Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja, koja se pripisuju Mateju, Marku, Luki i Jovanu.
Ona je nazivana ženom koju su zaposeli demoni, prostit*tkom i Isusovom ženom: priča o Mariji Magdaleni pisana je i prepisivana bezbroj puta u poslednjih 2.000 godina, od kada je bila sledbenica Isusa Hrista.
Iako je možda jedna od najprepoznatljivijih figura u Bibliji, toliko toga o Mariji Magdaleni ostaje obavijeno misterijom.
Razdvajanje činjenica od fikcije
Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja, koja se pripisuju Mateju, Marku, Luki i Jovanu. Ona je prepoznata kao deo Isusovog kruga i osoba koja je otišla do njegovog groba da pomazi njegovo telo na Vaskrs.
Shutterstock
Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja.
Međutim, ovi tekstovi se ne slažu u svim detaljima njenog života. Na primer, jevađelista Luka tvrdi da su njom vladali demoni, dok drugi navode da je bila svedok Isusovog raspeća.
Takođe, nekanaonska Jevanđelja - rani hrišćanski spisi koji nisu deo Novog zaveta, donose različite prikaze Marijinog odnosa sa Isusom, uključujući naznake snažnog povezivanja. Neki od ovih tekstova ukazuju na to da "muški učenici omalovažavaju nju zato što je žena", kaže Džejms R. Strejdž, profesor Novog zaveta na Univerzitetu Samford u Alabami.
Šta još naučnici mogu saznati iz ovih tekstova?
Wikipedia
Marija Magdalena i Isus Hrist.
Elizabet Šrejdžer Polcer, pomoćna profesorka katedre Novog zaveta na Univerzitetu Vilanova, primećuje da "Marija Magdalena nikada nije spajana sa nekim muškarcem, kao što je to slučaj sa mnogim drugim ženama. Ovo sugeriše da je Marija bila nezavisna žena."
Ovaj nedostatak jasnoće u biblijskim tekstovima o životu Marije Magdalene podstakao je mitove, zablude i spekulacije. Najveći među njima: ona je bila se*s radnica. Ovaj mit potiče iz 591. godine, kada je papa Grgur I pogrešno pomešao Mariju sa osobom koju je Jevanđelje po Luki označilo kao "grešnicu". Nema dokaza da je to tačno, ali ideja je i dalje ostala aktuelna.
Traženje arheoloških dokaza u biblijskim zemljama
Prema Strejdžu, "Arheološki dokazi za postojanje drevne ličnosti moraju biti natpis, recimo, na mozaiku u sinagogi ili na sarkofagu. Kao što možete zamisliti, obično nalazimo imena bogatih ili moćnih ljudi ili oboje na drevnim predmetima".
Da li je bilo takvih otkrića za Mariju Magdalenu?
Credit: Heinz-Dieter Falkenstein / imageBROKER / Profimedia
Ilustracija Marie Magdalene na Isusovom grobu.
Logično mesto za istraživanje Marijinog sveta bilo bi iskopavanje mesta odakle je potekla. Tradicionalno, mnogi su smatrali da ime "Magdalena" označava Marijino mesto rođenja: Magdala. Zbog toga se često naziva "Marija Magdalenska". Gde se tačno nalazila Magdala? Rani teolozi nisu bili sigurni.
Možda je bila u blizini Galilejskog mora. Arheolog Marcela Zapata-Meza, direktorka Arheološkog projekta Magdala od 2010. do 2024. godine, ukazuje na to da "postoje priče o hodočasnicima koji tvrde da su bili u kući Marije Magdalene na obali Galilejskog mora", regionu u kojem je Isus podučavao.
Wikipedia
Pravoslavna ikona Marije Magdalene.
Do šestog veka, rani hrišćani počeli su da se odnose na određeno mesto kao "Magdala": ruševine drevnog grada smeštenog na zapadnoj obali Galilejskog mora. Međutim, Šrejdžer Polcer, zajedno sa istoričarkom Džoan E. Tejlor, tvrdi da nema dokaza da je ovo mesto bilo Marijina rodna kuća.
- Tokom prvog veka, ovo mesto je bilo poznato pod svojim grčkim imenom Tarikhea.Pogrešno je referisati je kao 'Marija Magdalenska', jer nijedan evanđelist nikada nije spomenuo Mariju Magdalenu na ovaj način. Umesto toga, evanđelisti je dosledno nazivaju 'Marija Magdalena' ili 'Magdalenska Marija'. 'Magdalena' je takođe mogla označavati počasni naziv ('Marija Toranj') umesto njenog rodnog grada - kaže Šrejdžer Polcer.
Wikipedia
Marija Magdalena i Isus Hrist.
Arheološki dokazi mogli bi teorijski da razjasne ova pitanja. I iskopavanja u Magdaleni pružaju korisne uvide u Marijin svet. 2009. godine, istraživači su otkrili drevnu sinagogu, zajedno sa urezanim kamenom koji prikazuje menoru, što ilustruje kako su prvi stanovnici Magdale praktikovali religiju. Takođe su pronašli prisustvo stepenastih vodnih instalacija u javnim i privatnim prostorima, koje su možda korišćene za ritualno čišćenje u jevrejskoj zajednici—i sigurno bi predstavljale luksuz.
- Sve ove instalacije primaju podzemnu vodu, zbog čega su najčistije u celom Izraelu. Međutim, nema arheoloških dokaza o Mariji Magdaleni - kaže Zapata-Meza.
I dok su neki istraživači tvrdili da su pratili Marijine ostatke do Francuske ili do groba iz prvog veka u Jerusalimu, ove tvrdnje nemaju mnogo kredibiliteta u akademskoj zajednici.
Popunjavanje praznine
Wikipedia
Isus Hrist priča, a Marija Magdalena ga sluša.
Krajem 2023. godine objavljen je fragment papirusnog teksta iz Egipta koji možda otkriva ključne uvide.
- Marija Magdalena možda je bila jedna od Isusovih najbližih učenica. Ovaj novopublikovani fragment papirusnog teksta podržava tu mogućnost jer Isus upućuje ženu po imenu Marija kako da postane 'slika večne, neprolazne svetlosti'. Međutim, papirus ne identifikuje ženu eksplicitno kao Mariju Magdalenu. - kaže Šrejdžer Polcer.
Ipak, Šrejdžer Polcer dodaje da osnovni detalji njenog života ostaju nejasni.
- Mnogo toga što se tiče Marije Magdalene nikada neće biti poznato. Ne možemo biti sigurni gde je rođena, ko joj je bila porodica, koliko je imala godina u vreme raspeća, niti šta se desilo s njom nakon događaja Uskrsnog jutra.
Zašto dakle istraživači i dalje nastavljaju da prate misteriju Marije Magdalene? Zato što njena priča nudi uvid u istoriju hrišćanstva i zato što je bila toliko neshvaćena. Iako je manjak dokaza o njenom životu omogućio da mitovi opstanu kroz vekove, Šrejdžer Polcer kaže da je "srebrna podloga u svemu tome to što je Marija postala zaštitnica se*s radnica".
Zaista, Marija Magdalena postala je povezana sa ljudima koji su bili istorijski marginalizovani, kao što su bolesni ljudi; srednjovekovne i ranovremene bolnice ponekad su nosile njeno ime. Mnogi je i danas vide kao osobu koja predstavlja one koje društvo zanemaruje, odbacuje ili ignoriše.
- Marija Magdalena duboko rezonuje sa mnogim ljudima koji osećaju da njihove glasove i priče nisu bile saslušane ili cenjene. Osvetljavanjem Marije, možda vraćamo ključne i zapostavljene aspekte Isusove vizije za čovečanstvo - kaže Šrejdžer Polcer.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".