TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ bgKupanje u fontanama u Parizu
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Mati Serafima, igumanija manastira Jasenovac, koja brine o svetinji koja je posvećen rođenju Svetom Jovanu Krstitelju ispričala je jednom prilikom ko su, prema njenom mišljenju heroji današnjice.
Prvenstveno je istakla ulogu žene, uz objašnjenje zašto je to tako:
- Za mene, heroj je onaj ko je spreman da se odrekne sebe zbog drugog. Onaj ko ima ljubav i zna da je pokaže. Heroji su, pre svega, sve žene koje odluče da rode dete. One su prvi heroji, jer mislim da je sve usmereno tako da takve žene nisu dovoljno podržane.
Mati Serafima, poreklom iz Opštine Ključ, vidi Jasenovac kao svetu i blagoslovenu zemlju, gde stradali narod, bez obzira na etničku pripadnost, nije samo žrtva tragedije, već deo večnosti i božanskog blagoslova. pic.twitter.com/AgBwYxzY06
— Religija.rs (@Religija_rs) March 27, 2025
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
- I svi oni koji žive u velikoj bedi i koji su prisiljeni da rade teško za neku smešnu nadnicu, da se izrazim jednostavnim jezikom. Narod koji opstaje i preživljava... Život je napolju zaista težak, dok mi u manastiru, barem ovde gde sam ja i u većini manastira, imamo određenu sigurnost.
- Ne fali ti ništa, nisi gladan, nisi žedan, obezbeđen si i siguran sa te strane. Ali znaš da ljudi napolju teško žive, i svi ti ljudi koji preživljavaju, za mene su heroji.
Igumanija manastira na mestu velikog stradanja
Tanjug Zoran Žestić
Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu
Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu obnovljena je 2000. godine, kada je episkop slavonski Sava proglasio manastirom
Na mestu gde se danas nalazi Crkva Rođenja Svetog Jovana Кrstitelja u Jasenovcu pravoslavni Srbi su još 1775. sagradili monumentalni hram. Taj hram je razoren na početku Drugog svetskog rata 1941. godine, kada je stradao i parohijski dom.
Nova crkva je podignuta 1984. godine na temeljima starog hrama. Tokom poslednjeg rata crkva je najpre oštećena 1991. godine da bi 1995. bila oskrnavljena. Obnovljena je 2000. godine, kada je episkop slavonski Sava kompleks parohijske crkve proglasio manastirom i rezidencijom episkopa slavonskog.
Mati Serafima porieklom je iz Opštine Ključ u Bosanskoj krajini. Pre Jasenovca bila je u manastiru Beška na Skadarskom jezeru, a onda je dobila blagoslov mitropolita da dođe u Jasenovac.
- Jasenovac ima neku drugu dimenziju, to je ipak prevelika svetinja. Meni to ništa nije teško, ja toliko volim taj narod koji je tu stradao, nevažno jesu li oni Srbi, Hrvati, Jevreji ili Romi. Svi su oni stradali na pravdi Boga. Ja ovo mjesto doživljavam kao mesto prepuno moštiju, blagoslova i nemam osjećaj tragedije. Tu perspektivu Crkva nudi jer verujemo da se nije sve završilo klanjem i jer verujemo u večnost.
BONUS VIDEO: NA RODNOM IMANJU PATRIJARHA PAVLA SE PRAVI MUZEJ: Sveštenik Dragan Gaćeša otkriva planove
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Sveti Dositej je nedugo po dolasku za mitropolita zagrebačkog osnovao monašku svetu porodicu 1936. godine, što je još jedan dokaz da je naša Crkva monaholjubiva i manastiroljubiva.
U prvom razredu srednje probao je marihuanu, a nakon toga se prebacio i na druge supstance. Najgori period je bio, kaže, kad se počeo drogirati sam. Sa 16 godina je pokušao da oduzme sebi život.
Portal Religija.rs posetio je Kućance, rodno mesto patrijarha Pavla, gde nas je dočekao protojerej Dragan Gaćeša i ispričao neispričane priče o blaženopočivšem poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koga ovde već proslavljaju kao sveca.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, prota Branko Dobrosavljević je proglašen svetiteljem – sveštenomučenikom, i njegovo ime zauzelo je mesto u imenoslovu Srpske crkve.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.