Printscreen/Youtube/LunaIkona za koju kažu da je nacrtana tako da izgleda kao da trepće.
Ovo je samo jedna od čudotvornih ikona koje se čuvaju u manastiru Svete Ekaterine.
Sveti Spiridon je hrišćanski svetitelj rođen je na Kipru, 270. godine u selu Askija i smatra se zaštitnikom tog ostrva. Živeo je u vreme cara Konstantina Velikog i sina mu Konstantija. Otac i majka su mu bili seljaci, jednostavni i prostodušni, pa su mu i samom jednostavnost i prostodušnost ostale vrline do kraja života, iako se u međuvremenu uzvisio do episkopa u mestu Trimifuntu (episkop Trimifuntski) ili (sada selu) Tremetusiji (Tremetousija, a po turskom, Erdemli).
Oženio se u mladosti, i od čobanina postao mirski sveštenik, i imao ćerku Irenu (Irinu), kad mu je žena umrla, on se predao službi Bogu kao i njegova ćerka. Učestvovao je na Prvom saboru u Nikeji, i tu se istakao jasnim i jednostavnim ispovedanjem vere, kao i čudesnim moćima kojima je povratio mnoge jeretike u hrišćanstvo.
Čudotvorna ikona koja trepće
Printscreen/Youtube/Luna
Ikona za koju kažu da je nacrtana tako da izgleda kao da trepće.
U manastiru koji se nalazi nedaleko od manastira Svetog Nektarija na Egini smeštena je ikona Svetog Spiridona, za koju navode da "trepće". Smeštena je u manastiru Svete Ekaterine i to nije jedina čudotvorna ikona na tom ostrvu.
Tu je bila mala crkva Svete Katarine i čudom je pronađena njena ikona. Nažalost, ova crkvica je bila u vlasništvu jedne veoma bogohulne osobe. Godine 1908. kupile su je dve monahinje. Sveti Nektarije se tada veoma obradovao. Zahvalio je Bogu što su se oslobodili hulitelja i rekao:
- Ovde će se izgraditi veći manastir od našeg!
I zaista je do danas manastir je postao isto lep kao i manastir Svetog Nektarije. Kada je to imanje kupljeno, nije imalo vode. Kopali su tridesetak metara, a vode nije bilo. Tada jedan svetogorski jeromonah, koji je boravio u manastiru, skupa sa monahinjama, poče da se moli Svetiteljki.
Printscreen/Youtube/Luna
Unutrašnjost svetinje.
Zatim je spustio ikonu Svete Katarine u bunar, okadio i sa svojom nevinom verom. Ujutru je jeromonah sišao da izvadi ikonu. Od tada bunar daje vodu... Od tada, 1924. godine, u bunaru ima dovoljno vode da podmiri potrebe manastira. Mnoga svetiteljeva čuda su se desila u ovom manastiru i zapisana su u posebnoj knjizi.
Čudesa koja je Svetiteljka činila u svojim mnogobrojnim manastirima i hramovima, koji postoje u različitim krajevima sveta, beskrajna su. Eginsko predanje kaže da kada neudata žena ode i pokloni se Svetoj ikoni Svete Katarine za godinu dana, vratiće se udata. Mnogo takvih priča može se čuti od mladih i starijih žena koje su se pomolile čudotvornoj ikoni i ubrzo pronašle svog životnog saputnika.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Počajevska ikona Presvete Bogorodice, koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini, stekla je status čudotvorne nakon brojnih isceljenja i spasenja, koja se vezuju za nju.
Hrišćani, a naročito pravoslavci, veruju da su iskrene molitve upućene Majci Božijoj one koje se najbrže ostvaruju. Bogorodica je Hristu najbliža, te zato njene reči imaju veoma veliku moć i Sin ispunjava.
U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već sveti dan kada se vera, molitva i gostoprimstvo sjedinjuju u toplini doma, a domaćin s poštovanjem i radošću dočekuje svakog gosta kao brata u Hristu.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.