Iako se njena predviđanja i dalje šire internetom, istraživači tvrde da ne postoje dokazi da ih je ikada izrekla, dok Pravoslavna Crkva upozorava na opasnosti slepog verovanja u ovakve fenomene.
Svet napustila pre gotovo tri decenije, ali ime Baba Vange i dalje odjekuje u medijima širom sveta. Njena navodna proročanstva, koja se, između ostalog, odnose na razvoj telepatije i kraj rata u Ukrajini, često su rezultat kreativnog tumačenja i naknadnog pripisivanja stvarnim događajima. Ali koliko su ova predskazanja zaista autentična? Šta o fenomenu Baba Vange kaže nauka, a šta pravoslavna crkva?
Printscreen
Vangelija Dimitrova poznatija kao Baba Vanga
Naučni pogled: Iluzija proročanstva
Prema istraživanju akademske istraživačice iz Bugarske, Viktorije Vitanove-Kerber, najveći problem sa proročanstvima Baba Vange jeste nedostatak dokumentovanih dokaza.
- Ona nije vodila dnevnike, niti je dokumentovala svoje misli - objašnjava Vitanova-Kerber za portal News.com.au.
- Njena proročanstva nisu zapisana na papiru. Mi jednostavno ne znamo šta je zaista rekla, a šta nije. Skoro da ne postoje konkretni dokazi ni o jednom segmentu njenog života.
Ovo ostavlja prostor za manipulaciju i naknadna tumačenja. Često su ljudi koji su posećivali Baba Vangu „dodavali“ nova značenja njenim izjavama, u skladu sa kasnijim događajima.
- Neko se godinama kasnije iznenada priseti: 'Oh, zaboravio sam da je rekla ovo ili ono'. U većini slučajeva, to su čiste izmišljotine - ističe Vitanova-Kerber.
Mnogi mediji izveštavaju o njenim predviđanjima za naredne godine, poput požara u Evropi, vulkanskih erupcija u Brazilu, a neki se osmele da prenesu čak i navodne tvrdnje da je Baba Vanga prorekla kako će “Ova dva horoskopska znaka 2025. godine steći bogatstvo”. Ovo ukazuje na mehanizam senzacionalizma koji se često koristi kako bi se javnost zaokupila mističnim i navodno sudbonosnim predviđanjima.
Pravoslavni stav: „Po delima njihovim poznaćete ih“
Jedno od najvećih pitanja koje muči vernike jeste da li je Baba Vanga zaista imala isceliteljske moći i da li to znači da su njena proročanstva prihvatljiva u pravoslavlju. Pravoslavna crkva je u više navrata isticala da je potrebno biti oprezan prema ličnostima koje sebe predstavljaju kao proroke, ali čiji darovi nisu od Boga.
Na ovo pitanje daje odgovor i ruski pravoslavni sveštenik, protojerej Andrej Eefanov, koji jasno upozorava na opasnosti ovakvih fenomena:
- Iscelivati se može oslanjanjem na različite sile, a ako one nisu od Boga, ne treba se zavaravati. Ne treba. Posledice mogu biti veoma teške i bolne. Zato je bolje da svoje vreme i snagu posvetite proučavanju svoje vere, da počnete da se molite, redovno učestvujete u bogosluženjima, ispovedate se, pričešćujete, čitate Jevanđelje sa tumačenjima, knjige iz istorije Crkve i spise svetih otaca. Od toga će vaša duša imati mnogo koristi. Neka vas Bog čuva - poručuje otac Andrej, prenosi portal foma.ru.
Facebook
Protojerej Andrej Eefanov
Ovaj stav je utemeljen u pravoslavnoj tradiciji, koja uči da svi darovi, uključujući isceliteljske moći, dolaze isključivo od Boga. Ukoliko su vezani za neproverene i sumnjive duhovne izvore, vernik treba da bude izuzetno oprezan. Sveti Oci su oduvek upozoravali na opasnost lažnih proroka koji, iako mogu činiti neobjašnjiva dela, ne vode duše ka spasenju, već ih zavode u obmanu.
Proročanstva u službi senzacionalizma
U vremenu kada je svet gladan odgovora i kada su strahovi od budućnosti sve prisutniji, nije iznenađujuće što ljudi traže utehu u mističnim predskazanjima. Baba Vanga je, u tom kontekstu, postala simbol jedne savremene mitologije, u kojoj se istinite činjenice mešaju sa maštovitim narativima i medijskim konstrukcijama.
Pravoslavlje nas uči da naša nada ne treba da bude u rukama pojedinaca koji tvrde da znaju šta budućnost donosi, već u rukama samog Boga. Stoga, umesto da se bavimo nepouzdanim proročanstvima, treba da se usmerimo na veru, molitvu i dela ljubavi, jer će nas jedino to dovesti do istinskog spokoja i spasenja.
Svetac i bogoslovski velikan Justin Popović u svojim besedama i delima osvetljavao je proročke vizije čuvenog ruskog pisca, s posebnim osvrtom na raspad zapadne civilizacije.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Mitropolit zvorničko-tuzlanski kroz stihove otkriva da nas tokom 2025. godine čeka svet pun napetosti, lažnog mira i opasnih kompromisa, a ključno je ostati veran pravoslavnoj veri i Hristovom Carstvu.
Od nestanka ljubavi i zamračenog uma, preko pada Crkve i pohlepe bez granica, pa sve do tehnoloških čuda koja kriju veliku zabludu – proročanske reči ovog sveca oslikavaju dramatičnu viziju kraja vremena i dolazak konačnog obračuna.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.