Profimedia, Wikipedia, limundoLik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Vladika i jedinstveni duhovni vođa svog vremena, kao simbol duhovnosti i identiteta u materijalnom svetu, jedini je monah koji je ostavio svoj pečat na novčanici, podsećajući nas na značaj vere u svakodnevnom životu.
Kada razmišljamo o ličnostima koje oblikuju naš identitet, posebno u kontekstu novca, izdvaja se jedan izuzetan primer: Petar II Petrović Njegoš, vladika i pesnik, koji predstavlja jedinu monašku ličnost prikazanu na novčanicama u novijoj istoriji Srbije.
Njegoš je ostavio dubok trag u srpskoj kulturi i identitetu, a njegov lik se prvi put pojavio na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine, koja je deo prve serije novčanica Kraljevine Srbije. Ova novčanica simbolizuje njegovu važnu ulogu ne samo kao crkvenog velikodostojnika, već i kao vođe naroda u teškim vremenima.
Profimedia
Lik vladike Njegoša prvi put pojavljuje se na novčanici od 50 dinara iz 1842. godine
Njegoš se ponovo pojavio na novčanici od 10 dinara iz 1968. godine, tokom perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ova serija novčanica isticala je kulturne heroje, a Njegoš je bio savršen izbor, utelovljujući vrednosti koje su se želele afirmisati.
U novije vreme, njegov lik je nađen i na novčanici od 50.000 dinara iz 1993. godine, tokom perioda Savezne Republike Jugoslavije, a već naredne, 1994. našao se na novčanici od 10 novih dinara. Nakon raspada Savezne Republike Jugoslavije, Njegošev lik našao se 2006. godine na na novčanici od 20 dinara, koja je i sada u upotrebi. Ova novčanica dodatno osnažuje njegov status kao ključne figure u srpskoj istoriji, podsećajući nas na njegovu duhovnu i političku misiju.
limundo
Vladika Njegoš na novčanici od 50.000 dinara iz 1993.
S obzirom na to da je Njegoš jedini monah koji se pojavio na novčanicama u Srbiji, njegov značaj postaje još veći. On predstavlja ne samo simbol duhovnosti, već i kulturne tradicije koja nadilazi materijalne vrednosti.
Slični trendovi postoje i u drugim evropskim sekularnim državama, gde su monasi i religiozne ličnosti takođe prikazani na novčanicama. U Italiji, Sveti Benedikt, osnivač benediktinskog reda, često se pojavljuje na novčanicama i medaljama. U Grčkoj, Sveti Nikola, omiljeni svetac, takođe se nalazi na novčanicama, naglašavajući njegovu važnost u pravoslavnoj tradiciji. U srednjoj i istočnoj Evropi, likovi poput Svetog Kirila i Metodija često se koriste kao simboli duhovne i kulturne baštine.
Profimedia
Vladika Njegoš na novčanici iz 2006. koje je i dalje u upotrebi
Ovi primeri podsećaju nas da, iako novčanice predstavljaju materijalnu vrednost, one mogu nositi duboke duhovne poruke. Njegoš, kao jedini monah na novčanicama Srbije, poziva nas da prepoznamo važnost vere i duhovnosti u svakodnevnom životu, čineći ga neizostavnim delom srpskog identiteta. Kroz njegov lik, novčanice postaju most između prošlosti i sadašnjosti, inspirišući nas da cenimo vrednosti koje oblikuju naše živote.
U monaškom životu, svetovne proslave gube na značaju pred duhovnim podvizima. Monah iz Manastira Tumane nam otkriva suštinu duhovnog rođenja i posvećenosti Hristu, koje se ogleda u proslavi imendana.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Povodom Dana državnosti Crne Gore, predsednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, položio je venac na grob popa Mila Jovovića, evocirajući hrabrost i zajedništvo prošlosti, a ideju o obnavljanju kapele na Lovćenu nazvao simbolom pomirenja, nade i puta ka svetlijoj budućnosti.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.