VIKTOR DRACHEV / AFP / ProfimediaBeba u crkvi, Ilustracija
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Krštenje deteta je veliki dan za svaku porodicu, a Crkva kaže da je najbolje dete krstiti do 40. dana, ali pre krštenja trebalo bi trećeg, osmog i 40. dana obaviti tri obreda.
To je jednom verniku objasnio sada upokojeni otac Dušan Kolundžić, a evo zašto su ti dani bitni u životu novorođenčeta.
- Crkveni običaji, vezani za rođenje deteta, ustvari su molitve koje se vrše prvog, osmog i četrdesetog dana po rođenju deteta, nezavisno od krštenja. Molitva u prvi dan po rođenju deteta čita se za zdravlje i ukrepljenje porodilje i deteta, a čita je sveštenik u crkvi ili u domu porodilje. Sveštenik se moli: "Sačuvaj nju (porodilju) i novorođenče koje rodi. Zaštiti je pod svojim okriljem od današnjeg dana do kraja njenog života… smiluj se na nju i novorođenče po velikoj milosti svojoj“ - objašnjavao je otac Dušan.
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Svetlana Lazarenka / Alamy / Profimedia
Beba u crkvi, Ilustracija
- Ove se molitve čitaju u crkvi, a tom prilikom se vrši i osvećenje vode i njome se kropi stan porodilje, dete i svi predmeti koji će se upotrebljavati za novorođenče. Ime na znamenju obično daje sveštenik, po danu u koji se dete rodilo ili kad su došli po "znamenje“ i to ime novorođenče nosi do krštenja, kada se može dati drugo ime, po želji roditelja i kumova.
Kad su se deca rađala kod kuće, govorio je, onda su babice odnosile decu na znamenje u crkvu.
- Molitva ženi porodilji u četrdeseti dan vrši se u hramu, gde majka donosi dete radi uvođenja u crkvu, vocerknovenije, razume se, ako je u međuvremenu izvršeno i krštenje. U protivnom, pročitaće se samo molitve majci, na ulazu u hram, dok će se čin uvođenje deteta u crkvu obaviti posle krštenja. Prema tome, majka ne prisustvuje krštenju samo u slučaju ako se dete krsti u crkvi pre isteka od šest nedelja. Inače, majka treba da prisustvuje krštenju deteta - odgovorio je otac Dušan.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
“Tajna večera” Leonarda da Vinčija smatra se jednim od najvećih svetskih umetničkih remek-dela, a svakako je jedna od najpoznatijih slika vezanih za Uskrs. Ipak, čak i ono koji su imali tu privilegiju da ovo delo vide uživo verovatno ne znaju njegovu celu istoriju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Na praznik Svete dece mučenika, episkop Kirilo pozvao je vernike na smirenje i ljubav, a stradanje srpske dece uporedio s vitlejemskim mučenicima, poručivši da njihova žrtva obavezuje svakog hrišćanina danas.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
“Tajna večera” Leonarda da Vinčija smatra se jednim od najvećih svetskih umetničkih remek-dela, a svakako je jedna od najpoznatijih slika vezanih za Uskrs. Ipak, čak i ono koji su imali tu privilegiju da ovo delo vide uživo verovatno ne znaju njegovu celu istoriju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
U besedi za utorak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ističe da svaki bol ima skriveni smisao i da je iskušavanje vere dragocenije od zlata.