Policija je sprovela istragu i jedno hapšenje za krađu zvona u opštinama Megalopolis, Oihalija i Trifilija, dok se za još dva lica traga, za koja se smatra da su učestvovala u mreži koja je pljačkala crkve.
U Nefohoriju Megalopolis, poluplaninskom selu u Arkadiji sa samo 22 stalna stanovnika, iznenadni događaj izazvao je uznemirenost. Nepoznati počinioci su se popeli na najvišu tačku seoske crkve Svetog Sozontosa, i ukrali zvono. Istog dana, još jedno zvono je ukradeno iz manastira nekoliko kilometara dalje, a tokom narednih tri nedelje, pljačke zvona u tom području poprimile su karakteristike epidemije: Ukupno 26 zvona ukradeno je iz crkava Arkadije i Mesenije u samo nekoliko dana, izazivajući ogorčenje sveštenika i vernika koji su gledali kako se njihove crkve vandalizuju.
Nekoliko meseci ranije, slični incidenti zabeleženi su na Eviji, u Ahaji, Solunu i Pijeri, gde su vredna zvona završila u rukama „mafije od bakra“ i prodavana za malu cenu kao otpad.
Policija je sprovela istragu i jedno hapšenje za krađu 26 zvona u opštinama Megalopolis, Oihalija i Trifilija, dok se za još dva lica traga, za koja se smatra da su učestvovala u mreži koja je pljačkala crkve. Prema informacijama, izvršioci su u svim slučajevima primenjivali isti plan: penjali su se na zvonike visoke čak sedam metara, seckali su lance koji su držali zvona, a zatim ih bacali na zemlju da bi se slomila pri udaru. Zatim su ih utovarali u iznajmljena vozila i prenosili u otpadne stanice.
Vandalizovana su 22 svetišta u tom području iz kojih su ukradena zvona, a u nekim slučajevima provale su napravljene na vratima crkava i ukradene su pare iz crkvenih kutija. To se dogodilo, između ostalog, u Svetom hramu Svete Trojice u Megalopolisu, gde su, prema informacijama, pljačkaši ukrali dva zvona, jedno od 10 kilograma i jedno veliko, od 200 kilograma, napravljena od bakra, srebra i zlata, ukupne vrednosti 1.500 evra. Takođe su ukrali 30 evra u novčićima iz kutije za donacije.
Na ovaj način, banda je stekla nezakonite prihode koji premašuju 40.000 evra. Među njihovim metama bila su i zvona velike vrednosti, kao što su dva zvona iz Svetog hrama Svete Paraskevi u Akovu Megalopolis-a, od kojih je jedno imalo prečnik od 55 centimetara i težinu od 75 kilograma, a drugo prečnik od 45 centimetara i težinu oko 65 kilograma.
Incidenti brojni
Krajem jula prošle godine, dva dana pre praznika Svete Paraskeve, sveštenik je imao neprijatno iznenađenje u crkvi Svete Paraskeve u Drosiji Halkide, jer je otkrio da su nepoznati počinioci ukrali zvono iz zvonika, dok je prošle godine ukradeno sedam zvona iz Pijeri, Soluna i Ahaje. Jedan od najkarakterističnijih slučajeva u „seriji“ krađa zvona dogodio se 2022. godine, kada su nepoznati lopovi ukrali zvono iz Nove Lefke u Kilerleru, koje je postavljeno 1906. godine na metalnu konstrukciju visine šest metara od strane prvih izbeglica iz Istočne Rumelije koji su naselili to selo.
Krađe zvona izazvale su reakciju stanovnika, a Savez Akovitanaca Atine-Pirej „Sveti Georgije“ pozvao je vlasti da preduzmu mere, ukazujući da je problem dostigao vrhunac. Savez je već dugo predlagao postavljanje sistema sigurnosti u crkvama, nudeći specijalizovane programe i donacije za instalaciju.
- Nažalost, smatrali su nas neozbiljnima, a sada je kasno. Sada čekamo kada će uzeti i bronzanu statuu Kolokotronisa..., izjavili su članovi Saveza.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Istraživači upozoravaju na mogućnost da crkva bude uporište za prikupljanje informacija, dok su predstavnici crkve negirali bilo kakve veze sa ruskim obaveštajnim službama.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Istraga otkriva da je klirik Kritske pravoslavne crkve, koji je u početku važio za žrtvu kriminalaca, postao saučesnik u prisvajanju imovine od 1,5 miliona evra i učesnik mafijaških poslova koji uključuju trgovinu narkoticima, oružjem i ucene.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.