Policija je sprovela istragu i jedno hapšenje za krađu zvona u opštinama Megalopolis, Oihalija i Trifilija, dok se za još dva lica traga, za koja se smatra da su učestvovala u mreži koja je pljačkala crkve.
U Nefohoriju Megalopolis, poluplaninskom selu u Arkadiji sa samo 22 stalna stanovnika, iznenadni događaj izazvao je uznemirenost. Nepoznati počinioci su se popeli na najvišu tačku seoske crkve Svetog Sozontosa, i ukrali zvono. Istog dana, još jedno zvono je ukradeno iz manastira nekoliko kilometara dalje, a tokom narednih tri nedelje, pljačke zvona u tom području poprimile su karakteristike epidemije: Ukupno 26 zvona ukradeno je iz crkava Arkadije i Mesenije u samo nekoliko dana, izazivajući ogorčenje sveštenika i vernika koji su gledali kako se njihove crkve vandalizuju.
Nekoliko meseci ranije, slični incidenti zabeleženi su na Eviji, u Ahaji, Solunu i Pijeri, gde su vredna zvona završila u rukama „mafije od bakra“ i prodavana za malu cenu kao otpad.
Policija je sprovela istragu i jedno hapšenje za krađu 26 zvona u opštinama Megalopolis, Oihalija i Trifilija, dok se za još dva lica traga, za koja se smatra da su učestvovala u mreži koja je pljačkala crkve. Prema informacijama, izvršioci su u svim slučajevima primenjivali isti plan: penjali su se na zvonike visoke čak sedam metara, seckali su lance koji su držali zvona, a zatim ih bacali na zemlju da bi se slomila pri udaru. Zatim su ih utovarali u iznajmljena vozila i prenosili u otpadne stanice.
Vandalizovana su 22 svetišta u tom području iz kojih su ukradena zvona, a u nekim slučajevima provale su napravljene na vratima crkava i ukradene su pare iz crkvenih kutija. To se dogodilo, između ostalog, u Svetom hramu Svete Trojice u Megalopolisu, gde su, prema informacijama, pljačkaši ukrali dva zvona, jedno od 10 kilograma i jedno veliko, od 200 kilograma, napravljena od bakra, srebra i zlata, ukupne vrednosti 1.500 evra. Takođe su ukrali 30 evra u novčićima iz kutije za donacije.
Na ovaj način, banda je stekla nezakonite prihode koji premašuju 40.000 evra. Među njihovim metama bila su i zvona velike vrednosti, kao što su dva zvona iz Svetog hrama Svete Paraskevi u Akovu Megalopolis-a, od kojih je jedno imalo prečnik od 55 centimetara i težinu od 75 kilograma, a drugo prečnik od 45 centimetara i težinu oko 65 kilograma.
Incidenti brojni
Krajem jula prošle godine, dva dana pre praznika Svete Paraskeve, sveštenik je imao neprijatno iznenađenje u crkvi Svete Paraskeve u Drosiji Halkide, jer je otkrio da su nepoznati počinioci ukrali zvono iz zvonika, dok je prošle godine ukradeno sedam zvona iz Pijeri, Soluna i Ahaje. Jedan od najkarakterističnijih slučajeva u „seriji“ krađa zvona dogodio se 2022. godine, kada su nepoznati lopovi ukrali zvono iz Nove Lefke u Kilerleru, koje je postavljeno 1906. godine na metalnu konstrukciju visine šest metara od strane prvih izbeglica iz Istočne Rumelije koji su naselili to selo.
Krađe zvona izazvale su reakciju stanovnika, a Savez Akovitanaca Atine-Pirej „Sveti Georgije“ pozvao je vlasti da preduzmu mere, ukazujući da je problem dostigao vrhunac. Savez je već dugo predlagao postavljanje sistema sigurnosti u crkvama, nudeći specijalizovane programe i donacije za instalaciju.
- Nažalost, smatrali su nas neozbiljnima, a sada je kasno. Sada čekamo kada će uzeti i bronzanu statuu Kolokotronisa..., izjavili su članovi Saveza.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Istraživači upozoravaju na mogućnost da crkva bude uporište za prikupljanje informacija, dok su predstavnici crkve negirali bilo kakve veze sa ruskim obaveštajnim službama.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Razorna vatra sravnila je sa zemljom hram Sretenja Gospodnjeg na grčkom ostrvu Poros, ostavljajući za sobom samo pepeo i tugu. Ali usred zgarišta, jedna svetinja ostala je netaknuta – ikona Hrista kao Velikog Arhijereja, neoštećena i postojana.
Na svečanosti posvećenoj grčkoj istoriji i pravoslavlju, američki predsednik od arhiepiskopa Elpidofora dobio je zlatni krst, ali i priznanje koje je iznenadilo mnoge. Da li je ovakvo poređenje primer mudrosti ili političke pristrasnosti?
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.