Shutterstock/Lidiia, Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,Šta se dešava kada mozak "prokuva" na vrućini?
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin podseća da duhovno učenje svetih otaca razotkriva suptilnu, ali pogubnu formu greha – laž mišlju.
U hrišćanskom pogledu na svet, laž se ne svodi samo na svesno i namerno iskrivljavanje stvarnosti rečima, kada čovek, potpuno svestan svojih postupaka, govori neistinu. Reč je o znatno širem pojmu. U najširem smislu, laž je sve ono što nas sprečava da živimo po Božijim zapovestima – sve što iskrivljuje Božiji naum o svakome od nas i što nas odvaja od Njega.
– Od Boga nas odvaja laž – i samo laž... Lažne misli, lažne reči, lažna osećanja, lažne želje – to je celina laži koja nas vodi ka nebiću, ka iluzijama i ka odricanju od Boga – piše sveti vladika Nikolaj Srpski. Laž je suprotna istini i pravdi Božijoj. Nije slučajno što Gospod Isus Hristos, opisujući suštinu đavola, naziva ga „lžom“ i „ocem laži“ (Jn. 8, 44).
O laži mišlju piše i prepodobni ava Dorotej, razmatrajući u svojoj Devetoj pouci različite oblike laži u čovekovom životu. On razlikuje tri vrste laži: laž rečju, delom (životom) i mišlju. Dok je laž rečju svakome jasna, preostala dva oblika zahtevaju dublje razumevanje. Objašnjenje daje sveštenik Evgenije Murzin:
– Laž životom ogleda se u pretvaranju, kada ljudi nastoje da se predstave boljima nego što zaista jesu. Laže životom onaj koji, iako je bludnik, pretvara se da je uzdržljiv; ili, iako je pohlepan, govori o milostinji i hvali milosrđe; ili, iako je gord, divi se smirenju – navodi on.
Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin
– A laž mišlju koristi onaj koji svoje pretpostavke prihvata kao istinu, što dovodi do radoznalosti, klevetanja, prisluškivanja, neprijateljstva, osuđivanja – objašnjava otac Evgenije.
Zanimljivo je da ava Dorotej u svojim razmatranjima o laži mišlju gotovo proročki naslućuje zaključke savremene psihologije o tzv. misaonim iskrivljenjima – kada, kako kaže, čovek „ne znajući istinu, izmišlja ono što ne zna“, a to postaje uzrok duševne pometnje i grešnih stanja. Kada u umu pripisujemo drugima misli i namere koje oni uopšte nemaju, kada posmatramo ljude i događaje ne objektivno, već kroz osudu, kada opisujemo stvarnost vođeni emocijama ili razmišljamo crno-belo – tada zapravo gradimo izmišljeni svet, koji nema dodir sa istinom.
– Boraveći u tom iluzornom svetu, čovek neprestano dolazi u sukob sa stvarnošću, jer ona ne odgovara njegovoj unutrašnjoj slici. Tako upada u greh uninija, gneva, uvređenosti, zavisti i drugih strasti – kaže otac Evgenije i dodaje:
– Takva laž mišlju predstavlja stvarnu opasnost po duhovno stanje čoveka, jer je veoma teško osvestiti je. Dok hrišćanin koji izgovara neistinu ili se pretvara da je ono što nije zna da time greši protiv istine, laž mišlju često potpuno promiče njegovoj pažnji. A upravo ta laž – iluzija istine koju stvara naš um – u nekom trenutku počinje da oblikuje čitav naš život, naše emocije, ponašanje, odnos prema ljudima i događajima.
Ava Dorotej piše:
– Kada takav čovek vidi da drugi razgovaraju, odmah zamišlja i govori: razgovaraju o meni. Ako prestanu da pričaju, opet misli da su prestali zbog njega. Ako neko izusti neku reč, on pretpostavlja da je to rečeno da bi ga uvredilo. Uopšte, u svemu on neprestano u bližnjima uočava zle namere: on je to uradio zbog mene, on je to rekao meni u inat, on je to učinio s nekim skrivenim razlogom.
Shutterstock
Laz mislima je pogubna, ilustracija
Kako se, dakle, boriti protiv laži mišlju? Otac Evgenije kaže da rešenje ponovo nalazimo kod ave Doroteja:
– Nikada ne veruj svojim pretpostavkama, jer pogrešno merilo i pravo čini krivim. Ljudska mišljenja su lažna i štetna onome koji im se prepušta. Ako poveruješ svojim pretpostavkama, one neće imati kraja i nikada neće dozvoliti tvojoj duši da zadobije mir.
Neophodno je da stalno proveravamo svoje misli u odnosu na stvarno stanje, da svesno otkrivamo misaona iskrivljenja i pogrešne obrasce razmišljanja i da ih razobličavamo. „Gvozdeni“ pokazatelj laži mišlju jeste pogoršanje našeg duševnog stanja, koje se manifestuje upadanjem u grešna osećanja. Ako nas muče ogorčenost, gnev, uninije, patološka ljubomora ili zavist, ako stalno upadamo u osuđivanje i ogovaranje – to je jasan signal da treba da se zapitamo: šta nije u redu sa mojim mislima?
Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.
Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da Hristos nije zasijao tamo gde je lako verovati, već upravo u zemlji senke smrtne, gde ljudi najmanje očekuju spasenje.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Iako nije bio prisutan na događaju u Gornjem Zaostru, iguman se našao među „odgovornima“, što crkveni krugovi ocenjuju kao otvoreni pritisak na sveštenstvo i verni narod.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da Hristos nije zasijao tamo gde je lako verovati, već upravo u zemlji senke smrtne, gde ljudi najmanje očekuju spasenje.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.