Svetac i bogoslovski velikan Justin Popović u svojim besedama i delima osvetljavao je proročke vizije čuvenog ruskog pisca, s posebnim osvrtom na raspad zapadne civilizacije.
U duhovnim lavirintima pravoslavne misli, Sveti ava Justin (Popović) ostavio je neizbrisiv trag svojim bogoslovskim i filozofskim razmatranjima, u kojima se često oslanjao na dela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Njegovo promišljanje, izrečeno na Vidovdan 1940. godine, otkriva duboku povezanost s večnim problemima ljudske duše i njenim traganjem za smislom.
- Od moje petnaeste godine Dostojevski je moj učitelj. Priznajem: i mučitelj - besedio je ava Justin, naglašavajući da su teme koje je Dostojevski postavio postale večne dileme ljudskog duha. U njegovim romanima prepoznaje ne samo misaonu dubinu, već i proročku viziju, apostolski žar i mučeničku iskrenost. Za avu Justina, Dostojevski nije samo književnik, već i hodočasnik kroz tamne i svetle predele ljudske egzistencije.
Wikipedia
Ava Justin Popović
Ava Justin video je u Dostojevskom ne samo pesnika ljudske duše, već i proroka evropske tragedije.
- Ako na našoj planeti postoji nešto strašnije i od najstrašnijeg, onda je to, nema sumnje, apokalipsa evropskog čoveka
Ova misao odjekuje poput proročanstva u vremenu kada se duh zapadne civilizacije ljulja na ivici samouništenja. Dostojevski je, prema avi Justinu, predosetio i predskazao ovu apokaliptičnu agoniju, postavljajući ogledalo u kojem se reflektuje duhovna sudbina čoveka.
Dostojevski je, prema avi Justinu, najdublji zarobljenik i tumač ljudske patnje:
- Kao retko ko, on je odbolovao problem čovečijeg bića u svima njegovim strahovitostima.
Wikipedia
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Nema mislioca, filozofa ili pesnika koji je, poput njega, u potpunosti doživeo dramu čoveka, njegovu unutrašnju raspolućenost između svetlosti i tame, između greha i pokajanja. Upravo kroz tu prizmu, ava Justin prepoznaje u Dostojevskom i sliku čoveka kao svečoveka i Bogočoveka, raspetog između pada i uznesenja.
Danas, kada se proročanstva velikih mislilaca sve jasnije ostvaruju, reči Svetog Justina Ćelijskog o Dostojevskom podstiču na dublje sagledavanje sveta i vlastite duše. Jer, kako i sam zaključuje, biti u dijalogu s Dostojevskim znači mučiti se tom uzvišenom mukom – mukom traženja Boga u svetu punom protivurečnosti.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
Molitva nije samo izgovaranje reči, već neprekidni dijalog sa Bogom. Sveti Teofan Zatvornik otkriva kako da je doživimo srcem, pronađemo unutrašnji mir i ostvarimo dublju povezanost sa Gospodom
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.
Hrišćanski asketa, teolog i svetitelj upozorava: svaki siromah koji pokuca na naša vrata nosi poruku s neba. Onaj ko kaže „Bog će dati“ i zatvori srce, možda je odbio Božiju milost koja mu je došla u liku brata u nevolji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.
Hrišćanski asketa, teolog i svetitelj upozorava: svaki siromah koji pokuca na naša vrata nosi poruku s neba. Onaj ko kaže „Bog će dati“ i zatvori srce, možda je odbio Božiju milost koja mu je došla u liku brata u nevolji.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.