Shutterstock/Lidiia, Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,Šta se dešava kada mozak "prokuva" na vrućini?
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin podseća da duhovno učenje svetih otaca razotkriva suptilnu, ali pogubnu formu greha – laž mišlju.
U hrišćanskom pogledu na svet, laž se ne svodi samo na svesno i namerno iskrivljavanje stvarnosti rečima, kada čovek, potpuno svestan svojih postupaka, govori neistinu. Reč je o znatno širem pojmu. U najširem smislu, laž je sve ono što nas sprečava da živimo po Božijim zapovestima – sve što iskrivljuje Božiji naum o svakome od nas i što nas odvaja od Njega.
– Od Boga nas odvaja laž – i samo laž... Lažne misli, lažne reči, lažna osećanja, lažne želje – to je celina laži koja nas vodi ka nebiću, ka iluzijama i ka odricanju od Boga – piše sveti vladika Nikolaj Srpski. Laž je suprotna istini i pravdi Božijoj. Nije slučajno što Gospod Isus Hristos, opisujući suštinu đavola, naziva ga „lžom“ i „ocem laži“ (Jn. 8, 44).
O laži mišlju piše i prepodobni ava Dorotej, razmatrajući u svojoj Devetoj pouci različite oblike laži u čovekovom životu. On razlikuje tri vrste laži: laž rečju, delom (životom) i mišlju. Dok je laž rečju svakome jasna, preostala dva oblika zahtevaju dublje razumevanje. Objašnjenje daje sveštenik Evgenije Murzin:
– Laž životom ogleda se u pretvaranju, kada ljudi nastoje da se predstave boljima nego što zaista jesu. Laže životom onaj koji, iako je bludnik, pretvara se da je uzdržljiv; ili, iako je pohlepan, govori o milostinji i hvali milosrđe; ili, iako je gord, divi se smirenju – navodi on.
Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve Evgenije Murzin
– A laž mišlju koristi onaj koji svoje pretpostavke prihvata kao istinu, što dovodi do radoznalosti, klevetanja, prisluškivanja, neprijateljstva, osuđivanja – objašnjava otac Evgenije.
Zanimljivo je da ava Dorotej u svojim razmatranjima o laži mišlju gotovo proročki naslućuje zaključke savremene psihologije o tzv. misaonim iskrivljenjima – kada, kako kaže, čovek „ne znajući istinu, izmišlja ono što ne zna“, a to postaje uzrok duševne pometnje i grešnih stanja. Kada u umu pripisujemo drugima misli i namere koje oni uopšte nemaju, kada posmatramo ljude i događaje ne objektivno, već kroz osudu, kada opisujemo stvarnost vođeni emocijama ili razmišljamo crno-belo – tada zapravo gradimo izmišljeni svet, koji nema dodir sa istinom.
– Boraveći u tom iluzornom svetu, čovek neprestano dolazi u sukob sa stvarnošću, jer ona ne odgovara njegovoj unutrašnjoj slici. Tako upada u greh uninija, gneva, uvređenosti, zavisti i drugih strasti – kaže otac Evgenije i dodaje:
– Takva laž mišlju predstavlja stvarnu opasnost po duhovno stanje čoveka, jer je veoma teško osvestiti je. Dok hrišćanin koji izgovara neistinu ili se pretvara da je ono što nije zna da time greši protiv istine, laž mišlju često potpuno promiče njegovoj pažnji. A upravo ta laž – iluzija istine koju stvara naš um – u nekom trenutku počinje da oblikuje čitav naš život, naše emocije, ponašanje, odnos prema ljudima i događajima.
Ava Dorotej piše:
– Kada takav čovek vidi da drugi razgovaraju, odmah zamišlja i govori: razgovaraju o meni. Ako prestanu da pričaju, opet misli da su prestali zbog njega. Ako neko izusti neku reč, on pretpostavlja da je to rečeno da bi ga uvredilo. Uopšte, u svemu on neprestano u bližnjima uočava zle namere: on je to uradio zbog mene, on je to rekao meni u inat, on je to učinio s nekim skrivenim razlogom.
Shutterstock
Laz mislima je pogubna, ilustracija
Kako se, dakle, boriti protiv laži mišlju? Otac Evgenije kaže da rešenje ponovo nalazimo kod ave Doroteja:
– Nikada ne veruj svojim pretpostavkama, jer pogrešno merilo i pravo čini krivim. Ljudska mišljenja su lažna i štetna onome koji im se prepušta. Ako poveruješ svojim pretpostavkama, one neće imati kraja i nikada neće dozvoliti tvojoj duši da zadobije mir.
Neophodno je da stalno proveravamo svoje misli u odnosu na stvarno stanje, da svesno otkrivamo misaona iskrivljenja i pogrešne obrasce razmišljanja i da ih razobličavamo. „Gvozdeni“ pokazatelj laži mišlju jeste pogoršanje našeg duševnog stanja, koje se manifestuje upadanjem u grešna osećanja. Ako nas muče ogorčenost, gnev, uninije, patološka ljubomora ili zavist, ako stalno upadamo u osuđivanje i ogovaranje – to je jasan signal da treba da se zapitamo: šta nije u redu sa mojim mislima?
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.