savršen izbor, utelovljujući vrednosti koje su se želele afirmisati.
U novije vreme, njegov lik je nađen i na novčanici od 50.000 dinara iz 1993. godine, tokom perioda Savezne Republike Jugoslavije, a već naredne, 1994. našao se na novčanici od 10 novih dinara. Nakon raspada Savezne Republike Jugoslavije, Njegošev lik našao se 2006. godine na na novčanici od 20 dinara, koja je i sada u upotrebi. Ova novčanica dodatno osnažuje njegov status kao ključne figure u srpskoj istoriji, podsećajući nas na njegovu duhovnu i političku misiju.
limundo
Vladika Njegoš na novčanici od 50.000 dinara iz 1993.
S obzirom na to da je Njegoš jedini monah koji se pojavio na novčanicama u Srbiji, njegov značaj postaje još veći. On predstavlja ne samo simbol duhovnosti, već i kulturne tradicije koja nadilazi materijalne vrednosti.
Slični trendovi postoje i u drugim evropskim sekularnim državama, gde su monasi i religiozne ličnosti takođe prikazani na novčanicama. U Italiji, Sveti Benedikt, osnivač benediktinskog reda, često se pojavljuje na novčanicama i medaljama. U Grčkoj, Sveti Nikola, omiljeni svetac, takođe se nalazi na novčanicama, naglašavajući njegovu važnost u pravoslavnoj tradiciji. U srednjoj i istočnoj Evropi, likovi poput Svetog Kirila i Metodija često se koriste kao simboli duhovne i kulturne baštine.
Profimedia
Vladika Njegoš na novčanici iz 2006. koje je i dalje u upotrebi
Ovi primeri podsećaju nas da, iako novčanice predstavljaju materijalnu vrednost, one mogu nositi duboke duhovne poruke. Njegoš, kao jedini monah na novčanicama Srbije, poziva nas da prepoznamo važnost vere i duhovnosti u svakodnevnom životu, čineći ga neizostavnim delom srpskog identiteta. Kroz njegov lik, novčanice postaju most između prošlosti i sadašnjosti, inspirišući nas da cenimo vrednosti koje oblikuju naše živote.
U monaškom životu, svetovne proslave gube na značaju pred duhovnim podvizima. Monah iz Manastira Tumane nam otkriva suštinu duhovnog rođenja i posvećenosti Hristu, koje se ogleda u proslavi imendana.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.