DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću.
U toku je druga nedelja Vaskršnjeg posta ili Časnog posta, koji je najduži i nastroži.
Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Stručnjaci navode, s obzirom na činjenicu da je ovaj post strog, da ishrana treba da bude jednostavna i bazirana na vodi, hlebu, orašastim plodovima, medu, suvom voću i svežem povrću i voću. Tokom ovog perioda, važno je osluškivati telo i prilagoditi ishranu prema potrebama.
Nutricionista Tatjana Popović kaže da post, osim što predstavlja duhovni podvig, pozitivno utiče i na fizičko i mentalno zdravlje i daje preporuku šta je najbolje jesti tokom njegovog trajanja.
- Budući da današnju ishranu karakterišu preobilni i neizbalansirani obroci, koji se najčešće sastoje od hleba, peciva, slatkiša, mesa, mesnih prerađevina, kao i industrijski prerađene hrane, post je idealna prilika da čovek promeni i navike i uvedete novine u svoj režim ishrane. Suština nije samo u uzdržavanju, već i u racionalnom konzumiranju dozvoljenih namirnica - kaže Tatjana Popović za "Religiju.rs".
S obzirom na činjenicu da je Vaskršnji post nastroži i da se bazira na vodi, da bi se organizmu obezbedilo dovoljno masti i proteina, Tatjana Popović predlaže da se jedu mahunarke i orašasti plodovi.
- Trebalo bi izbalansirati obroke pomoću biljnih proteina. Skuvajte sočivo, pasulj, leblebiju, grašak i boraniju. Uz njih, trebalo bi koristiti u ishrani i integralne žitarice poput integralnog pirinča, prosa, amaranta, heljde, kinoe i drugih... - kaže Tatjana Popović i nastavlja:
- U ishranu bi trebalo uvesti što više sezonskog povrća. Tu spadaju krastavac, paradajz, paprika, zelena i druge vrste salata, celer, kupus, šargarepa, karfiol, brokoli, zatim crni i beli luk, praziluk i cvekla.
Subotom i nedeljom je dozvoljeno je dodavanje ulja u hranu, a naša sagovornica preporučuje korišćenje ekstradevičanskog maslinovog, bundevinog i svetlog susamovog ulja.
Trebalo bi unositi i dosta voća, a naša sagovornica navodi da se mlečni proizvodi životinjskog porekla mogu zameniti biljnim napitcima od pirinča, kokosa, ovsa ili badema, ali obavezno kada kupujete ove proizvode čitajte deklaracije i birajte nezaslađene.
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović. Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću.
DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
"RAZBOLJEVAMO SE OD PRETERANE HRANE I PIĆA, A NE OD GLADOVANJA"! Sveštenik otkriva blagotvorno dejstvo posta na zdravlje, posebno kod obolelih od raka!
I DOK JE BIO NA JEZIVIM MUKAMA, ON JE PROPOVEDAO HRIŠĆANSTVO: Danas je Sveštenomučenik Teodot Kirinijski
Sukobi dvojice samozvanih mitropolita, uz optužbe za lažne hirotonije i sumnjive veze pojedinih episkopa, dodatno produbljuju razdor u CPC.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
U Svetom pismu i učenju svetih otaca, pokajanje je opisano kao neprestani podvig.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
U svojoj Besedi za 18. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako molitva oslobađa, rađa ljubav i vodi vernika do spoznaje Trojstva – istine Oca, Sina i Duha Svetoga – u srcu koje je očišćeno od greha.