VIKTOR DRACHEV / AFP / ProfimediaBeba u crkvi, Ilustracija
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Krštenje deteta je veliki dan za svaku porodicu, a Crkva kaže da je najbolje dete krstiti do 40. dana, ali pre krštenja trebalo bi trećeg, osmog i 40. dana obaviti tri obreda.
To je jednom verniku objasnio sada upokojeni otac Dušan Kolundžić, a evo zašto su ti dani bitni u životu novorođenčeta.
- Crkveni običaji, vezani za rođenje deteta, ustvari su molitve koje se vrše prvog, osmog i četrdesetog dana po rođenju deteta, nezavisno od krštenja. Molitva u prvi dan po rođenju deteta čita se za zdravlje i ukrepljenje porodilje i deteta, a čita je sveštenik u crkvi ili u domu porodilje. Sveštenik se moli: "Sačuvaj nju (porodilju) i novorođenče koje rodi. Zaštiti je pod svojim okriljem od današnjeg dana do kraja njenog života… smiluj se na nju i novorođenče po velikoj milosti svojoj“ - objašnjavao je otac Dušan.
Molitva u osmi dan po rođenju - znamenje, je ujedno i dan kada se detetu daje ime.
Svetlana Lazarenka / Alamy / Profimedia
Beba u crkvi, Ilustracija
- Ove se molitve čitaju u crkvi, a tom prilikom se vrši i osvećenje vode i njome se kropi stan porodilje, dete i svi predmeti koji će se upotrebljavati za novorođenče. Ime na znamenju obično daje sveštenik, po danu u koji se dete rodilo ili kad su došli po "znamenje“ i to ime novorođenče nosi do krštenja, kada se može dati drugo ime, po želji roditelja i kumova.
Kad su se deca rađala kod kuće, govorio je, onda su babice odnosile decu na znamenje u crkvu.
- Molitva ženi porodilji u četrdeseti dan vrši se u hramu, gde majka donosi dete radi uvođenja u crkvu, vocerknovenije, razume se, ako je u međuvremenu izvršeno i krštenje. U protivnom, pročitaće se samo molitve majci, na ulazu u hram, dok će se čin uvođenje deteta u crkvu obaviti posle krštenja. Prema tome, majka ne prisustvuje krštenju samo u slučaju ako se dete krsti u crkvi pre isteka od šest nedelja. Inače, majka treba da prisustvuje krštenju deteta - odgovorio je otac Dušan.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.