DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
U toku je druga nedelja Vaskršnjeg posta ili Časnog posta, koji je najduži i nastroži.
Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.

Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću. Tokom ovog perioda, važno je osluškivati telo i prilagoditi ishranu prema potrebama.
Nutricionista Tatjana Popović kaže da post, osim što predstavlja duhovni podvig, pozitivno utiče i na fizičko i mentalno zdravlje i daje preporuku šta je najbolje jesti tokom njegovog trajanja.
- Budući da današnju ishranu karakterišu preobilni i neizbalansirani obroci, koji se najčešće sastoje od hleba, peciva, slatkiša, mesa, mesnih prerađevina, kao i industrijski prerađene hrane, post je idealna prilika da čovek promeni i navike i uvedete novine u svoj režim ishrane. Suština nije samo u uzdržavanju, već i u racionalnom konzumiranju dozvoljenih namirnica - kaže Tatjana Popović za "Religiju.rs".
S obzirom na činjenicu da je Vaskršnji post nastroži i da se bazira na vodi, da bi se organizmu obezbedilo dovoljno masti i proteina, Tatjana Popović predlaže da se jedu mahunarke i orašasti plodovi.
- Trebalo bi izbalansirati obroke pomoću biljnih proteina. Skuvajte sočivo, pasulj, leblebiju, grašak i boraniju. Uz njih, trebalo bi koristiti u ishrani i integralne žitarice poput integralnog pirinča, prosa, amaranta, heljde, kinoe i drugih... - kaže Tatjana Popović i nastavlja:
- U ishranu bi trebalo uvesti što više sezonskog povrća. Tu spadaju krastavac, paradajz, paprika, zelena i druge vrste salata, celer, kupus, šargarepa, karfiol, brokoli, zatim crni i beli luk, praziluk i cvekla.
Subotom i nedeljom je dozvoljeno je dodavanje ulja u hranu, a naša sagovornica preporučuje korišćenje ekstradevičanskog maslinovog, bundevinog i svetlog susamovog ulja.
Trebalo bi unositi i dosta voća, a naša sagovornica navodi da se mlečni proizvodi životinjskog porekla mogu zameniti biljnim napitcima od pirinča, kokosa, ovsa ili badema, ali obavezno kada kupujete ove proizvode čitajte deklaracije i birajte nezaslađene.
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović. Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću.
DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
"RAZBOLJEVAMO SE OD PRETERANE HRANE I PIĆA, A NE OD GLADOVANJA"! Sveštenik otkriva blagotvorno dejstvo posta na zdravlje, posebno kod obolelih od raka!
I DOK JE BIO NA JEZIVIM MUKAMA, ON JE PROPOVEDAO HRIŠĆANSTVO: Danas je Sveštenomučenik Teodot Kirinijski
Roditelji nisu pozvani da budu strogi upravitelji, već živi primer svojoj deci, pokazujući sopstvenim životom šta znače dobrota, strpljenje i vera.
Pravoslavno iskustvo kroz vekove svedoči da je tišina ogledalo duše - u njoj nema skrivanja ni opravdanja.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.