MINIRALI SRPSKU SVETINJU DVA PUTA, A U NJOJ SE I DALJE OKUPLJAJU VERNICI: Hram na primorju još čeka obnovu
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Poslednje promene na crkvi izvedene su 1930. kada je izgrađeno kube u neovizantijskom stilu. Na crkvi se nalazilo zvono iz 1860. godine.
Crkva Svetog Arhangela Mihaila u selu Tubravić kraj Valjeva prvi put se pominje kao manastir u turskim popisima iz 1560. godine. Zahvaljujući pronađenim delovima starog konaka i grobovima u porti, istoričari su zaključili da je prvobitna crkva najverovatnije poticala iz 15. veka.
O toj građevini nema mnogo podataka, ali je najverovatnije manastir u nekom momentu stradao. Crkva koja je potopljena 2016. godine sazidana je nakon Drugog srpskog ustanka po uzoru na crkve brvnare. Prvi pisani podatak o njoj ostavio je Joakim Vujić 1826. godine.
Poslednje promene na crkvi izvedene su 1930. kada je izgrađeno kube u neovizantijskom stilu. Na crkvi se nalazilo zvono iz 1860. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Još je devedesetih postojao plan da se u kraju koji je obuhvatao i crkveni posed izgradi akumulacija. Kada su radovi počeli pričalo se da će Valjevska Gračanica biti izmeštena, ali to na kraju nije bilo izvodljivo. 2003. vladika šabačko-valjevski Lavrentije dao je saglasnost za potapanje nakon što se, izdan akumulacije izgradi nova crkva.
Uz veliko protivljenje jednog dela javnosti Valjevska Gračanica potopljena je 2016. nakon što su iz nje iznete sve relikvije, ikonostas sa ikonama kao i zvono iz 1860. godine.
Zahvaljujući članovima Ronilačko spasilačkog kluba “Borac” javnost sada ima priliku da ponovo vidi Valjevsku Gračanicu. Naime, ronioci ovog kluba spustili su se na 18 metara dubine, sve do potopljene crkve i snimili njenu unutrašnjost. Zato što je voda jako hladna i vidljivost izuzetno mala, zaroniti u ovo jezero moguće je samo nekoliko puta godišnje i to uz korišćenje specijalne opreme.
Nakon što se snimak pojavio na društvenim mrežama izazvao je veliku pažnju.
- Ponovo smo posetili crkvu Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatiju kao Valjevska Gračanica, ali ovog puta smo našim kamerama zabeležili unutražnjost crkve. Kao i prethodnih puta ostali smo nemi pred nestvarnim prizorima potopljene svetinje. Dole na oko 18 metara dubine tišina, voda svega pet stepeni, sunčevi zraci koji se probijaju kroz zelenkastu vodu i ona, Crkva Svetog Arhangela Mihaila - napisali su ronioci u opisu snimka, piše "Istorijski Zabavnik".
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Život prvih hrišćana je bio duboko prožet svešću o potrebi očuvanja moralne čistote. Sredstvo za očuvanje svetosti crkvene zajednice bilo je pokajanje, po rečima Svetog Jovana Preteče.
Svetinja pod Kozarom je poznata po tri znamenitosti: Jevanđelju, kamenu temeljcu i zvonu.
Zgrada u neogotičkom stilu je samo nekoliko godina korišćena kao crkva, pa je kasnije preuređena u školu za devojčice.
Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice i spomenik je kulture od velikog značaja.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U pravoslavlju, čovek ne skriva svoju muku od Boga već je iznosi je pred njega.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Kada čovek srce ispuni poverenjem u Boga, tada i ono što izgleda nepodnošljivo dobija sasvim drugačiji smisao.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Spoj pržene ribe, paradajza, paprike i belog vina krije se u receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara" Nade Marković.
U besedi za subotu 4. sedmice po Duhovima, Sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na razliku između prolazne slave i one koja dolazi od Boga.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.