Printscreen/Youtube/LunaIkona za koju kažu da je nacrtana tako da izgleda kao da trepće.
Ovo je samo jedna od čudotvornih ikona koje se čuvaju u manastiru Svete Ekaterine.
Sveti Spiridon je hrišćanski svetitelj rođen je na Kipru, 270. godine u selu Askija i smatra se zaštitnikom tog ostrva. Živeo je u vreme cara Konstantina Velikog i sina mu Konstantija. Otac i majka su mu bili seljaci, jednostavni i prostodušni, pa su mu i samom jednostavnost i prostodušnost ostale vrline do kraja života, iako se u međuvremenu uzvisio do episkopa u mestu Trimifuntu (episkop Trimifuntski) ili (sada selu) Tremetusiji (Tremetousija, a po turskom, Erdemli).
Oženio se u mladosti, i od čobanina postao mirski sveštenik, i imao ćerku Irenu (Irinu), kad mu je žena umrla, on se predao službi Bogu kao i njegova ćerka. Učestvovao je na Prvom saboru u Nikeji, i tu se istakao jasnim i jednostavnim ispovedanjem vere, kao i čudesnim moćima kojima je povratio mnoge jeretike u hrišćanstvo.
Čudotvorna ikona koja trepće
Printscreen/Youtube/Luna
Ikona za koju kažu da je nacrtana tako da izgleda kao da trepće.
U manastiru koji se nalazi nedaleko od manastira Svetog Nektarija na Egini smeštena je ikona Svetog Spiridona, za koju navode da "trepće". Smeštena je u manastiru Svete Ekaterine i to nije jedina čudotvorna ikona na tom ostrvu.
Tu je bila mala crkva Svete Katarine i čudom je pronađena njena ikona. Nažalost, ova crkvica je bila u vlasništvu jedne veoma bogohulne osobe. Godine 1908. kupile su je dve monahinje. Sveti Nektarije se tada veoma obradovao. Zahvalio je Bogu što su se oslobodili hulitelja i rekao:
- Ovde će se izgraditi veći manastir od našeg!
I zaista je do danas manastir je postao isto lep kao i manastir Svetog Nektarije. Kada je to imanje kupljeno, nije imalo vode. Kopali su tridesetak metara, a vode nije bilo. Tada jedan svetogorski jeromonah, koji je boravio u manastiru, skupa sa monahinjama, poče da se moli Svetiteljki.
Printscreen/Youtube/Luna
Unutrašnjost svetinje.
Zatim je spustio ikonu Svete Katarine u bunar, okadio i sa svojom nevinom verom. Ujutru je jeromonah sišao da izvadi ikonu. Od tada bunar daje vodu... Od tada, 1924. godine, u bunaru ima dovoljno vode da podmiri potrebe manastira. Mnoga svetiteljeva čuda su se desila u ovom manastiru i zapisana su u posebnoj knjizi.
Čudesa koja je Svetiteljka činila u svojim mnogobrojnim manastirima i hramovima, koji postoje u različitim krajevima sveta, beskrajna su. Eginsko predanje kaže da kada neudata žena ode i pokloni se Svetoj ikoni Svete Katarine za godinu dana, vratiće se udata. Mnogo takvih priča može se čuti od mladih i starijih žena koje su se pomolile čudotvornoj ikoni i ubrzo pronašle svog životnog saputnika.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Počajevska ikona Presvete Bogorodice, koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini, stekla je status čudotvorne nakon brojnih isceljenja i spasenja, koja se vezuju za nju.
Hrišćani, a naročito pravoslavci, veruju da su iskrene molitve upućene Majci Božijoj one koje se najbrže ostvaruju. Bogorodica je Hristu najbliža, te zato njene reči imaju veoma veliku moć i Sin ispunjava.
U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.