Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno.
U toku je veliki Vaskršnji post, koji je od svih postova najduži i najstoži.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve često podsećaju da je pored telesnog važno i duhovno uzdržavanje.
Upojeni otac Dušan Kolundžić upozoravao je da se post ne sme svesti na telesni oblik, te je objašnjavao kako je u modernom dobu kada je prehrambena industrija toliko uznapredovala zaista teško razlučiti šta je posna hrana.
Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
- Kad smo prvi put čuli i naučili koja je hrana posna, saznali smo da posnu hranu čine svi biljni proizvodi, dakle: voće, povrće, morski plodovi, prozvodi pčela, a u određenim danima i riba. Mrsnu hranu čine proizvodi od mesa, mleka i jaja. Ranije, dok su se ovi proizvodi koristili u njihovom prirodnom obliku, dakle direktno u ishrani, nije bilo dileme šta je dobro, a šta mrsno. Međutim, kad se hemija umešala u ishranu, kad je počela najraznovrsnija kombinacija sastojaka u pojednim prehrambenim proizvodima, vernici se sve teže snalaze u odabiranju posne hrane - govorio je.
- Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mleko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, post postaje gotovo neprimetan. I sad, u tim proizvodima od bilja proizvođač, po svojoj obavezi, napiše da tu ima i 0, 01% belančevine (a možda nema ni trunke) , što znači da mi taj proizvod treba da smatramo mrsnim i da ga u vreme posta ne upotrebljavamo.
Savremena industrija od mnogo biljaka, koje sveže ili kuvane jedemo u dane najstrožeg posta, pravi danas jestivo ulje, koje nećemo jesti kad strožije postimo, kako kažemo, na vodi. I zaista, vernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti.
Najbolje je da se u postu, govorio je, koristi sveža i neobrađena hrana, dakle sveže voće i povrće, koje ćete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po vašem izboru. Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina, pa i biljni sir, nadomestak za sir.
Schutterstock
Tokom posta najbolje je jesti sveže voće i povrće
- Međutim, u tom traženju posne hrane treba paziti da se ne upadne u opasnost formalizma. Umesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cepidlačenju promila nekog mlečnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo uneti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav.
Post se sastoji, isticao je, ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja.
- Sam telesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovek promeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohteve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć potrebitima.
Eto, drage sestre i braćo, postite tako i ovaj predstojeći Veliki i časni post, ne farisejski. već iskreno i skromno, po savetu Gospoda Isusa Hrista: A kad postite, ne budite sumorni kao licemeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu pred ljudima kako poste. A ti lada postiš, namaži glavu svoju i lice svoje umij, da te ne vide ljudi kako postiš, nego otac tvoj koji je u tajnosti, i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno (Matej 6, 16.18).
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Pamfila, Porfirija i druge mučenike kesarijske po starom i Svetu mučenicu Evdokiju po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Albina, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Iako se na prvi pogled čini da su odmor, slobodno vreme i lični izbor dovoljni da ispune čoveka, iskustvo pokazuje da najveći broj ljudi baš nedeljom se bore sa osećajem tuge, nemira i neispunjenosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Sveštenik Miloš Zekanović objašnjava zašto strpljenje, molitva i iskrena ljubav ostaju ključni za zajednicu koja traje, dok statistika pokazuje da se sve više brakova završava razvodom.