U Episkopskoj knjižari u Pakracu biće predstavljena knjiga dr Milene N. Martinović Rukopisne knjige manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju, delo koje osvetljava neprolaznu vezu srpskog naroda sa svojim svetinjama i kulturnim nasleđem.
U Pakracu, gradu koji nosi duboke ožiljke prošlosti, ali i neugaslu svetlost nade, odigraće se događaj od izuzetnog značaja za srpsku zajednicu. U ponedeljak, 17. februara 2025. godine, u 18 časova, Episkopska knjižara postaće mesto susreta duhovnosti, kulture i istorije kroz predstavljanje knjige dr Milene N. Martinović Rukopisne knjige manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju.
Wikimedia/Московская духовная академия
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Pakrac, kao istorijsko središte Srba u Hrvatskoj i sedište Eparhije pakračko-slavonske, oduvek je bio most koji spaja srpski narod sa maticom i njegovim svetinjama. Uprkos izazovima i smanjenju broja srpskog stanovništva, ova zajednica nepokolebljivo čuva svoj identitet i kulturno nasleđe. Predstavljanje ove knjige upravo je simbol te neraskidive veze i potvrda zajedničkog duhovnog nasleđa.
Monografija dr Martinović nije samo naučno delo; ona je svedočanstvo o vekovnoj pismenosti i duhovnosti srpskog naroda na prostorima Crne Gore. Kroz arheografski opis i paleografski album, autorka nas vodi kroz rukopisnu riznicu Cetinjskog manastira, osvetljavajući razvoj srpske pismenosti od XIII veka. Posebno je značajno što delo obuhvata i rukopisnu zbirku manastira Pive, čiji su dragoceni spisi našli utočište u Cetinjskom manastiru.
Ova knjiga, ovenčana priznanjem na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga 2024. godine, predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, između matice i rasejanja. Njeno predstavljanje u Pakracu nije samo kulturni događaj; to je čin duhovnog jedinstva i potvrda da, bez obzira na geografske distance, srpski narod ostaje povezan kroz svoju veru, kulturu i istoriju.
Eparhija pakračko-slavonska
Na promociji će govoriti ugledni predstavnici crkve i akademske zajednice: mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop pakračko-slavonski Jovan, prof. dr Tatjana Subotin Golubović i sama autorka, dr Milena N. Martinović. Njihove reči će dodatno osvetliti značaj ovog dela i njegov doprinos očuvanju srpskog kulturnog identiteta.
Svi koji u srcu nose srpsku dušu pozvani su da prisustvuju ovom događaju, da se zajedno obnove veze sa našim svetinjama i učvrste mostove koji nas povezuju sa maticom i našim duhovnim nasleđem.
Na četrdesetu godišnjicu završetka gradnje jasenovačkog hrama, koji je nakon skrnavljenja tokom ratnih devedesetih godina obnavljan, sada ponovo osvetljava prošlost i pruža duhovnu utehu svim vernicima, dok se odaje počast nevino stradalim mučenicima.
Monografija Rukopisne knjige Manastira Rođenja Presvete Bogorodice, u izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, osvojila je prestižnu nagradu na Beogradskom sajmu knjiga, otkrivajući bogatstvo duhovnog i kulturnog života u Crnoj Gori tokom 16. i 17. veka.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Episkopskoj biblioteci promovisana je knjiga dr Milene N. Martinović o rukopisnim knjigama iz Cetinjskog manastira – svedočanstvo o bogatoj duhovnoj i kulturnoj baštini, koje već vekovima odoleva zaboravu.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.