OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
U savremenom svetu sve je više nadmenih ljudi, a sve manje onih istinski srećnih. Nadmenost, maskirana kao samopouzdanje, u stvari je znak duhovne praznine. Čovek koji stalno mora da se uzdiže iznad drugih, gubi vezu sa sobom i svojim unutrašnjim mirom. U toj borbi za dokazivanjem, um postaje zarobljen željama, telo traži uživanje, a duša tone.
Tako se duševna lađa lomi o talase strasti i slanost prolaznih zadovoljstava. Sreća se gubi, a ostaje samo nemir. Izlaz postoji – u smirenju.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
Prepodobni Nikita Stifat je u jednoj svojoj misli upravo govorio koliko nas nadmenost sprečava da budemo smireni, a samim tim i srećni.
"Za onog ko živi po čovečanski i koga vuče duh nadmenosti, sadašnji život predstavlja more zla, pogružavajući njegov umni deo duše u slanost uživanja. Ono trodelnost njegovih sila, obremenjuje svirepim talasima strasti pod dejstvom duha zlobe. Njega ugrožava strašna nedoumica i veliko beščašće sve dok se njegova duševna lađa i kormilo krše o telesna uživanja i dok kormilar, tj. um ostaje u dubini greha i u mislenoj smrti. On će se izbaviti ukoliko se valovi mora zla smire u dubini smirenja i ukoliko slanost uživanja svoje tokove preobrati u kišu suza, pretvorivši se u uživanje svetlonosnog umilenja".
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima, naglašava sveštenik.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Na konferenciji „Hrišćansko-socijalna inicijativa“ istaknuto kako lični odnos s Bogom i delatna ljubav mogu menjati svet i osnažiti zajednicu.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.