Monografija Rukopisne knjige Manastira Rođenja Presvete Bogorodice, u izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, osvojila je prestižnu nagradu na Beogradskom sajmu knjiga, otkrivajući bogatstvo duhovnog i kulturnog života u Crnoj Gori tokom 16. i 17. veka.
Manastir Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju vekovima je svetionik duhovnosti i čuvar srpske kulturne baštine. Njegova bogata rukopisna zbirka, sačinjena od dragocenih knjiga koje svedoče o duhovnom životu i kulturnom nasleđu Crne Gore, sada je ponovo oživljena i dostupna zahvaljujući monografiji Rukopisne knjige Manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju.
Ova monografija, plod dugogodišnjeg predanog rada dr Milene Martinović, dobila je prestižno priznanje na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, gde je Mitropolija crnogorsko-primorska proglašena najboljim izdavačem iz dijaspore i regiona za 2024. godinu. Protojerej Aleksandar Lekić, koji je primio nagradu u ime Mitropolije, naglasio je da ovo delo ne samo da obnavlja svedočanstvo o prošlim vremenima, već i otvara vrata budućim generacijama koje će se napajati iz ovog izvora mudrosti i vere.
Printscreen/Narodna biblioteka Srbije
Izdavač nagrađene monografije Rukopisne knjige Manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju je Mitropolija crnogorsko-primorska
U obrazloženju žirija ističe se da monografija predstavlja „jednu od retkih sačuvanih srpskih srednjovekovnih manastirskih biblioteka“ i pruža detaljan prikaz rukopisne zbirke manastira Pive, čiji je deo prenet u Cetinjski manastir. Takođe, autorka je sakupila podatke o knjigama koje su pripadale ovoj zbirci, a sada se nalaze u inostranim bibliotekama, čime je omogućeno sveobuhvatno razumevanje kulturnog života na prostoru Crne Gore tokom 16. i 17. veka.
Prof. dr Tatjana Subotin-Golubović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u svojoj recenziji ističe da je autorka prilikom rada pregledala sve cetinjske i pivske rukopise, ispravljajući i dopunjujući ranije studije o ovim dragocenostima. Zahvaljujući tome, knjiga pruža „bolji i sveobuhvatniji uvid u aktivnost prepisivačkih centara na teritoriji Crne Gore u vreme po obnovi rada Pećke patrijaršije (1557).“
Dr Martinović je primenila metodologiju koja se koristi u Narodnoj biblioteci Srbije, postavljajući visoke standarde u istraživanju. Upravo zbog toga, njena knjiga je okarakterisana kao delo „od izuzetnog naučnog i nacionalnog značaja“, jer rezultati njenog rada pružaju dublje razumevanje srednjovekovne crnogorske kulture i doprinose očuvanju srpske duhovne baštine.
Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
Ono što posebno treba naglasiti jeste da SPC u isto vreme nije poklonila MPC sve one srpske svetinje i manastire, koje su gradili srpski vladari u istoriji. Tomosom o autokefaliji MPC te svetinje nisu poklonjene, kao što pojedini zlonamerni ili pak neznaveni ljudi komentarišu, već su dati na upotrebu, a to su dve suštinski različite pravne formulacije, istakao je arhimandrit Petar (Dragojlović).
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.