Shutterstock/Lidiia, Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,Šta se dešava kada mozak "prokuva" na vrućini?
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin podseća da duhovno učenje svetih otaca razotkriva suptilnu, ali pogubnu formu greha – laž mišlju.
U hrišćanskom pogledu na svet, laž se ne svodi samo na svesno i namerno iskrivljavanje stvarnosti rečima, kada čovek, potpuno svestan svojih postupaka, govori neistinu. Reč je o znatno širem pojmu. U najširem smislu, laž je sve ono što nas sprečava da živimo po Božijim zapovestima – sve što iskrivljuje Božiji naum o svakome od nas i što nas odvaja od Njega.
– Od Boga nas odvaja laž – i samo laž... Lažne misli, lažne reči, lažna osećanja, lažne želje – to je celina laži koja nas vodi ka nebiću, ka iluzijama i ka odricanju od Boga – piše sveti vladika Nikolaj Srpski. Laž je suprotna istini i pravdi Božijoj. Nije slučajno što Gospod Isus Hristos, opisujući suštinu đavola, naziva ga „lžom“ i „ocem laži“ (Jn. 8, 44).
O laži mišlju piše i prepodobni ava Dorotej, razmatrajući u svojoj Devetoj pouci različite oblike laži u čovekovom životu. On razlikuje tri vrste laži: laž rečju, delom (životom) i mišlju. Dok je laž rečju svakome jasna, preostala dva oblika zahtevaju dublje razumevanje. Objašnjenje daje sveštenik Evgenije Murzin:
– Laž životom ogleda se u pretvaranju, kada ljudi nastoje da se predstave boljima nego što zaista jesu. Laže životom onaj koji, iako je bludnik, pretvara se da je uzdržljiv; ili, iako je pohlepan, govori o milostinji i hvali milosrđe; ili, iako je gord, divi se smirenju – navodi on.
Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin
– A laž mišlju koristi onaj koji svoje pretpostavke prihvata kao istinu, što dovodi do radoznalosti, klevetanja, prisluškivanja, neprijateljstva, osuđivanja – objašnjava otac Evgenije.
Zanimljivo je da ava Dorotej u svojim razmatranjima o laži mišlju gotovo proročki naslućuje zaključke savremene psihologije o tzv. misaonim iskrivljenjima – kada, kako kaže, čovek „ne znajući istinu, izmišlja ono što ne zna“, a to postaje uzrok duševne pometnje i grešnih stanja. Kada u umu pripisujemo drugima misli i namere koje oni uopšte nemaju, kada posmatramo ljude i događaje ne objektivno, već kroz osudu, kada opisujemo stvarnost vođeni emocijama ili razmišljamo crno-belo – tada zapravo gradimo izmišljeni svet, koji nema dodir sa istinom.
– Boraveći u tom iluzornom svetu, čovek neprestano dolazi u sukob sa stvarnošću, jer ona ne odgovara njegovoj unutrašnjoj slici. Tako upada u greh uninija, gneva, uvređenosti, zavisti i drugih strasti – kaže otac Evgenije i dodaje:
– Takva laž mišlju predstavlja stvarnu opasnost po duhovno stanje čoveka, jer je veoma teško osvestiti je. Dok hrišćanin koji izgovara neistinu ili se pretvara da je ono što nije zna da time greši protiv istine, laž mišlju često potpuno promiče njegovoj pažnji. A upravo ta laž – iluzija istine koju stvara naš um – u nekom trenutku počinje da oblikuje čitav naš život, naše emocije, ponašanje, odnos prema ljudima i događajima.
Ava Dorotej piše:
– Kada takav čovek vidi da drugi razgovaraju, odmah zamišlja i govori: razgovaraju o meni. Ako prestanu da pričaju, opet misli da su prestali zbog njega. Ako neko izusti neku reč, on pretpostavlja da je to rečeno da bi ga uvredilo. Uopšte, u svemu on neprestano u bližnjima uočava zle namere: on je to uradio zbog mene, on je to rekao meni u inat, on je to učinio s nekim skrivenim razlogom.
Shutterstock
Laz mislima je pogubna, ilustracija
Kako se, dakle, boriti protiv laži mišlju? Otac Evgenije kaže da rešenje ponovo nalazimo kod ave Doroteja:
– Nikada ne veruj svojim pretpostavkama, jer pogrešno merilo i pravo čini krivim. Ljudska mišljenja su lažna i štetna onome koji im se prepušta. Ako poveruješ svojim pretpostavkama, one neće imati kraja i nikada neće dozvoliti tvojoj duši da zadobije mir.
Neophodno je da stalno proveravamo svoje misli u odnosu na stvarno stanje, da svesno otkrivamo misaona iskrivljenja i pogrešne obrasce razmišljanja i da ih razobličavamo. „Gvozdeni“ pokazatelj laži mišlju jeste pogoršanje našeg duševnog stanja, koje se manifestuje upadanjem u grešna osećanja. Ako nas muče ogorčenost, gnev, uninije, patološka ljubomora ili zavist, ako stalno upadamo u osuđivanje i ogovaranje – to je jasan signal da treba da se zapitamo: šta nije u redu sa mojim mislima?
Srpska pravoslavna crkva 13. jula proslavlja Svete novomučenike jastrebarske i sisačke, a jeromonah Pamfil (Osokin) u potresnom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti daje dramatičan osvrt na stradanja koja su mnogi zaboravili.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Veliki duhovnik 20. veka, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički razotkriva nevidljivu silu koja utišava bes, razara bezumlje i rasteruje tamu – i kako je to oružje dostupno svakome od nas, ako se koristi u ime Hrista.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Veliki duhovnik 20. veka, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički razotkriva nevidljivu silu koja utišava bes, razara bezumlje i rasteruje tamu – i kako je to oružje dostupno svakome od nas, ako se koristi u ime Hrista.
Poučna priča iz "Gerontikona" otkriva zašto je veliki podvižnik smatrao da mu je njegov skromni učenik dovoljan i kako ova drevna mudrost može promeniti naše odnose s bližnjima.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Dete je dar Božiji. I ako Gospod ne daje decu, to znači da za to postoji njegov promisao koji treba prihvatiti, a ne padati u očaj ili misliti da se život završio, kaže otac Valerije.