U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Povodom saopštenja Skupštine Crne Gore od 14. decembra 2024. godine pod naslovom „Predsednik Mandić poklonio predsedniku parlamenta Malte ikonu Bogorodice Filermose“, Narodni muzej Crne Gore uputio je reagovanje u kojem demantuje navode da je pod misterioznim okolnostima Ikona nestala dok je bila na čuvanju.
"U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje Ikonu Bogorodice Filermose „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“. Želimo da verujemo da je ova konstatacija saopštena iz razloga neinformisanosti, jer je utvrđeno da je Ikona Narodnom muzeju predata u stanju u kojem se i danas nalazi, što je potvrđeno izveštajem iz 1978. godine“ navodi se u reagovanju.
Wikipedia
Bogorodice Filermose
To znači da, poručuju oni, kako je u saopštenju navedeno, „najvrednjij dragulj“ nije nestao tokom njenog čuvanja u Narodnom muzeju.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uputio je krajem novembra snažan apel za povratak jedne od tri najveće hrišćanske relikvije, čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Filerimske, u Cetinjski manastir, iz kog je ova ikona u vihoru komunističkog doba odneta.
- Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Filerimske poznata je od davnina. Predanje kaže da ju je naslikao Sveti Apostol i Jevanđelist Luka. Bila je u istočnim zemljama, na Rodosu, zatim na Malti, a kasnije je, zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog Krsta Hristovog, preneta u Rusiju za vreme cara Pavla. Čudesnim putem, ove svetinje su dospele u Jugoslaviju. Majka cara Nikolaja predala ih je na čuvanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, poslednjem pravoslavnom vladaru u pravoslavnim zemljama.
Govoreći o sadašnjem statusu ikone, mitropolit nije skrivao razočaranje:
- Naše vlasti nisu pokazale razumevanje da se ova velika svetinja, ikona Presvete Bogorodice Filerimske, izloži ovde, pored ćivota Svetog Petra Cetinjskog i ostalih svetinja. Umesto toga, iz sebičnih interesa, ikona je smeštena u muzej. Ne samo da je tamo stavljena, već je i nedostupna vernicima. Prema dostupnim informacijama, poslata je na restauraciju, ali se postavlja pitanje da li imamo stručnjake koji su dorasli zadatku da obnove ikonu staru skoro dve hiljade godina.
"Trebalo bi da je pored ruke Svetog Jovana"
Prilikom završetka zvanične posete predsednika parlamenta Malte Anđela Feruđe Crnoj Gori, predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio mu je reprodukciju ikone Presvete Bogorodice Filerimske, ističući njen značaj ne samo za hrišćansku veru, već i za istorijsko i kulturno nasleđe Crne Gore.
"Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za celo hrišćanstvo, Mandić je istakao da bi ova svetinja trebala da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mesto našla uz kivot Svetog Petra Cetinjskog", rekli su u Mandićevom kabinetu
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U besedi za petak 4. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović objašnjava kako naši skriveni izbori, ma koliko delovali bezopasno, neumitno rađaju plodove koji menjaju život – i poziva nas da sejemo poslušnost, a ne bezakonje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
U besedi za petak 4. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović objašnjava kako naši skriveni izbori, ma koliko delovali bezopasno, neumitno rađaju plodove koji menjaju život – i poziva nas da sejemo poslušnost, a ne bezakonje.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.