Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, prota Branko Dobrosavljević je proglašen svetiteljem – sveštenomučenikom, i njegovo ime zauzelo je mesto u imenoslovu Srpske crkve.
Na današnji dan, 7. maja, Srpska pravoslavna crkva (SPC) sećanjem, molitvom i tišinom obeležava stradanje prote Branka Dobrosavljevića, pravoslavnog sveštenika iz Like, koji je mučenički postradao 1941. godine od ruke ustaša - i to na dan svoje krsne slave, Đurđevdana.
Život posvećen veri i narodu
Prota Branko rođen je 4. januara 1886. godine u Skadru kod Vojnića. Nakon završene gimnazije i bogoslovije u Sremskim Karlovcima, rukopoložen je 1909. godine.
Služio je verno u parohijama u Buvači, Radovici i Veljunu, a za svoj trud i predanost veri i narodu odlikovan je Ordenom Svetog Save i Ordenom jugoslovenske krune petog stepena.
Bio je istinski duhovnik, posvećen svom narodu, poštovan među vernicima i poznat po blagosti, mudrosti i čvrstini u veri.
Đurđevdan koji je postao dan stradanja
Na Đurđevdan, 6. maja 1941. godine, ustaše su u Veljunu predvođene zloglasnim Ivanom Šajforom uhapsile preko 500 Srba, među kojima su bili i prota Branko, njegov sin Nebojša, kao i sveštenik Dimitrije Skorupan iz Cvijanović Brda.
Zatvoreni su najpre u žandarmerijskoj stanici, a sutradan, 7. maja, sprovedeni u šumu Kestenovac kod Hrvatskog Blagaja - i tamo svirepo ubijeni.
U trenutku koji para srce svakog čoveka, prota Branko je bio primoran da svome živom sinu pročita opelo, neposredno pre nego što su obojica ubijeni. Njegova žrtva postala je simbol nepokolebljive vere, očinske ljubavi i hrabrosti pred zlom.
Svetac među narodom
Godine 1946. mošti prote Branka i ostalih stradalih Srba prenesene su u zajedničku grobnicu u Veljunu, gde i danas počivaju. Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, prota Branko Dobrosavljević je proglašen svetiteljem – sveštenomučenikom, i njegovo ime zauzelo je mesto u imenoslovu Srpske crkve.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Najmlađi episkop Kiparske pravoslavne crkve razrešen je dužnosti jer je, po oceni Sinoda, remetio crkveno jedinstvo svojim beskompromisnim stavovima o Vatikanu.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Povodom osamdesete godišnjice prestanka rada sistema koncentracionih i logora smrti u Jasenovcu, na kraju molitvenog slavlja, u slavu Božju, a u čast i spomen Svetih novomučenika jasenovačkih koji venac slave zadobiše, osveštani su slavski kolač i žito.
Bio je istaknuti crkveni umetnik – oslikao je brojne ikonostase, među kojima se ističu oni u manastiru Rakovici, crkvi Ružici na Kalemegdanu i manastiru Šišatovac, gde je služio kao iguman.
Oni su ubedili prvo Kagana da se krsti, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo. Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše