Profimedia, Wikipedia, limundoLik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Vladika i jedinstveni duhovni vođa svog vremena, kao simbol duhovnosti i identiteta u materijalnom svetu, jedini je monah koji je ostavio svoj pečat na novčanici, podsećajući nas na značaj vere u svakodnevnom životu.
Kada razmišljamo o ličnostima koje oblikuju naš identitet, posebno u kontekstu novca, izdvaja se jedan izuzetan primer: Petar II Petrović Njegoš, vladika i pesnik, koji predstavlja jedinu monašku ličnost prikazanu na novčanicama u novijoj istoriji Srbije.
Njegoš je ostavio dubok trag u srpskoj kulturi i identitetu, a njegov lik se prvi put pojavio na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine, koja je deo prve serije novčanica Kraljevine Srbije. Ova novčanica simbolizuje njegovu važnu ulogu ne samo kao crkvenog velikodostojnika, već i kao vođe naroda u teškim vremenima.
Profimedia
Lik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Njegoš se ponovo pojavio na novčanici od 10 dinara iz 1968. godine, tokom perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ova serija novčanica isticala je kulturne heroje, a Njegoš je bio savršen izbor, utelovljujući vrednosti koje su se želele afirmisati.
U novije vreme, njegov lik je nađen i na novčanici od 50.000 dinara iz 1993. godine, tokom perioda Savezne Republike Jugoslavije, a već naredne, 1994. našao se na novčanici od 10 novih dinara. Nakon raspada Savezne Republike Jugoslavije, Njegošev lik našao se 2006. godine na na novčanici od 20 dinara, koja je i sada u upotrebi. Ova novčanica dodatno osnažuje njegov status kao ključne figure u srpskoj istoriji, podsećajući nas na njegovu duhovnu i političku misiju.
limundo
Vladika Njegoš na novčanici od 50.000 dinara iz 1993.
S obzirom na to da je Njegoš jedini monah koji se pojavio na novčanicama u Srbiji, njegov značaj postaje još veći. On predstavlja ne samo simbol duhovnosti, već i kulturne tradicije koja nadilazi materijalne vrednosti.
Slični trendovi postoje i u drugim evropskim sekularnim državama, gde su monasi i religiozne ličnosti takođe prikazani na novčanicama. U Italiji, Sveti Benedikt, osnivač benediktinskog reda, često se pojavljuje na novčanicama i medaljama. U Grčkoj, Sveti Nikola, omiljeni svetac, takođe se nalazi na novčanicama, naglašavajući njegovu važnost u pravoslavnoj tradiciji. U srednjoj i istočnoj Evropi, likovi poput Svetog Kirila i Metodija često se koriste kao simboli duhovne i kulturne baštine.
Profimedia
Vladika Njegoš na novčanici iz 2006. koje je i dalje u upotrebi
Ovi primeri podsećaju nas da, iako novčanice predstavljaju materijalnu vrednost, one mogu nositi duboke duhovne poruke. Njegoš, kao jedini monah na novčanicama Srbije, poziva nas da prepoznamo važnost vere i duhovnosti u svakodnevnom životu, čineći ga neizostavnim delom srpskog identiteta. Kroz njegov lik, novčanice postaju most između prošlosti i sadašnjosti, inspirišući nas da cenimo vrednosti koje oblikuju naše živote.
U monaškom životu, svetovne proslave gube na značaju pred duhovnim podvizima. Monah iz Manastira Tumane nam otkriva suštinu duhovnog rođenja i posvećenosti Hristu, koje se ogleda u proslavi imendana.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Povodom Dana državnosti Crne Gore, predsednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, položio je venac na grob popa Mila Jovovića, evocirajući hrabrost i zajedništvo prošlosti, a ideju o obnavljanju kapele na Lovćenu nazvao simbolom pomirenja, nade i puta ka svetlijoj budućnosti.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.