Omer Kuscu / Xinhua News / ProfimediaPetro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU). Ovaj sporazum je bio ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji
Crkva u parku Saračhane u Istambulu predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Istanbul, grad bogat vekovima istorije, nedavno je obogatio svoje nasleđe novim otkrićem.Arheolozi su otkrili skrivene podzemne hodnike sa susednim prostorijama tokom iskopavanja na ruševinama 1.500 godina stare crkve Svetog Poljeuktosa u arheološkom parku Saračhane.
Podzemne strukture, koje su povezane sa crkvom, još uvek se istražuju, ali se pretpostavlja da su bile povezane sa prostorijom pored oltara, gde su pripremani hleb i vino za bogosluženje prema vizantijskom obredu. Podzemni prolazi, ukrašeni mozaicima, kamenim umetnicima i isklesanim mramornim blokovima, ostavili su snažan utisak na istraživače.
Crkva Svetog Poljeuktosa bila je izgrađena u vreme kada je u Istanbulu, tada Konstantinopolju, hrišćanstvo bilo zvanična religija Carigradskog carstva. Izgradila ju je istočnorimska princeza Anicija Julijana između 524. i 527. godine kako bi pokazala moć u odnosu na cara Justinijana i njegovu ženu Teodoru.
Omer Kuscu / Xinhua News / Profimedia
Prva arheološka istraživanja crkve sprovedena su između 1964. i 1969. godine od strane britanskog istoričara umetnosti profesora Martina Harisona i arheologa Nezih Firatlija. Trenutno su ruševine crkve u fazi istraživanja, sa ciljem da postanu turistička atrakcija.
Mahir Polat, zamenik generalnog sekretara Opštine Istanbul, izjavio je da crkva predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Safar Rajabov / Xinhua News / Profimedia
Dodao je da bi grad trebalo da izvuče pouke iz ove građevine, koja je izdržala sve zemljotrese tokom 1.500 godina.
Profesor Ken Dark, arheolog sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji nije bio deo ovog istraživanja, rekao je da su ruševine crkve Svetog Poljeuktosa među najbolje dokumentovanim u Istanbulu i da će njihovo ponovo izlaganje doprineti širem razumevanju istorijskog značaja ove crkve.
Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009/1010, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.
U svetogorskim manastirima časovnici postoje, ali ne diktiraju život. Podvižnici žive po vizantijskom računanju vremena, gde je 12 časova onda kada počinje zalazak sunca.
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.