Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno.
U toku je veliki Vaskršnji post, koji je od svih postova najduži i najstoži.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve često podsećaju da je pored telesnog važno i duhovno uzdržavanje.
Upojeni otac Dušan Kolundžić upozoravao je da se post ne sme svesti na telesni oblik, te je objašnjavao kako je u modernom dobu kada je prehrambena industrija toliko uznapredovala zaista teško razlučiti šta je posna hrana.
Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
- Kad smo prvi put čuli i naučili koja je hrana posna, saznali smo da posnu hranu čine svi biljni proizvodi, dakle: voće, povrće, morski plodovi, prozvodi pčela, a u određenim danima i riba. Mrsnu hranu čine proizvodi od mesa, mleka i jaja. Ranije, dok su se ovi proizvodi koristili u njihovom prirodnom obliku, dakle direktno u ishrani, nije bilo dileme šta je dobro, a šta mrsno. Međutim, kad se hemija umešala u ishranu, kad je počela najraznovrsnija kombinacija sastojaka u pojednim prehrambenim proizvodima, vernici se sve teže snalaze u odabiranju posne hrane - govorio je.
- Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mleko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, post postaje gotovo neprimetan. I sad, u tim proizvodima od bilja proizvođač, po svojoj obavezi, napiše da tu ima i 0, 01% belančevine (a možda nema ni trunke) , što znači da mi taj proizvod treba da smatramo mrsnim i da ga u vreme posta ne upotrebljavamo.
Savremena industrija od mnogo biljaka, koje sveže ili kuvane jedemo u dane najstrožeg posta, pravi danas jestivo ulje, koje nećemo jesti kad strožije postimo, kako kažemo, na vodi. I zaista, vernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti.
Najbolje je da se u postu, govorio je, koristi sveža i neobrađena hrana, dakle sveže voće i povrće, koje ćete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po vašem izboru. Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina, pa i biljni sir, nadomestak za sir.
Schutterstock
Tokom posta najbolje je jesti sveže voće i povrće
- Međutim, u tom traženju posne hrane treba paziti da se ne upadne u opasnost formalizma. Umesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cepidlačenju promila nekog mlečnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo uneti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav.
Post se sastoji, isticao je, ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja.
- Sam telesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovek promeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohteve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć potrebitima.
Eto, drage sestre i braćo, postite tako i ovaj predstojeći Veliki i časni post, ne farisejski. već iskreno i skromno, po savetu Gospoda Isusa Hrista: A kad postite, ne budite sumorni kao licemeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu pred ljudima kako poste. A ti lada postiš, namaži glavu svoju i lice svoje umij, da te ne vide ljudi kako postiš, nego otac tvoj koji je u tajnosti, i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno (Matej 6, 16.18).
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.