VIKTOR DRACHEV / AFP / ProfimediaBeba u crkvi, Ilustracija
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Krštenje deteta je veliki dan za svaku porodicu, a Crkva kaže da je najbolje dete krstiti do 40. dana, ali pre krštenja trebalo bi trećeg, osmog i 40. dana obaviti tri obreda.
To je jednom verniku objasnio sada upokojeni otac Dušan Kolundžić, a evo zašto su ti dani bitni u životu novorođenčeta.
- Crkveni običaji, vezani za rođenje deteta, ustvari su molitve koje se vrše prvog, osmog i četrdesetog dana po rođenju deteta, nezavisno od krštenja. Molitva u prvi dan po rođenju deteta čita se za zdravlje i ukrepljenje porodilje i deteta, a čita je sveštenik u crkvi ili u domu porodilje. Sveštenik se moli: "Sačuvaj nju (porodilju) i novorođenče koje rodi. Zaštiti je pod svojim okriljem od današnjeg dana do kraja njenog života… smiluj se na nju i novorođenče po velikoj milosti svojoj“ - objašnjavao je otac Dušan.
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Svetlana Lazarenka / Alamy / Profimedia
Beba u crkvi, Ilustracija
- Ove se molitve čitaju u crkvi, a tom prilikom se vrši i osvećenje vode i njome se kropi stan porodilje, dete i svi predmeti koji će se upotrebljavati za novorođenče. Ime na znamenju obično daje sveštenik, po danu u koji se dete rodilo ili kad su došli po "znamenje“ i to ime novorođenče nosi do krštenja, kada se može dati drugo ime, po želji roditelja i kumova.
Kad su se deca rađala kod kuće, govorio je, onda su babice odnosile decu na znamenje u crkvu.
- Molitva ženi porodilji u četrdeseti dan vrši se u hramu, gde majka donosi dete radi uvođenja u crkvu, vocerknovenije, razume se, ako je u međuvremenu izvršeno i krštenje. U protivnom, pročitaće se samo molitve majci, na ulazu u hram, dok će se čin uvođenje deteta u crkvu obaviti posle krštenja. Prema tome, majka ne prisustvuje krštenju samo u slučaju ako se dete krsti u crkvi pre isteka od šest nedelja. Inače, majka treba da prisustvuje krštenju deteta - odgovorio je otac Dušan.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
U besedi za subotu 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za subotu 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima