Paroh pakrački Igor Karanović, poreklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opela i dva krštenja dece.
Ovi podaci su najjasniji okvir za sliku zapadne Slavonije u sadašnje vreme i statusa Srba na tom području.
- Taj trend se nastavlja. Malo je kršenja, venčanja gotovo i nema, sve se svodi na opela i poneki parastos. To je naš realni život. Na liturgiju dolazi pet do deset duša, većinom starijih - ispričao nam je paroh koji je u ovu sredinu došao pre dve godine.
Paroh pakrački Igor Karanović, poreklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opela i dva krštenja dece. Ovi podaci su najjasniji okvir za sliku zapadne Slavonije u sadašnje vreme i statusa Srba na tom području. pic.twitter.com/lpO59BJhn9
— Religija.rs (@Religija_rs) May 12, 2025
Prethodno je službovao u Banatu, u opštini Kovačica, u selu Debeljača.
U tom mestu bilo je 70 odsto parohijana poreklom iz zapadne Slavonije, sa područja Voćina, Slatine, Slavonskog Broda, Lipika, Pakraca...
Kada su se stekli uslove, uzeli su hrvatske pasoše i otišli da rade u Nemačku, Austriju, Italiju i druge zemlje Evropske unije. Tokom jedne bogoslužbene godine, svedoči paroh Karanović, u pakračkoj parohiji gasi se prosečno 40 domaćinstava.
Dešava se često da potomci, sinovi i kćerke, koji su se razišli po celom svetu, ne uspijevaju doći na sahrane roditelja.
Te kuće se posle prodaju za skromne iznose novca.
- U selima Branešci i Kraguj blizu Pakraca, za sedam do osam hiljada evra moguće je kupiti oveću i uređenu kuću sa okućnicom. Selo Kusonje ima 54 srpska domaćinstva. Od toga, ulazim u tridesetak da bih osvetio bogojavljensku vodu. Ostale kuće su zaključane. Domaćini zimuju u Srbiji ili Srpskoj, vraćaju se u aprilu ili maju. U svome selu borave do jeseni i opet sve ukrug.
To je teška i pogubna realnost života srpskog stanovništva u zapadnoj Slavoniji, u pakračkim selima Popovci, Kričke, Streževica i okolini.
Paroh Karanović kaže da Srbi moraju pamtiti svoje stradanje, ali i praštati, temeljeći život na Hristu i svedočeći da je krv mučenika seme za nove Hrišćane.
Svedok "Oluje"
Svako od parohijana nosi teške i neprebolne ožiljke rata, razaranja i straha.
To najbolje razumije paroh Karanović koji je, kao dečak od 12 godina, iz porodične kuće u Novom Gradu gledao apokaliptične scene, kada je stradalni srpski narod sa prostora Republike Srpske Krajine bežao ka slobodnoj srpskoj teritoriji, tokom hrvatske "Oluje". Tada je za četiri dana proterano 200.000, a ubijeno 3.000 Srba sa Banije, Korduna, Like, Dalmacije…
- Ove biblijske scene stradanja našeg naroda duboko su ostale urezane u mom pamćenju, prekinule moje detinjstvo, zauvek promenivši moj život - kaže ovaj harizmatični paroh, omiljen među svojim narodom.
Sveštenička loza
Karanovići su čuvena sveštenička porodica iz Novog Grada. Više generacija predaka Igora Karanovića su sveštenici, počev od 1750, pa sve do Drugog svetskog rata.
Nemanja Pančić
Vladika Segije (Karanović) objavio je knjigu "Karanovići, blagorodna sveštenička loza".
- I svoju decu, kćerke Jelisavetu i Justinu i sina Georgija često vodim u svoj rodni kraj, u Novi Grad, u Svodnu i Bušević, odakle potiču moji pokojni roditelji.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 17. petak po Duhovima otkriva zašto pravi život i istina nisu dostupni mimo Hrista i poziva na prepoznavanje jedinih pravih vrednosti.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.