Shutterstock/Maja KnezevicLoza Svetog Simeona i bunar Svetog Save
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
Sveti Sava je rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i mlađi brat Vukana i Stefana Prvovenčanog. Od oca je dobio na upravu Zahumlje, ali je njegov životni put bio drugačiji od onog koji su mu namenili roditelji.
Od ranog detinjstva, pokazivao je ljubav prema knjizi i žitijima južnoslovenskih pustinjaka. Pomagao je siromašne i poštovao je monahe. Pobegao je sa dvora sa 18 godina i primio monaški čin i ime Sava. Stefan Nemanja je pokušao to da spreči, ali nije uspeo. Kasnije tokom svog života, shvatio je sinovu odluku, i sam se približivši Bogu.
"Stefan Nemanja, koji je monahu Savi slao bogatu materijalnu pomoć za svetogorske manastire, zamonašio se, pošto je predao presto sinu Stefanu. Kao monah Simeon, pridružio se najmlađem sinu u manastiru Vatopedu, čiji su veliki dobrotvori ubrzo postali. Oni, zatim, obnoviše napušteni i opustošeni manastir Hilandar, koji je vizantijski car Aleksije Treći predao Srbima u vlasništvo. Hilandar je sve do 18. veka bio najveća srpska škola i rasadnik naše duhovnosti, prosvete i kulture."
Hilandar je u hijerarhiji Svete gore na 4. mestu po značaju. Posmatran spolja, manastir ima izgled srednjovekovnog utvrđenja, s obzirom da je utvrđen bedemima koji su visoki i do 30 metara.
Shutterstock/vlas2000
Bunar Svetog Save
Spoljni zidovi su u proseku dugački 140 metara i okružuju površinu koja je široka oko 75 metara. Manastir je ovako utvrđen pošto je u prošlosti, kao i ostala utvrđena monaška naselja na Svetoj gori, morao da se brani od gusara. Neki smatraju Hilandar jednim od prvih univerziteta, u prethodničkoj formi, a konkretno prvim srpskim univerzitetom.
U porti manastira postoji bunar Svetog Save
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
Vodu je pronašao Sveti Sava prilikom gradnje manastira krajem XII veka i danas se smatra čudotvornom. Za bunar je vezana i jedna legenda po kojoj, kada voda u bunaru presahne i čudotvorna loza Svetog Simeona prestane da rađa to će biti znak de je došao kraj vremena.
U 800 i više godina istorije manastira Hilandara do sada se to nikada nije dogodilo.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.