Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno.
U toku je veliki Vaskršnji post, koji je od svih postova najduži i najstoži.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve često podsećaju da je pored telesnog važno i duhovno uzdržavanje.
Upojeni otac Dušan Kolundžić upozoravao je da se post ne sme svesti na telesni oblik, te je objašnjavao kako je u modernom dobu kada je prehrambena industrija toliko uznapredovala zaista teško razlučiti šta je posna hrana.
Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
- Kad smo prvi put čuli i naučili koja je hrana posna, saznali smo da posnu hranu čine svi biljni proizvodi, dakle: voće, povrće, morski plodovi, prozvodi pčela, a u određenim danima i riba. Mrsnu hranu čine proizvodi od mesa, mleka i jaja. Ranije, dok su se ovi proizvodi koristili u njihovom prirodnom obliku, dakle direktno u ishrani, nije bilo dileme šta je dobro, a šta mrsno. Međutim, kad se hemija umešala u ishranu, kad je počela najraznovrsnija kombinacija sastojaka u pojednim prehrambenim proizvodima, vernici se sve teže snalaze u odabiranju posne hrane - govorio je.
- Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mleko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, post postaje gotovo neprimetan. I sad, u tim proizvodima od bilja proizvođač, po svojoj obavezi, napiše da tu ima i 0, 01% belančevine (a možda nema ni trunke) , što znači da mi taj proizvod treba da smatramo mrsnim i da ga u vreme posta ne upotrebljavamo.
Savremena industrija od mnogo biljaka, koje sveže ili kuvane jedemo u dane najstrožeg posta, pravi danas jestivo ulje, koje nećemo jesti kad strožije postimo, kako kažemo, na vodi. I zaista, vernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti.
Najbolje je da se u postu, govorio je, koristi sveža i neobrađena hrana, dakle sveže voće i povrće, koje ćete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po vašem izboru. Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina, pa i biljni sir, nadomestak za sir.
Schutterstock
Tokom posta najbolje je jesti sveže voće i povrće
- Međutim, u tom traženju posne hrane treba paziti da se ne upadne u opasnost formalizma. Umesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cepidlačenju promila nekog mlečnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo uneti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav.
Post se sastoji, isticao je, ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja.
- Sam telesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovek promeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohteve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć potrebitima.
Eto, drage sestre i braćo, postite tako i ovaj predstojeći Veliki i časni post, ne farisejski. već iskreno i skromno, po savetu Gospoda Isusa Hrista: A kad postite, ne budite sumorni kao licemeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu pred ljudima kako poste. A ti lada postiš, namaži glavu svoju i lice svoje umij, da te ne vide ljudi kako postiš, nego otac tvoj koji je u tajnosti, i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno (Matej 6, 16.18).
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Na dan kada je suočen sa pretnjom stradanja u vreloj vodi, Sveti Patrikije ostaje nepokolebljiv u veri, a zajedno sa svojim saborcima završava život kao mučenik, ne odričući se Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.