Omer Kuscu / Xinhua News / ProfimediaPetro Porošenko i patrijarh Vartolomej potpisali su 3. novembra 2018. godine u Istanbulu Sporazum o saradnji i interakciji u vezi sa osnivanjem Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU). Ovaj sporazum je bio ključni korak ka dobijanju tomosa o autokefalnosti, koji
Crkva u parku Saračhane u Istambulu predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Istanbul, grad bogat vekovima istorije, nedavno je obogatio svoje nasleđe novim otkrićem.Arheolozi su otkrili skrivene podzemne hodnike sa susednim prostorijama tokom iskopavanja na ruševinama 1.500 godina stare crkve Svetog Poljeuktosa u arheološkom parku Saračhane.
Podzemne strukture, koje su povezane sa crkvom, još uvek se istražuju, ali se pretpostavlja da su bile povezane sa prostorijom pored oltara, gde su pripremani hleb i vino za bogosluženje prema vizantijskom obredu. Podzemni prolazi, ukrašeni mozaicima, kamenim umetnicima i isklesanim mramornim blokovima, ostavili su snažan utisak na istraživače.
Crkva Svetog Poljeuktosa bila je izgrađena u vreme kada je u Istanbulu, tada Konstantinopolju, hrišćanstvo bilo zvanična religija Carigradskog carstva. Izgradila ju je istočnorimska princeza Anicija Julijana između 524. i 527. godine kako bi pokazala moć u odnosu na cara Justinijana i njegovu ženu Teodoru.
Omer Kuscu / Xinhua News / Profimedia
Prva arheološka istraživanja crkve sprovedena su između 1964. i 1969. godine od strane britanskog istoričara umetnosti profesora Martina Harisona i arheologa Nezih Firatlija. Trenutno su ruševine crkve u fazi istraživanja, sa ciljem da postanu turistička atrakcija.
Mahir Polat, zamenik generalnog sekretara Opštine Istanbul, izjavio je da crkva predstavlja odličan primer gradske arhitekture koja je opstala kroz vreme i brojne zemljotrese.
Safar Rajabov / Xinhua News / Profimedia
Dodao je da bi grad trebalo da izvuče pouke iz ove građevine, koja je izdržala sve zemljotrese tokom 1.500 godina.
Profesor Ken Dark, arheolog sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji nije bio deo ovog istraživanja, rekao je da su ruševine crkve Svetog Poljeuktosa među najbolje dokumentovanim u Istanbulu i da će njihovo ponovo izlaganje doprineti širem razumevanju istorijskog značaja ove crkve.
Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009/1010, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.
U svetogorskim manastirima časovnici postoje, ali ne diktiraju život. Podvižnici žive po vizantijskom računanju vremena, gde je 12 časova onda kada počinje zalazak sunca.
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.