MINIRALI SRPSKU SVETINJU DVA PUTA, A U NJOJ SE I DALJE OKUPLJAJU VERNICI: Hram na primorju još čeka obnovu
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Poslednje promene na crkvi izvedene su 1930. kada je izgrađeno kube u neovizantijskom stilu. Na crkvi se nalazilo zvono iz 1860. godine.
Crkva Svetog Arhangela Mihaila u selu Tubravić kraj Valjeva prvi put se pominje kao manastir u turskim popisima iz 1560. godine. Zahvaljujući pronađenim delovima starog konaka i grobovima u porti, istoričari su zaključili da je prvobitna crkva najverovatnije poticala iz 15. veka.
O toj građevini nema mnogo podataka, ali je najverovatnije manastir u nekom momentu stradao. Crkva koja je potopljena 2016. godine sazidana je nakon Drugog srpskog ustanka po uzoru na crkve brvnare. Prvi pisani podatak o njoj ostavio je Joakim Vujić 1826. godine.
Poslednje promene na crkvi izvedene su 1930. kada je izgrađeno kube u neovizantijskom stilu. Na crkvi se nalazilo zvono iz 1860. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Još je devedesetih postojao plan da se u kraju koji je obuhvatao i crkveni posed izgradi akumulacija. Kada su radovi počeli pričalo se da će Valjevska Gračanica biti izmeštena, ali to na kraju nije bilo izvodljivo. 2003. vladika šabačko-valjevski Lavrentije dao je saglasnost za potapanje nakon što se, izdan akumulacije izgradi nova crkva.
Uz veliko protivljenje jednog dela javnosti Valjevska Gračanica potopljena je 2016. nakon što su iz nje iznete sve relikvije, ikonostas sa ikonama kao i zvono iz 1860. godine.
Zahvaljujući članovima Ronilačko spasilačkog kluba “Borac” javnost sada ima priliku da ponovo vidi Valjevsku Gračanicu. Naime, ronioci ovog kluba spustili su se na 18 metara dubine, sve do potopljene crkve i snimili njenu unutrašnjost. Zato što je voda jako hladna i vidljivost izuzetno mala, zaroniti u ovo jezero moguće je samo nekoliko puta godišnje i to uz korišćenje specijalne opreme.
Nakon što se snimak pojavio na društvenim mrežama izazvao je veliku pažnju.
- Ponovo smo posetili crkvu Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatiju kao Valjevska Gračanica, ali ovog puta smo našim kamerama zabeležili unutražnjost crkve. Kao i prethodnih puta ostali smo nemi pred nestvarnim prizorima potopljene svetinje. Dole na oko 18 metara dubine tišina, voda svega pet stepeni, sunčevi zraci koji se probijaju kroz zelenkastu vodu i ona, Crkva Svetog Arhangela Mihaila - napisali su ronioci u opisu snimka, piše "Istorijski Zabavnik".
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Život prvih hrišćana je bio duboko prožet svešću o potrebi očuvanja moralne čistote. Sredstvo za očuvanje svetosti crkvene zajednice bilo je pokajanje, po rečima Svetog Jovana Preteče.
Svetinja pod Kozarom je poznata po tri znamenitosti: Jevanđelju, kamenu temeljcu i zvonu.
Zgrada u neogotičkom stilu je samo nekoliko godina korišćena kao crkva, pa je kasnije preuređena u školu za devojčice.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice i spomenik je kulture od velikog značaja.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.