Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Optinska pustinja je jedan od glavnih duhovnih centara ruskog pravoslavlja, zajedno sa manastirom Serafim-Divejevski i Trojice-Sergijevom lavrom. Ovaj manastir godišnje poseti oko 100.000 vernika ne samo iz Rusije, nego i iz regiona.
Taj muški manastir Ruske pravoslavne crkve, smešten je nedaleko od grada Kozelska Kaluške oblasti u Kaluškoj eparhiji. Postoji nekoliko verzija o datumu i okolnostima osnivanja manastira. Prema jednoj od njih, Optinsku pustinju je osnovao pokajani razbojnik Opta u 15. veku koji je u monaštvu primio ime Makarije.
Prema drugoj verziji, manastir je osnovao knez Vladimir Hrabri.
O važnosti ovog duhovnog centra znaju mnogi pravoslavni vernici i u Srbiji, a priča naše sugrađanke Janje Todorović je iznenadila mnoge. Ona je posetivši pomenuto mesto od monaha dobila neobičan odgovor kada je tražila da vidi velikog duhovnika - starca Iliju.
- Prvi put kada smo posetili Optinu pustinju, na moje pitanje da li i danas ima staraca, on je odgovorio potvrdno. Potom sam ga pitala da li možemo da ih vidimo, da razgovaramo s njima i dobijemo blagoslov od njih, a on je upitao koga želimo da vidimo. Odgovorila sam da želimo da vidimo starca Iliju, na šta je on odmah kazao: "Ne, nije moguće. Ne, nemoguće je".
Odovor koji je naknadno dobila bio je neočekivan.
- Pitala sam zašto to nije moguće, a on je rekao da je tako - zato što je taj starac sada u Srbiji!
Iznenađenje vernice je poraslo nakon pojašnjenja, koje je dobila.
- Kako u Srbiji? Mi smo upravo došli iz Srbije! Da je starac takvog značaja i ugleda došao kod nas, znali bismo. Bilo bi objavljeno u crkvi. On je na to rekao: "Ne biste mogli znati, jer je došao inkognito. Stigao je prerušen, kao ubogi čovek, kao prosjak. Ide od crkve do crkve, od manastira do manastira, da vidi kakvo je duhovno stanje u Srbiji, kakva je vera u srpskom narodu".
Ko je bio starac Ilija?
Wikipedia/Pres služba Stavropoljska eparija
Shi-arhimandrit Ilija (svetovno Nozdrin Aleksej Afanasjevič) rođen je 1932. godine u selu Stanovoj Kolodez, Orlovskog okruga, Orlovske oblasti, u blagočestivoj seljačkoj porodici. Na krštenju je dobio ime u čast Aleksija, čovjeka Božijeg. Njegov otac je umro u bolnici nakon što je ranjen u borbi 1942. godine, pa je njegova majka sama odgajala četvoro dece.
Godine 1966. došao je u Pskovsko-Pečerski manastir, gdje je služio 10 godina. Odlukom Svetog sinoda od 3. marta 1976. godine, jeromonah Ilijan je, sa još četvoricom monaha, poslat da vrši monaško poslušanje u ruski Atonski manastir Svetog Pantelejmona, gdje je, zajedno sa ostalim monasima, uspeo da očuva monaški život, održi vezu sa ruskim monaštvom i spreči da manastir bude zatvoren.
Poslušanje je vršio u manastiru skrivenom u planinskim klisurama. Njemu je povereno i duhovno vođstvo nad Pantelejmonovim manastirom. Ovde je postrižen u veliku shimu sa imenom Еlija u čast drugog mučenika Sevastijana. Za 20 godina, shi-iguman Ilije je oživio starešinstvo po kome je manastir oduvek bio poznat.
Godine 2009. nastanio se u Patrijaršijskoj metohiji Trojice-Sergijeve lavre u selu Peredelkino kod Moskve.
Na Vaskrs, 4. aprila 2010. godine, podignut je u čin shi-arhimandrita.
U noći 15. na 16. mart 2025. godine, u 94. godini života, upokojio se u Gospodu čuveni starac, ispovednik patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila, shi-arhimandrit Ilija (Nozdrin).
Duhovni centar Rusije
Wikipedia
Optinska pustinja se 1821. godine pretvorila u jedan od duhovnih centara Rusije. Izgrađeni su novi hramovi i zvonici, osnovan je skit. Manastir su posećivali Gogolj, Dostojevski, Tolstoj, Žukovski, Tjutčev, Aksakov. Manastir je služio kao svojevrsni religiozno-filozofski i kulturni centar.
Dostojevski je boravio u skitu Optinske pustinje 1878. godine posle tragičnog događaja - smrti najmlađeg sina Aljoše. Tamo je upoznao starca Amvrosija koji je prototip starca Zosima iz romana „Braća Karamazovi“.
Lav Tolstoj je posećivao manastir šest puta, a jednom je čak peške stigao iz Jasne Poljane. Na teritoriji Optinske pustinje nalaze se tri sveta izvora.
Bilo je perioda kada je manastir bio potpuno zapušten. Na primer 1773. godine u manastiru su živela samo dva monaha u poznim godinama. Optinski starac jeromonah Genadij smatrao se duhovnikom cara Aleksandra I.
Napomena: Prenošenje teksta dozvoljeno je samo uz navođenje aktivnog linka ka izvoru članka.
Bogu su drage jednostavne stvari: da se molimo za sve i da volimo sve ljude. Voleti znači dati prostor drugome, a ne nametati se. Svet je prepun krstova i molitvi „po dužnosti“.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.