Carigradski patrijarh u svojoj božićnoj poslanici ističe fundamentalni značaj Ovaploćenja Božje Reči kao događaja egzistencijalnog učešća u božanskoj ikonomiji. Ističe da Božić nije samo emocionalni opit. već preobražavajući ulazak na put bogoslovlja kroz blagodat.
Neke pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Carigradska patrijaršija, najradosniji praznik u Crkvi Hristovoj – Božić – slave 25. decembra, pa u tim crkvama već traje praznično raspoloženje. U tom duhu, carigradski patrijarh Vartolomej objavio je svoju božićnu poslanicu, u kojoj naglašava kontrast između napretka nauke i tehnologije i duhovne dimenzije ljudskog postojanja.
Prepoznajući naučno znanje kao božanski dar, on upozorava na opasnosti scijentizma i kritički se osvrće na koncept „post-ljudskog“ i moralna ograničenja veštačke inteligencije. Crkva, napominje, nije tehnofobična, već tehnološkom napretku pristupa s pronicljivošću i odgovornošću.
Božićna poslanica patrijarha Vartolomeja
„Preosvećeni arhijereji i ljubljena deco u Gospodu,
Božanskom blagodaću ponovo smo stigli do slavnog dana Ovaploćenja Reči Božje, koji je došao na zemlju i nastanio se među nama „iz beskrajne čovekoljublja svoga“. Psalmima, himnama i neiskazanom radošću poštujemo veliku tajnu Ovaploćenja, „najnoviju od svega, jedinu novu pod suncem“, kroz koju se čoveku i vaseljeni otvara put ka oboženju po blagodati, a tvar se obnavlja.
Božić nije tek doživljaj prolaznih emocija koje „brzo dođu i još brže prođu“. To je egzistencijalno učešće u celom događaju božanske ikonomije. Kao što svedoči jevanđelist Matej, od samog početka su svetske vođe nastojale da unište Božansko dete. Za verne, uz „Hristos se rodi“ praznika Ovaploćenja Sina i Reči Boga Oca, i tužna zvona Stradanja, uvek odjekuje „Hristos vaskrse“, što je evanđelska poruka pobede nad smrću i nada u opšte vaskrsenje.
Credit: DAVID GRAY / AFP / Profimedia
„Slava Bogu na visini i na zemlji mir“ ponovo se čuje u svetu ispunjenom nasiljem, društvenom nepravdom i degradacijom ljudskog dostojanstva. Izvanredan napredak nauke i tehnologije ne dopire do dubine ljudske duše, jer je čovek uvek više od onoga što nauka može da zamisli i više od onoga što tehnološki napredak teži da postigne. Jaz između neba i zemlje u ljudskom postojanju ne može se naučno premostiti.
Danas odjekuju diskurs o „post-ljudskom” i veličanje veštačke inteligencije. Svakako, san o „nadljudskom“ nije nov. Ideja o „post-ljudskom“ zasnovana je na tehnološkom napretku i na pružanju čoveku neviđenih sredstava da prevaziđe ljudske granice. Crkva nije tehnofobična. Ona pristupa naučnom znanju kao „Božjem daru čoveku“, ne ignorišući i ne skrivajući opasnosti scijentizma.
Na kritičko pitanje kako sačuvati „kulturu ličnosti“ usred razvoja tehnološke kulture, jednom za svagda je odgovoreno u misteriji Ovaploćenja. Reč Božja postade telo, jer je tama prošla, i prava svetlost već sija.“
Braćo i deco u Gospodu,
Pobožno poštujući Bogorodicu, želimo svima blagosloven Božić i mirnu, zdravu i duhovno plodnu Novu godinu.
Poslanica takođe skreće pažnju na potrebu mira u svetu koji je obeležen nasiljem, društvenom nepravdom i krizom vrednosti. Carigradski patrijarh poziva vernike da spasenje traže u tajni Bogočoveka, u kojoj se Božansko i ljudsko sjedinuju u Hristu, podsećajući da Ovaploćenje Hristovo donosi istinu i premošćuje jaz između neba i zemlje.
Zaključuje porukom nade i molitve, izražavajući želje za Bogom blagosloven Božić i Novu godinu ispunjenu mirom, zdravljem i duhovnim izobiljem.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Poludragi kamen od kog se pravi ova nijansa plave, bio je visoko vrednovan još od od drevnih civilizacija Mesopotamije i Egipta, a u vreme Nemanjića karavanima je dopreman u Srbiju i skupo plaćan.
Na Internetu danas svakodnevno imate nove "pravoslavne kanale", koji prosto niču kao pečurke posle kiše. Većina, nažalost, ovog je tipa: "Danas je Aranđelovdan, valja se ovo, ne valja se ono", "Ovo nipošto ne radi" ili "Ako izgovoriš ovu molitvu desiće ti se to i to", počeo je priču otac Goran Kovačević i objasnio da je to čist satanizam.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.