TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆVasilij se vodio kao nestao punih 30 godina sve dok se jednog dana nije pojavio na vratima svog doma
U jednom intervjuu objasnio je razliku između narcisoidnosti, ljubavi i zaljubljenosti. Budući da se ovi pojmovi često mešaju, nije na odmet pročitati kako ih vidi mudri lekar i sveštenik.
Dr Dragan Stamenković iz Niša je lekar - specijalista fizijatar u niškom Domu zdravlja, ali i protođakon Crkve Svetog Luke.
Čest je gost na televizijama, gde govori o veri, o tome kako usklađuje dve profesije, ali i otvoreno deli duhovne savete koji, prožeti medicinskim i teološkim znanjem, izazivaju veliku pažnju i interesovanje pa su kao takvi izuzetno zanimljivi.
Schutterstock/YT/Телевизија Храм
Doktor i sveštenik Dragan Stamenković
U jednom intervjuu objasnio je razliku između narcisoidnosti, ljubavi i zaljubljenosti. Budući da se ovi pojmovi često mešaju, nije na odmet pročitati kako ih vidi mudri lekar i sveštenik.
- Kad govorimo da čovek treba da voli sebe, tu dolazi do malo zabune. Mi često ne razlikujemo voleti sebe i biti narcisoidan. To apsolutno nije isto - započinje.
- Drugo, narcisoidnost nije ljubav, nego zaljubljenost i to u samog sebe. Kao što postoji razlika između ljubavi i zaljubljenosti. Zaljubljenost je opčinjenost, strasna privučenost određenim osobinama druge osobe. Kada te osobine nestanu ili ih više ne primećujemo, ta osoba nas više ne zanima. Kod narcisoidnosti ja sam u centru pažnje - to je ego. Ljubav, s druge strane, jeste davanje, briga, žrtva, nešto sasvim suprotno.
Otac Dragan potom navodi da sve pomenuto vodi ka pitanju koje zbunjuje mnoge, ali istovremeno nudi i odgovor koji može da umiri unutrašnji sukob.
- A onda se postavlja pitanje "kako da volim sebe ako sam grešan?". Nema čoveka koji nije grešan. Zato, kao što sam maločas pomenuo, treba odvojiti ontologiju –-suštinu našeg bića, od greha. Za razliku od moralista, mi ne poistovećujemo greh sa bićem. Ne, ne, ne. Greh je tu, ali čovek može da se pokaje.
- Mi svakog čoveka gledamo kao potencijalnog svetitelja.
Igumanija manastira Svetog Đorđa u Brnjaku se osvrnula na skorašnji susret sa svojom prijateljicom, neuropsihijatrom, ali i zanimljivu konstataciju, koju joj je tada predočila doktorka.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Episkop toplički, vikar patrijarha Porfirija, objašnjava da treba da se trzenmo iz te bujice podsećanjem da je na krstu sin Božiji - Isus Hrist stradao radi spasa čovečanstva.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.