DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
U toku je druga nedelja Vaskršnjeg posta ili Časnog posta, koji je najduži i nastroži.
Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.

Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću. Tokom ovog perioda, važno je osluškivati telo i prilagoditi ishranu prema potrebama.
Nutricionista Tatjana Popović kaže da post, osim što predstavlja duhovni podvig, pozitivno utiče i na fizičko i mentalno zdravlje i daje preporuku šta je najbolje jesti tokom njegovog trajanja.
- Budući da današnju ishranu karakterišu preobilni i neizbalansirani obroci, koji se najčešće sastoje od hleba, peciva, slatkiša, mesa, mesnih prerađevina, kao i industrijski prerađene hrane, post je idealna prilika da čovek promeni i navike i uvedete novine u svoj režim ishrane. Suština nije samo u uzdržavanju, već i u racionalnom konzumiranju dozvoljenih namirnica - kaže Tatjana Popović za "Religiju.rs".
S obzirom na činjenicu da je Vaskršnji post nastroži i da se bazira na vodi, da bi se organizmu obezbedilo dovoljno masti i proteina, Tatjana Popović predlaže da se jedu mahunarke i orašasti plodovi.
- Trebalo bi izbalansirati obroke pomoću biljnih proteina. Skuvajte sočivo, pasulj, leblebiju, grašak i boraniju. Uz njih, trebalo bi koristiti u ishrani i integralne žitarice poput integralnog pirinča, prosa, amaranta, heljde, kinoe i drugih... - kaže Tatjana Popović i nastavlja:
- U ishranu bi trebalo uvesti što više sezonskog povrća. Tu spadaju krastavac, paradajz, paprika, zelena i druge vrste salata, celer, kupus, šargarepa, karfiol, brokoli, zatim crni i beli luk, praziluk i cvekla.
Subotom i nedeljom je dozvoljeno je dodavanje ulja u hranu, a naša sagovornica preporučuje korišćenje ekstradevičanskog maslinovog, bundevinog i svetlog susamovog ulja.
Trebalo bi unositi i dosta voća, a naša sagovornica navodi da se mlečni proizvodi životinjskog porekla mogu zameniti biljnim napitcima od pirinča, kokosa, ovsa ili badema, ali obavezno kada kupujete ove proizvode čitajte deklaracije i birajte nezaslađene.
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović. Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću. Budi deo Religija.rs zajednice.
DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
"RAZBOLJEVAMO SE OD PRETERANE HRANE I PIĆA, A NE OD GLADOVANJA"! Sveštenik otkriva blagotvorno dejstvo posta na zdravlje, posebno kod obolelih od raka!
I DOK JE BIO NA JEZIVIM MUKAMA, ON JE PROPOVEDAO HRIŠĆANSTVO: Danas je Sveštenomučenik Teodot Kirinijski
Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, kaže teolog Aleksandar Đurđević.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.