U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Povodom saopštenja Skupštine Crne Gore od 14. decembra 2024. godine pod naslovom „Predsednik Mandić poklonio predsedniku parlamenta Malte ikonu Bogorodice Filermose“, Narodni muzej Crne Gore uputio je reagovanje u kojem demantuje navode da je pod misterioznim okolnostima Ikona nestala dok je bila na čuvanju.
"U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje Ikonu Bogorodice Filermose „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“. Želimo da verujemo da je ova konstatacija saopštena iz razloga neinformisanosti, jer je utvrđeno da je Ikona Narodnom muzeju predata u stanju u kojem se i danas nalazi, što je potvrđeno izveštajem iz 1978. godine“ navodi se u reagovanju.
Wikipedia
Bogorodice Filermose
To znači da, poručuju oni, kako je u saopštenju navedeno, „najvrednjij dragulj“ nije nestao tokom njenog čuvanja u Narodnom muzeju.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uputio je krajem novembra snažan apel za povratak jedne od tri najveće hrišćanske relikvije, čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Filerimske, u Cetinjski manastir, iz kog je ova ikona u vihoru komunističkog doba odneta.
- Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Filerimske poznata je od davnina. Predanje kaže da ju je naslikao Sveti Apostol i Jevanđelist Luka. Bila je u istočnim zemljama, na Rodosu, zatim na Malti, a kasnije je, zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog Krsta Hristovog, preneta u Rusiju za vreme cara Pavla. Čudesnim putem, ove svetinje su dospele u Jugoslaviju. Majka cara Nikolaja predala ih je na čuvanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, poslednjem pravoslavnom vladaru u pravoslavnim zemljama.
Govoreći o sadašnjem statusu ikone, mitropolit nije skrivao razočaranje:
- Naše vlasti nisu pokazale razumevanje da se ova velika svetinja, ikona Presvete Bogorodice Filerimske, izloži ovde, pored ćivota Svetog Petra Cetinjskog i ostalih svetinja. Umesto toga, iz sebičnih interesa, ikona je smeštena u muzej. Ne samo da je tamo stavljena, već je i nedostupna vernicima. Prema dostupnim informacijama, poslata je na restauraciju, ali se postavlja pitanje da li imamo stručnjake koji su dorasli zadatku da obnove ikonu staru skoro dve hiljade godina.
"Trebalo bi da je pored ruke Svetog Jovana"
Prilikom završetka zvanične posete predsednika parlamenta Malte Anđela Feruđe Crnoj Gori, predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio mu je reprodukciju ikone Presvete Bogorodice Filerimske, ističući njen značaj ne samo za hrišćansku veru, već i za istorijsko i kulturno nasleđe Crne Gore.
"Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za celo hrišćanstvo, Mandić je istakao da bi ova svetinja trebala da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mesto našla uz kivot Svetog Petra Cetinjskog", rekli su u Mandićevom kabinetu
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Zbog ovih čudotvornih lanaca crkva se bila nadaleko pročula, pa su „pod te sindžire da nađu spasa" u nju dolazili ne samo lokalni Grci, Turci i Srbi već i nevoljnici čak iz Persije i Egipta.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.