Omer Kuscu / Xinhua News / ProfimediaPetro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU). Ovaj sporazum je bio ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji
Crkva u parku Saračhane u Istambulu predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Istanbul, grad bogat vekovima istorije, nedavno je obogatio svoje nasleđe novim otkrićem.Arheolozi su otkrili skrivene podzemne hodnike sa susednim prostorijama tokom iskopavanja na ruševinama 1.500 godina stare crkve Svetog Poljeuktosa u arheološkom parku Saračhane.
Podzemne strukture, koje su povezane sa crkvom, još uvek se istražuju, ali se pretpostavlja da su bile povezane sa prostorijom pored oltara, gde su pripremani hleb i vino za bogosluženje prema vizantijskom obredu. Podzemni prolazi, ukrašeni mozaicima, kamenim umetnicima i isklesanim mramornim blokovima, ostavili su snažan utisak na istraživače.
Crkva Svetog Poljeuktosa bila je izgrađena u vreme kada je u Istanbulu, tada Konstantinopolju, hrišćanstvo bilo zvanična religija Carigradskog carstva. Izgradila ju je istočnorimska princeza Anicija Julijana između 524. i 527. godine kako bi pokazala moć u odnosu na cara Justinijana i njegovu ženu Teodoru.
Omer Kuscu / Xinhua News / Profimedia
Prva arheološka istraživanja crkve sprovedena su između 1964. i 1969. godine od strane britanskog istoričara umetnosti profesora Martina Harisona i arheologa Nezih Firatlija. Trenutno su ruševine crkve u fazi istraživanja, sa ciljem da postanu turistička atrakcija.
Mahir Polat, zamenik generalnog sekretara Opštine Istanbul, izjavio je da crkva predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Safar Rajabov / Xinhua News / Profimedia
Dodao je da bi grad trebalo da izvuče pouke iz ove građevine, koja je izdržala sve zemljotrese tokom 1.500 godina.
Profesor Ken Dark, arheolog sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji nije bio deo ovog istraživanja, rekao je da su ruševine crkve Svetog Poljeuktosa među najbolje dokumentovanim u Istanbulu i da će njihovo ponovo izlaganje doprineti širem razumevanju istorijskog značaja ove crkve.
Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009/1010, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.
U svetogorskim manastirima časovnici postoje, ali ne diktiraju život. Podvižnici žive po vizantijskom računanju vremena, gde je 12 časova onda kada počinje zalazak sunca.
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.