TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ bgKupanje u fontanama u Parizu
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Mati Serafima, igumanija manastira Jasenovac, koja brine o svetinji koja je posvećen rođenju Svetom Jovanu Krstitelju ispričala je jednom prilikom ko su, prema njenom mišljenju heroji današnjice.
Prvenstveno je istakla ulogu žene, uz objašnjenje zašto je to tako:
- Za mene, heroj je onaj ko je spreman da se odrekne sebe zbog drugog. Onaj ko ima ljubav i zna da je pokaže. Heroji su, pre svega, sve žene koje odluče da rode dete. One su prvi heroji, jer mislim da je sve usmereno tako da takve žene nisu dovoljno podržane.
Mati Serafima, poreklom iz Opštine Ključ, vidi Jasenovac kao svetu i blagoslovenu zemlju, gde stradali narod, bez obzira na etničku pripadnost, nije samo žrtva tragedije, već deo večnosti i božanskog blagoslova. pic.twitter.com/AgBwYxzY06
— Religija.rs (@Religija_rs) March 27, 2025
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
- I svi oni koji žive u velikoj bedi i koji su prisiljeni da rade teško za neku smešnu nadnicu, da se izrazim jednostavnim jezikom. Narod koji opstaje i preživljava... Život je napolju zaista težak, dok mi u manastiru, barem ovde gde sam ja i u većini manastira, imamo određenu sigurnost.
- Ne fali ti ništa, nisi gladan, nisi žedan, obezbeđen si i siguran sa te strane. Ali znaš da ljudi napolju teško žive, i svi ti ljudi koji preživljavaju, za mene su heroji.
Igumanija manastira na mestu velikog stradanja
Tanjug Zoran Žestić
Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu
Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu obnovljena je 2000. godine, kada je episkop slavonski Sava proglasio manastirom
Na mestu gde se danas nalazi Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu pravoslavni Srbi su još 1775. sagradili monumentalni hram. Taj hram je razoren na početku Drugog svetskog rata 1941. godine, kada je stradao i parohijski dom.
Nova crkva je podignuta 1984. godine na temeljima starog hrama. Tokom poslednjeg rata crkva je najpre oštećena 1991. godine da bi 1995. bila oskrnavljena. Obnovljena je 2000. godine, kada je episkop slavonski Sava kompleks parohijske crkve proglasio manastirom i rezidencijom episkopa slavonskog.
Mati Serafima porieklom je iz Opštine Ključ u Bosanskoj krajini. Pre Jasenovca bila je u manastiru Beška na Skadarskom jezeru, a onda je dobila blagoslov mitropolita da dođe u Jasenovac.
- Jasenovac ima neku drugu dimenziju, to je ipak prevelika svetinja. Meni to ništa nije teško, ja toliko volim taj narod koji je tu stradao, nevažno jesu li oni Srbi, Hrvati, Jevreji ili Romi. Svi su oni stradali na pravdi Boga. Ja ovo mjesto doživljavam kao mesto prepuno moštiju, blagoslova i nemam osjećaj tragedije. Tu perspektivu Crkva nudi jer verujemo da se nije sve završilo klanjem i jer verujemo u večnost.
BONUS VIDEO: NA RODNOM IMANJU PATRIJARHA PAVLA SE PRAVI MUZEJ: Sveštenik Dragan Gaćeša otkriva planove
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Sveti Dositej je nedugo po dolasku za mitropolita zagrebačkog osnovao monašku svetu porodicu 1936. godine, što je još jedan dokaz da je naša Crkva monaholjubiva i manastiroljubiva.
U prvom razredu srednje probao je marihuanu, a nakon toga se prebacio i na druge supstance. Najgori period je bio, kaže, kad se počeo drogirati sam. Sa 16 godina je pokušao da oduzme sebi život.
Portal Religija.rs posetio je Kućance, rodno mesto patrijarha Pavla, gde nas je dočekao protojerej Dragan Gaćeša i ispričao neispričane priče o blaženopočivšem poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koga ovde već proslavljaju kao sveca.
U besedi za sredu 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o odgovornosti, roditeljstvu i dubokom smislu zajednice koju naziva velikom tajnom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog prepodobnog Nikitu Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog Timoteja. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Josipa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Krvnik je pokušavao da ga natera da uzvikne "Živio Pavelić", ali odgovor starca iz Hercegovine i danas se pamti kao jedna od najpotresnijih scena iz vremena logora smrti.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
U besedi za sredu 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o odgovornosti, roditeljstvu i dubokom smislu zajednice koju naziva velikom tajnom Božjom.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
U manastiru Vatoped vekovima se čuvaju brojna svedočanstva bračnih parova koji su, posle dugogodišnje borbe za potomstvo, dobili decu moleći se pred ovom svetinjom.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.
Jednostavan recept iz rerne koji spaja blage začine i pun ukus, idealan za dane posta na ulju i brz, zdrav obrok koji se lako uvodi u svakodnevnu trpezu.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.