DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
U toku je druga nedelja Vaskršnjeg posta ili Časnog posta, koji je najduži i nastroži.
Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću. Tokom ovog perioda, važno je osluškivati telo i prilagoditi ishranu prema potrebama.
Nutricionista Tatjana Popović kaže da post, osim što predstavlja duhovni podvig, pozitivno utiče i na fizičko i mentalno zdravlje i daje preporuku šta je najbolje jesti tokom njegovog trajanja.
- Budući da današnju ishranu karakterišu preobilni i neizbalansirani obroci, koji se najčešće sastoje od hleba, peciva, slatkiša, mesa, mesnih prerađevina, kao i industrijski prerađene hrane, post je idealna prilika da čovek promeni i navike i uvedete novine u svoj režim ishrane. Suština nije samo u uzdržavanju, već i u racionalnom konzumiranju dozvoljenih namirnica - kaže Tatjana Popović za "Religiju.rs".
S obzirom na činjenicu da je Vaskršnji post nastroži i da se bazira na vodi, da bi se organizmu obezbedilo dovoljno masti i proteina, Tatjana Popović predlaže da se jedu mahunarke i orašasti plodovi.
- Trebalo bi izbalansirati obroke pomoću biljnih proteina. Skuvajte sočivo, pasulj, leblebiju, grašak i boraniju. Uz njih, trebalo bi koristiti u ishrani i integralne žitarice poput integralnog pirinča, prosa, amaranta, heljde, kinoe i drugih... - kaže Tatjana Popović i nastavlja:
- U ishranu bi trebalo uvesti što više sezonskog povrća. Tu spadaju krastavac, paradajz, paprika, zelena i druge vrste salata, celer, kupus, šargarepa, karfiol, brokoli, zatim crni i beli luk, praziluk i cvekla.
Subotom i nedeljom je dozvoljeno je dodavanje ulja u hranu, a naša sagovornica preporučuje korišćenje ekstradevičanskog maslinovog, bundevinog i svetlog susamovog ulja.
Trebalo bi unositi i dosta voća, a naša sagovornica navodi da se mlečni proizvodi životinjskog porekla mogu zameniti biljnim napitcima od pirinča, kokosa, ovsa ili badema, ali obavezno kada kupujete ove proizvode čitajte deklaracije i birajte nezaslađene.
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović. Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću.
DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
"RAZBOLJEVAMO SE OD PRETERANE HRANE I PIĆA, A NE OD GLADOVANJA"! Sveštenik otkriva blagotvorno dejstvo posta na zdravlje, posebno kod obolelih od raka!
I DOK JE BIO NA JEZIVIM MUKAMA, ON JE PROPOVEDAO HRIŠĆANSTVO: Danas je Sveštenomučenik Teodot Kirinijski
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, u četvrtak druge sedmice po Vaskrsu, ruski svetac razmatra duboku istinu o sudbini svakog čoveka prema delima koja čini.
Sve više pravoslavaca iz Srbije i sveta dolazi na Kosovo i Metohiju — ne kao turisti, već kao hodočasnici koji tragaju za svetlošću, utehom i korenima. U svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, Maria Vasić, otkriva se kako meštani, zatečeni tom radošću, širom otvaraju vrata svojih domova — i svojih srca.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
Onaj ko je naučio da ne traži smisao u svetu koji se neprestano menja, već u Bogu koji ostaje isti - taj poseduje mir koji nadilazi okolnosti.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Papa Aleksandar VI umro je najverovatnije otrovan, nakon oproštajne večere priređene u počast sina 6. augusta 1503.
Đakoni nemaju pravo vršenja svetih tajni, nego pomažu svešteniku u toku tih obreda.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve pre nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Bolesni uvek mogu da se pričeste, jer kako se smatra, njihova duša traži i potrebuje isceljenje.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.