TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆVasilij se vodio kao nestao punih 30 godina sve dok se jednog dana nije pojavio na vratima svog doma
U jednom intervjuu objasnio je razliku između narcisoidnosti, ljubavi i zaljubljenosti. Budući da se ovi pojmovi često mešaju, nije na odmet pročitati kako ih vidi mudri lekar i sveštenik.
Dr Dragan Stamenković iz Niša je lekar - specijalista fizijatar u niškom Domu zdravlja, ali i protođakon Crkve Svetog Luke.
Čest je gost na televizijama, gde govori o veri, o tome kako usklađuje dve profesije, ali i otvoreno deli duhovne savete koji, prožeti medicinskim i teološkim znanjem, izazivaju veliku pažnju i interesovanje pa su kao takvi izuzetno zanimljivi.
Schutterstock/YT/Телевизија Храм
Doktor i sveštenik Dragan Stamenković
U jednom intervjuu objasnio je razliku između narcisoidnosti, ljubavi i zaljubljenosti. Budući da se ovi pojmovi često mešaju, nije na odmet pročitati kako ih vidi mudri lekar i sveštenik.
- Kad govorimo da čovek treba da voli sebe, tu dolazi do malo zabune. Mi često ne razlikujemo voleti sebe i biti narcisoidan. To apsolutno nije isto - započinje.
- Drugo, narcisoidnost nije ljubav, nego zaljubljenost i to u samog sebe. Kao što postoji razlika između ljubavi i zaljubljenosti. Zaljubljenost je opčinjenost, strasna privučenost određenim osobinama druge osobe. Kada te osobine nestanu ili ih više ne primećujemo, ta osoba nas više ne zanima. Kod narcisoidnosti ja sam u centru pažnje - to je ego. Ljubav, s druge strane, jeste davanje, briga, žrtva, nešto sasvim suprotno.
Otac Dragan potom navodi da sve pomenuto vodi ka pitanju koje zbunjuje mnoge, ali istovremeno nudi i odgovor koji može da umiri unutrašnji sukob.
- A onda se postavlja pitanje "kako da volim sebe ako sam grešan?". Nema čoveka koji nije grešan. Zato, kao što sam maločas pomenuo, treba odvojiti ontologiju –-suštinu našeg bića, od greha. Za razliku od moralista, mi ne poistovećujemo greh sa bićem. Ne, ne, ne. Greh je tu, ali čovek može da se pokaje.
- Mi svakog čoveka gledamo kao potencijalnog svetitelja.
Igumanija manastira Svetog Đorđa u Brnjaku se osvrnula na skorašnji susret sa svojom prijateljicom, neuropsihijatrom, ali i zanimljivu konstataciju, koju joj je tada predočila doktorka.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Episkop toplički, vikar patrijarha Porfirija, objašnjava da treba da se trzenmo iz te bujice podsećanjem da je na krstu sin Božiji - Isus Hrist stradao radi spasa čovečanstva.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.