Proslavljeni ruski umetnik je poslao poruku pravoslavnom narodu, nakon što je u beogradskom Narodnom pozorištu dobio orden Svetog Save od patrijarha Porfirija.
Slavni ruski reditelj i glumac Nikita Mihalkov ekskluzivno za televiziju Hram rekao je da "razmišlja o novim filmovima" ali da je trenutno posvećen pozorištu. Mihalkov je upravo zbog pozorišne predstave "12" i boravio u Beogradu, a nakon izvođenja na sceni Narodnog pozorišta, Patrijarh srpski Porfirije uručio mu je orden Svetog Save prvog stepena, za "nemerljiv doprinos predstavljanju pravoslavnog etosa i kulture u svetskim okvirima, a posebno za bratsku pomoć i sastradalnu ljubav svagda projavljivanu prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi i njenom vernom narodu".
SPC
Patrijarh Porfirije dodeljuje orden Svetog Save Nikiti Mihalkovu
Mihalkov ocenjuje da Srbima danas nije lako, jer moraju da čuju obe strane podeljenog sveta.
- Mislim da su lekcije Drugog svetskog rata kada je Srbija nastradala, cela Jugoslavija neverovatno nastradala, i lekcije koje daje NATO, pokazale Srbima ko je stvarno sa njima. Danas se nalazimo u ogromnom otporu globalistima koji žele da nas nateraju da budemo po njihovoj meri, i to se odvija ne jednu, dve ili stotinu godina, već vekovima.Pravoslavlje je uvek smetalo takozvanom civilizovanom svetu. Ali civilizovani svet je otupeo pod američkim nuklearnim kišobranom i izgubio imunitet. Stoga kukavičluk sada naziva tolerantnošću, a nemogućnost da se odbrani nacionalno dostojanstvo naziva multikulturalizam."
Mihalkov smatra da kada ova spoznaja bude masovno prihvaćena dolazi nada za promene, i u kulturološkom smislu:
- Kada narod to shvati, a narod počinje da razume, on će ustati sa kolena. Jer danas Evropa kleči i izdaje svoje interese i svoje najvažnije vrednosti. Da ostanemo verni pravoslavlju, to nas je spasilo da ne gledamo ni Evroviziju, ni Olimpijadu. Smatram da toliko odstupanje od vere mora da ima svoje posledice. Stoga bi mi, kao pravoslavni slovenski svet, trebalo da razumemo opasnost i da razumemo da nam tamo niko ništa neće dati tek tako, ukoliko se sami ne zaštitimo.
Proslavljeni ruski reditelj, dobitnik Oskara za film "Varljivo Sunce", smatra da upravo vreme iskušenja donosi novu nacionalnu i stvaralačku energiju.
- U Rusiji imamo poslovicu: dok grom ne udari, seljak se ne prekrsti. Takvi smo, šta da se radi. Ali zato kada ustanemo i krenemo, onda nas ništa ne može zaustaviti. Sve je uz milost Božiju - zaključuje u razgovoru Nikita Mihalkov.
Sastanku su prisustvovali brojni zvaničnici, a poglavar Srpske pravoslavne crkve je obavešten o svim pojedinostima predstojećeg skupa, koji organizuje ambasada Indonezije.
Na praznik Svete Petke, Barič je zasijao posebnim sjajem, dok su vernici, predvođeni patrijarhom Porfirijem, proslavili 150 godina hrama koji čuva priče o veri, umetnosti i herojstvu srpskog naroda.
O važnosti bolosluženja i odlasku u hram, pričao je i ranije patrijarh Porfirije navodeći da jedinstvo sa Bogom predstavlja smisao života svakog pojedinca.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Na osnivačkoj skupštini Ruskog istorijskog društva u Beogradu istaknuto je da novoformirana institucija ima misiju da čuva istorijsku istinu i jača duhovne veze srpskog i ruskog naroda.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
U svečanoj atmosferi Trojice-Sergijeve lavre, u prisustvu patrijarha Kirila i uglednih jerarha, srpski patrijarh ovenčan je visokim priznanjem za doprinos bogoslovlju i bratstvu dva naroda koje povezuje viševekovna duhovna veza.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene