Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja, koja se pripisuju Mateju, Marku, Luki i Jovanu.
Ona je nazivana ženom koju su zaposeli demoni, prostit*tkom i Isusovom ženom: priča o Mariji Magdaleni pisana je i prepisivana bezbroj puta u poslednjih 2.000 godina, od kada je bila sledbenica Isusa Hrista.
Iako je možda jedna od najprepoznatljivijih figura u Bibliji, toliko toga o Mariji Magdaleni ostaje obavijeno misterijom.
Razdvajanje činjenica od fikcije
Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja, koja se pripisuju Mateju, Marku, Luki i Jovanu. Ona je prepoznata kao deo Isusovog kruga i osoba koja je otišla do njegovog groba da pomazi njegovo telo na Vaskrs.
Shutterstock
Tekstualni dokazi o Mariji Magdaleni uglavnom potiču iz kanonskih Jevanđelja.
Međutim, ovi tekstovi se ne slažu u svim detaljima njenog života. Na primer, jevađelista Luka tvrdi da su njom vladali demoni, dok drugi navode da je bila svedok Isusovog raspeća.
Takođe, nekanaonska Jevanđelja - rani hrišćanski spisi koji nisu deo Novog zaveta, donose različite prikaze Marijinog odnosa sa Isusom, uključujući naznake snažnog povezivanja. Neki od ovih tekstova ukazuju na to da "muški učenici omalovažavaju nju zato što je žena", kaže Džejms R. Strejdž, profesor Novog zaveta na Univerzitetu Samford u Alabami.
Šta još naučnici mogu saznati iz ovih tekstova?
Wikipedia
Marija Magdalena i Isus Hrist.
Elizabet Šrejdžer Polcer, pomoćna profesorka katedre Novog zaveta na Univerzitetu Vilanova, primećuje da "Marija Magdalena nikada nije spajana sa nekim muškarcem, kao što je to slučaj sa mnogim drugim ženama. Ovo sugeriše da je Marija bila nezavisna žena."
Ovaj nedostatak jasnoće u biblijskim tekstovima o životu Marije Magdalene podstakao je mitove, zablude i spekulacije. Najveći među njima: ona je bila se*s radnica. Ovaj mit potiče iz 591. godine, kada je papa Grgur I pogrešno pomešao Mariju sa osobom koju je Jevanđelje po Luki označilo kao "grešnicu". Nema dokaza da je to tačno, ali ideja je i dalje ostala aktuelna.
Traženje arheoloških dokaza u biblijskim zemljama
Prema Strejdžu, "Arheološki dokazi za postojanje drevne ličnosti moraju biti natpis, recimo, na mozaiku u sinagogi ili na sarkofagu. Kao što možete zamisliti, obično nalazimo imena bogatih ili moćnih ljudi ili oboje na drevnim predmetima".
Da li je bilo takvih otkrića za Mariju Magdalenu?
Credit: Heinz-Dieter Falkenstein / imageBROKER / Profimedia
Ilustracija Marie Magdalene na Isusovom grobu.
Logično mesto za istraživanje Marijinog sveta bilo bi iskopavanje mesta odakle je potekla. Tradicionalno, mnogi su smatrali da ime "Magdalena" označava Marijino mesto rođenja: Magdala. Zbog toga se često naziva "Marija Magdalenska". Gde se tačno nalazila Magdala? Rani teolozi nisu bili sigurni.
Možda je bila u blizini Galilejskog mora. Arheolog Marcela Zapata-Meza, direktorka Arheološkog projekta Magdala od 2010. do 2024. godine, ukazuje na to da "postoje priče o hodočasnicima koji tvrde da su bili u kući Marije Magdalene na obali Galilejskog mora", regionu u kojem je Isus podučavao.
Wikipedia
Pravoslavna ikona Marije Magdalene.
Do šestog veka, rani hrišćani počeli su da se odnose na određeno mesto kao "Magdala": ruševine drevnog grada smeštenog na zapadnoj obali Galilejskog mora. Međutim, Šrejdžer Polcer, zajedno sa istoričarkom Džoan E. Tejlor, tvrdi da nema dokaza da je ovo mesto bilo Marijina rodna kuća.
