Carigradski patrijarh u svojoj božićnoj poslanici ističe fundamentalni značaj Ovaploćenja Božje Reči kao događaja egzistencijalnog učešća u božanskoj ikonomiji. Ističe da Božić nije samo emocionalni opit. već preobražavajući ulazak na put bogoslovlja kroz blagodat.
Neke pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Carigradska patrijaršija, najradosniji praznik u Crkvi Hristovoj – Božić – slave 25. decembra, pa u tim crkvama već traje praznično raspoloženje. U tom duhu, carigradski patrijarh Vartolomej objavio je svoju božićnu poslanicu, u kojoj naglašava kontrast između napretka nauke i tehnologije i duhovne dimenzije ljudskog postojanja.
Prepoznajući naučno znanje kao božanski dar, on upozorava na opasnosti scijentizma i kritički se osvrće na koncept „post-ljudskog“ i moralna ograničenja veštačke inteligencije. Crkva, napominje, nije tehnofobična, već tehnološkom napretku pristupa s pronicljivošću i odgovornošću.
Božićna poslanica patrijarha Vartolomeja
„Preosvećeni arhijereji i ljubljena deco u Gospodu,
Božanskom blagodaću ponovo smo stigli do slavnog dana Ovaploćenja Reči Božje, koji je došao na zemlju i nastanio se među nama „iz beskrajne čovekoljublja svoga“. Psalmima, himnama i neiskazanom radošću poštujemo veliku tajnu Ovaploćenja, „najnoviju od svega, jedinu novu pod suncem“, kroz koju se čoveku i vaseljeni otvara put ka oboženju po blagodati, a tvar se obnavlja.
Božić nije tek doživljaj prolaznih emocija koje „brzo dođu i još brže prođu“. To je egzistencijalno učešće u celom događaju božanske ikonomije. Kao što svedoči jevanđelist Matej, od samog početka su svetske vođe nastojale da unište Božansko dete. Za verne, uz „Hristos se rodi“ praznika Ovaploćenja Sina i Reči Boga Oca, i tužna zvona Stradanja, uvek odjekuje „Hristos vaskrse“, što je evanđelska poruka pobede nad smrću i nada u opšte vaskrsenje.
Credit: DAVID GRAY / AFP / Profimedia
„Slava Bogu na visini i na zemlji mir“ ponovo se čuje u svetu ispunjenom nasiljem, društvenom nepravdom i degradacijom ljudskog dostojanstva. Izvanredan napredak nauke i tehnologije ne dopire do dubine ljudske duše, jer je čovek uvek više od onoga što nauka može da zamisli i više od onoga što tehnološki napredak teži da postigne. Jaz između neba i zemlje u ljudskom postojanju ne može se naučno premostiti.
Danas odjekuju diskurs o „post-ljudskom” i veličanje veštačke inteligencije. Svakako, san o „nadljudskom“ nije nov. Ideja o „post-ljudskom“ zasnovana je na tehnološkom napretku i na pružanju čoveku neviđenih sredstava da prevaziđe ljudske granice. Crkva nije tehnofobična. Ona pristupa naučnom znanju kao „Božjem daru čoveku“, ne ignorišući i ne skrivajući opasnosti scijentizma.
Na kritičko pitanje kako sačuvati „kulturu ličnosti“ usred razvoja tehnološke kulture, jednom za svagda je odgovoreno u misteriji Ovaploćenja. Reč Božja postade telo, jer je tama prošla, i prava svetlost već sija.“
Braćo i deco u Gospodu,
Pobožno poštujući Bogorodicu, želimo svima blagosloven Božić i mirnu, zdravu i duhovno plodnu Novu godinu.
Poslanica takođe skreće pažnju na potrebu mira u svetu koji je obeležen nasiljem, društvenom nepravdom i krizom vrednosti. Carigradski patrijarh poziva vernike da spasenje traže u tajni Bogočoveka, u kojoj se Božansko i ljudsko sjedinuju u Hristu, podsećajući da Ovaploćenje Hristovo donosi istinu i premošćuje jaz između neba i zemlje.
Zaključuje porukom nade i molitve, izražavajući želje za Bogom blagosloven Božić i Novu godinu ispunjenu mirom, zdravljem i duhovnim izobiljem.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Poludragi kamen od kog se pravi ova nijansa plave, bio je visoko vrednovan još od od drevnih civilizacija Mesopotamije i Egipta, a u vreme Nemanjića karavanima je dopreman u Srbiju i skupo plaćan.
Na Internetu danas svakodnevno imate nove "pravoslavne kanale", koji prosto niču kao pečurke posle kiše. Većina, nažalost, ovog je tipa: "Danas je Aranđelovdan, valja se ovo, ne valja se ono", "Ovo nipošto ne radi" ili "Ako izgovoriš ovu molitvu desiće ti se to i to", počeo je priču otac Goran Kovačević i objasnio da je to čist satanizam.
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.