Carigradski patrijarh u svojoj božićnoj poslanici ističe fundamentalni značaj Ovaploćenja Božje Reči kao događaja egzistencijalnog učešća u božanskoj ikonomiji. Ističe da Božić nije samo emocionalni opit. već preobražavajući ulazak na put bogoslovlja kroz blagodat.
Neke pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Carigradska patrijaršija, najradosniji praznik u Crkvi Hristovoj – Božić – slave 25. decembra, pa u tim crkvama već traje praznično raspoloženje. U tom duhu, carigradski patrijarh Vartolomej objavio je svoju božićnu poslanicu, u kojoj naglašava kontrast između napretka nauke i tehnologije i duhovne dimenzije ljudskog postojanja.
Prepoznajući naučno znanje kao božanski dar, on upozorava na opasnosti scijentizma i kritički se osvrće na koncept „post-ljudskog“ i moralna ograničenja veštačke inteligencije. Crkva, napominje, nije tehnofobična, već tehnološkom napretku pristupa s pronicljivošću i odgovornošću.
Božićna poslanica patrijarha Vartolomeja
„Preosvećeni arhijereji i ljubljena deco u Gospodu,
Božanskom blagodaću ponovo smo stigli do slavnog dana Ovaploćenja Reči Božje, koji je došao na zemlju i nastanio se među nama „iz beskrajne čovekoljublja svoga“. Psalmima, himnama i neiskazanom radošću poštujemo veliku tajnu Ovaploćenja, „najnoviju od svega, jedinu novu pod suncem“, kroz koju se čoveku i vaseljeni otvara put ka oboženju po blagodati, a tvar se obnavlja.
Božić nije tek doživljaj prolaznih emocija koje „brzo dođu i još brže prođu“. To je egzistencijalno učešće u celom događaju božanske ikonomije. Kao što svedoči jevanđelist Matej, od samog početka su svetske vođe nastojale da unište Božansko dete. Za verne, uz „Hristos se rodi“ praznika Ovaploćenja Sina i Reči Boga Oca, i tužna zvona Stradanja, uvek odjekuje „Hristos vaskrse“, što je evanđelska poruka pobede nad smrću i nada u opšte vaskrsenje.
Credit: DAVID GRAY / AFP / Profimedia
„Slava Bogu na visini i na zemlji mir“ ponovo se čuje u svetu ispunjenom nasiljem, društvenom nepravdom i degradacijom ljudskog dostojanstva. Izvanredan napredak nauke i tehnologije ne dopire do dubine ljudske duše, jer je čovek uvek više od onoga što nauka može da zamisli i više od onoga što tehnološki napredak teži da postigne. Jaz između neba i zemlje u ljudskom postojanju ne može se naučno premostiti.
Danas odjekuju diskurs o „post-ljudskom” i veličanje veštačke inteligencije. Svakako, san o „nadljudskom“ nije nov. Ideja o „post-ljudskom“ zasnovana je na tehnološkom napretku i na pružanju čoveku neviđenih sredstava da prevaziđe ljudske granice. Crkva nije tehnofobična. Ona pristupa naučnom znanju kao „Božjem daru čoveku“, ne ignorišući i ne skrivajući opasnosti scijentizma.
Na kritičko pitanje kako sačuvati „kulturu ličnosti“ usred razvoja tehnološke kulture, jednom za svagda je odgovoreno u misteriji Ovaploćenja. Reč Božja postade telo, jer je tama prošla, i prava svetlost već sija.“
Braćo i deco u Gospodu,
Pobožno poštujući Bogorodicu, želimo svima blagosloven Božić i mirnu, zdravu i duhovno plodnu Novu godinu.
Poslanica takođe skreće pažnju na potrebu mira u svetu koji je obeležen nasiljem, društvenom nepravdom i krizom vrednosti. Carigradski patrijarh poziva vernike da spasenje traže u tajni Bogočoveka, u kojoj se Božansko i ljudsko sjedinuju u Hristu, podsećajući da Ovaploćenje Hristovo donosi istinu i premošćuje jaz između neba i zemlje.
Zaključuje porukom nade i molitve, izražavajući želje za Bogom blagosloven Božić i Novu godinu ispunjenu mirom, zdravljem i duhovnim izobiljem.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Poludragi kamen od kog se pravi ova nijansa plave, bio je visoko vrednovan još od od drevnih civilizacija Mesopotamije i Egipta, a u vreme Nemanjića karavanima je dopreman u Srbiju i skupo plaćan.
Na Internetu danas svakodnevno imate nove "pravoslavne kanale", koji prosto niču kao pečurke posle kiše. Većina, nažalost, ovog je tipa: "Danas je Aranđelovdan, valja se ovo, ne valja se ono", "Ovo nipošto ne radi" ili "Ako izgovoriš ovu molitvu desiće ti se to i to", počeo je priču otac Goran Kovačević i objasnio da je to čist satanizam.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.