Shutterstock/Maja KnezevicLoza Svetog Simeona i bunar Svetog Save
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
Sveti Sava je rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i mlađi brat Vukana i Stefana Prvovenčanog. Od oca je dobio na upravu Zahumlje, ali je njegov životni put bio drugačiji od onog koji su mu namenili roditelji.
Od ranog detinjstva, pokazivao je ljubav prema knjizi i žitijima južnoslovenskih pustinjaka. Pomagao je siromašne i poštovao je monahe. Pobegao je sa dvora sa 18 godina i primio monaški čin i ime Sava. Stefan Nemanja je pokušao to da spreči, ali nije uspeo. Kasnije tokom svog života, shvatio je sinovu odluku, i sam se približivši Bogu.
"Stefan Nemanja, koji je monahu Savi slao bogatu materijalnu pomoć za svetogorske manastire, zamonašio se, pošto je predao presto sinu Stefanu. Kao monah Simeon, pridružio se najmlađem sinu u manastiru Vatopedu, čiji su veliki dobrotvori ubrzo postali. Oni, zatim, obnoviše napušteni i opustošeni manastir Hilandar, koji je vizantijski car Aleksije Treći predao Srbima u vlasništvo. Hilandar je sve do 18. veka bio najveća srpska škola i rasadnik naše duhovnosti, prosvete i kulture."
Hilandar je u hijerarhiji Svete gore na 4. mestu po značaju. Posmatran spolja, manastir ima izgled srednjovekovnog utvrđenja, s obzirom da je utvrđen bedemima koji su visoki i do 30 metara.
Shutterstock/vlas2000
Bunar Svetog Save
Spoljni zidovi su u proseku dugački 140 metara i okružuju površinu koja je široka oko 75 metara. Manastir je ovako utvrđen pošto je u prošlosti, kao i ostala utvrđena monaška naselja na Svetoj gori, morao da se brani od gusara. Neki smatraju Hilandar jednim od prvih univerziteta, u prethodničkoj formi, a konkretno prvim srpskim univerzitetom.
U porti manastira postoji bunar Svetog Save
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
Vodu je pronašao Sveti Sava prilikom gradnje manastira krajem XII veka i danas se smatra čudotvornom. Za bunar je vezana i jedna legenda po kojoj, kada voda u bunaru presahne i čudotvorna loza Svetog Simeona prestane da rađa to će biti znak de je došao kraj vremena.
U 800 i više godina istorije manastira Hilandara do sada se to nikada nije dogodilo.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
U besedi za ponedeljak siropusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da oni ispunjeni Svetim Duhom postaju nepogrešivi glasnici Božjih tajni, čija skrušenost rađa moć i unutrašnji mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za ponedeljak siropusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da oni ispunjeni Svetim Duhom postaju nepogrešivi glasnici Božjih tajni, čija skrušenost rađa moć i unutrašnji mir.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.