U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Povodom saopštenja Skupštine Crne Gore od 14. decembra 2024. godine pod naslovom „Predsednik Mandić poklonio predsedniku parlamenta Malte ikonu Bogorodice Filermose“, Narodni muzej Crne Gore uputio je reagovanje u kojem demantuje navode da je pod misterioznim okolnostima Ikona nestala dok je bila na čuvanju.
"U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje Ikonu Bogorodice Filermose „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“. Želimo da verujemo da je ova konstatacija saopštena iz razloga neinformisanosti, jer je utvrđeno da je Ikona Narodnom muzeju predata u stanju u kojem se i danas nalazi, što je potvrđeno izveštajem iz 1978. godine“ navodi se u reagovanju.
Wikipedia
Bogorodice Filermose
To znači da, poručuju oni, kako je u saopštenju navedeno, „najvrednjij dragulj“ nije nestao tokom njenog čuvanja u Narodnom muzeju.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uputio je krajem novembra snažan apel za povratak jedne od tri najveće hrišćanske relikvije, čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Filerimske, u Cetinjski manastir, iz kog je ova ikona u vihoru komunističkog doba odneta.
- Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Filerimske poznata je od davnina. Predanje kaže da ju je naslikao Sveti Apostol i Jevanđelist Luka. Bila je u istočnim zemljama, na Rodosu, zatim na Malti, a kasnije je, zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog Krsta Hristovog, preneta u Rusiju za vreme cara Pavla. Čudesnim putem, ove svetinje su dospele u Jugoslaviju. Majka cara Nikolaja predala ih je na čuvanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, poslednjem pravoslavnom vladaru u pravoslavnim zemljama.
Govoreći o sadašnjem statusu ikone, mitropolit nije skrivao razočaranje:
- Naše vlasti nisu pokazale razumevanje da se ova velika svetinja, ikona Presvete Bogorodice Filerimske, izloži ovde, pored ćivota Svetog Petra Cetinjskog i ostalih svetinja. Umesto toga, iz sebičnih interesa, ikona je smeštena u muzej. Ne samo da je tamo stavljena, već je i nedostupna vernicima. Prema dostupnim informacijama, poslata je na restauraciju, ali se postavlja pitanje da li imamo stručnjake koji su dorasli zadatku da obnove ikonu staru skoro dve hiljade godina.
"Trebalo bi da je pored ruke Svetog Jovana"
Prilikom završetka zvanične posete predsednika parlamenta Malte Anđela Feruđe Crnoj Gori, predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio mu je reprodukciju ikone Presvete Bogorodice Filerimske, ističući njen značaj ne samo za hrišćansku veru, već i za istorijsko i kulturno nasleđe Crne Gore.
"Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za celo hrišćanstvo, Mandić je istakao da bi ova svetinja trebala da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mesto našla uz kivot Svetog Petra Cetinjskog", rekli su u Mandićevom kabinetu
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Zbog ovih čudotvornih lanaca crkva se bila nadaleko pročula, pa su „pod te sindžire da nađu spasa" u nju dolazili ne samo lokalni Grci, Turci i Srbi već i nevoljnici čak iz Persije i Egipta.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.