Profimedia, Wikipedia, limundoLik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Vladika i jedinstveni duhovni vođa svog vremena, kao simbol duhovnosti i identiteta u materijalnom svetu, jedini je monah koji je ostavio svoj pečat na novčanici, podsećajući nas na značaj vere u svakodnevnom životu.
Kada razmišljamo o ličnostima koje oblikuju naš identitet, posebno u kontekstu novca, izdvaja se jedan izuzetan primer: Petar II Petrović Njegoš, vladika i pesnik, koji predstavlja jedinu monašku ličnost prikazanu na novčanicama u novijoj istoriji Srbije.
Njegoš je ostavio dubok trag u srpskoj kulturi i identitetu, a njegov lik se prvi put pojavio na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine, koja je deo prve serije novčanica Kraljevine Srbije. Ova novčanica simbolizuje njegovu važnu ulogu ne samo kao crkvenog velikodostojnika, već i kao vođe naroda u teškim vremenima.
Profimedia
Lik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Njegoš se ponovo pojavio na novčanici od 10 dinara iz 1968. godine, tokom perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ova serija novčanica isticala je kulturne heroje, a Njegoš je bio savršen izbor, utelovljujući vrednosti koje su se želele afirmisati.
U novije vreme, njegov lik je nađen i na novčanici od 50.000 dinara iz 1993. godine, tokom perioda Savezne Republike Jugoslavije, a već naredne, 1994. našao se na novčanici od 10 novih dinara. Nakon raspada Savezne Republike Jugoslavije, Njegošev lik našao se 2006. godine na na novčanici od 20 dinara, koja je i sada u upotrebi. Ova novčanica dodatno osnažuje njegov status kao ključne figure u srpskoj istoriji, podsećajući nas na njegovu duhovnu i političku misiju.
limundo
Vladika Njegoš na novčanici od 50.000 dinara iz 1993.
S obzirom na to da je Njegoš jedini monah koji se pojavio na novčanicama u Srbiji, njegov značaj postaje još veći. On predstavlja ne samo simbol duhovnosti, već i kulturne tradicije koja nadilazi materijalne vrednosti.
Slični trendovi postoje i u drugim evropskim sekularnim državama, gde su monasi i religiozne ličnosti takođe prikazani na novčanicama. U Italiji, Sveti Benedikt, osnivač benediktinskog reda, često se pojavljuje na novčanicama i medaljama. U Grčkoj, Sveti Nikola, omiljeni svetac, takođe se nalazi na novčanicama, naglašavajući njegovu važnost u pravoslavnoj tradiciji. U srednjoj i istočnoj Evropi, likovi poput Svetog Kirila i Metodija često se koriste kao simboli duhovne i kulturne baštine.
Profimedia
Vladika Njegoš na novčanici iz 2006. koje je i dalje u upotrebi
Ovi primeri podsećaju nas da, iako novčanice predstavljaju materijalnu vrednost, one mogu nositi duboke duhovne poruke. Njegoš, kao jedini monah na novčanicama Srbije, poziva nas da prepoznamo važnost vere i duhovnosti u svakodnevnom životu, čineći ga neizostavnim delom srpskog identiteta. Kroz njegov lik, novčanice postaju most između prošlosti i sadašnjosti, inspirišući nas da cenimo vrednosti koje oblikuju naše živote.
U monaškom životu, svetovne proslave gube na značaju pred duhovnim podvizima. Monah iz Manastira Tumane nam otkriva suštinu duhovnog rođenja i posvećenosti Hristu, koje se ogleda u proslavi imendana.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Povodom Dana državnosti Crne Gore, predsednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, položio je venac na grob popa Mila Jovovića, evocirajući hrabrost i zajedništvo prošlosti, a ideju o obnavljanju kapele na Lovćenu nazvao simbolom pomirenja, nade i puta ka svetlijoj budućnosti.
Istraživanja Komisija za naučno proučavanje čudesnih pojava Moskovske patrijaršije otkrila su da smirna koju ikona luči ima svojstva zarastanje rana i antidepresivno dejstvo, a ovoga puta svojom prisutnošću obasjaće Crnu Goru od 9. do 16. jula i Srbiju od 16. do 18. jula.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.