- Tokom prvog veka, ovo mesto je bilo poznato pod svojim grčkim imenom Tarikhea.Pogrešno je referisati je kao 'Marija Magdalenska', jer nijedan evanđelist nikada nije spomenuo Mariju Magdalenu na ovaj način. Umesto toga, evanđelisti je dosledno nazivaju 'Marija Magdalena' ili 'Magdalenska Marija'. 'Magdalena' je takođe mogla označavati počasni naziv ('Marija Toranj') umesto njenog rodnog grada - kaže Šrejdžer Polcer.
Wikipedia
Marija Magdalena i Isus Hrist.
Arheološki dokazi mogli bi teorijski da razjasne ova pitanja. I iskopavanja u Magdaleni pružaju korisne uvide u Marijin svet. 2009. godine, istraživači su otkrili drevnu sinagogu, zajedno sa urezanim kamenom koji prikazuje menoru, što ilustruje kako su prvi stanovnici Magdale praktikovali religiju. Takođe su pronašli prisustvo stepenastih vodnih instalacija u javnim i privatnim prostorima, koje su možda korišćene za ritualno čišćenje u jevrejskoj zajednici—i sigurno bi predstavljale luksuz.
- Sve ove instalacije primaju podzemnu vodu, zbog čega su najčistije u celom Izraelu. Međutim, nema arheoloških dokaza o Mariji Magdaleni - kaže Zapata-Meza.
I dok su neki istraživači tvrdili da su pratili Marijine ostatke do Francuske ili do groba iz prvog veka u Jerusalimu, ove tvrdnje nemaju mnogo kredibiliteta u akademskoj zajednici.
Popunjavanje praznine
Wikipedia
Isus Hrist priča, a Marija Magdalena ga sluša.
Krajem 2023. godine objavljen je fragment papirusnog teksta iz Egipta koji možda otkriva ključne uvide.
- Marija Magdalena možda je bila jedna od Isusovih najbližih učenica. Ovaj novopublikovani fragment papirusnog teksta podržava tu mogućnost jer Isus upućuje ženu po imenu Marija kako da postane 'slika večne, neprolazne svetlosti'. Međutim, papirus ne identifikuje ženu eksplicitno kao Mariju Magdalenu. - kaže Šrejdžer Polcer.
Ipak, Šrejdžer Polcer dodaje da osnovni detalji njenog života ostaju nejasni.
- Mnogo toga što se tiče Marije Magdalene nikada neće biti poznato. Ne možemo biti sigurni gde je rođena, ko joj je bila porodica, koliko je imala godina u vreme raspeća, niti šta se desilo s njom nakon događaja Uskrsnog jutra.
Zašto dakle istraživači i dalje nastavljaju da prate misteriju Marije Magdalene? Zato što njena priča nudi uvid u istoriju hrišćanstva i zato što je bila toliko neshvaćena. Iako je manjak dokaza o njenom životu omogućio da mitovi opstanu kroz vekove, Šrejdžer Polcer kaže da je "srebrna podloga u svemu tome to što je Marija postala zaštitnica se*s radnica".
Zaista, Marija Magdalena postala je povezana sa ljudima koji su bili istorijski marginalizovani, kao što su bolesni ljudi; srednjovekovne i ranovremene bolnice ponekad su nosile njeno ime. Mnogi je i danas vide kao osobu koja predstavlja one koje društvo zanemaruje, odbacuje ili ignoriše.
- Marija Magdalena duboko rezonuje sa mnogim ljudima koji osećaju da njihove glasove i priče nisu bile saslušane ili cenjene. Osvetljavanjem Marije, možda vraćamo ključne i zapostavljene aspekte Isusove vizije za čovečanstvo - kaže Šrejdžer Polcer.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Netruležne mošti nastojateljice manastira na Egini i duhovnog čeda Svetog Nektarija već decenijama izazivaju podelu među vernicima i crkvenim vlastima.