STRADAO SA JOŠ 1.000 HRIŠĆANA, SVE IH BODRIO NA PUTU KA GUBILIŠTU: Danas je Prepodobni Simeon!
On je bio persijski episkop u 4. veku.
Oslobađanje od strasti je dugotrajan i težak proces koji zahteva ozbiljan trud, duhovnu disciplinu, pokajanje i pomoć Božje blagodati.
U pravoslavlju, strasti se posmatraju kao duhovne slabosti ili unutrašnje sklonosti koje odvode čoveka od Boga i duhovnog zdravlja.
One predstavljaju poremećaj prirodnog poretka čovekove duše, stanje u kojem čovek podleže impulsima, željama i emocijama koje narušavaju njegovu sposobnost da jasno sagledava istinu i živi u skladu s Božjom voljom.
Strasti nisu samo moralne greške, već duboki duhovni problemi – unutrašnje bolesti koje zahvataju srž čovekove ličnosti.
Opasnost strasti ogleda se u njihovom uticaju na sposobnost duše da raspoznaje dobro i istinu. Kada su organi duhovnog saznanja oboleli, čovek gubi duhovni vid, postaje zarobljen prolaznim i telesnim stvarima, a njegova volja slabi i podlaže grehu.
Oslobađanje od strasti je dugotrajan i težak proces koji zahteva ozbiljan trud, duhovnu disciplinu, pokajanje i pomoć Božje blagodati.
U tom smislu, pravoslavna duhovnost vidi negovanje vrlina kao lekovit i spasonosan put – put postepenog izlečenja duše i njenog povratka u stanje duhovne celovitosti na šta je upozoravao i Sveti Isak Sirin.
"Vrline su zdravlje duše, kao što su strasti bolest duše. Vrline su lekovi koji postepeno potiskuju bolest iz duše, iz organa saznanja. Taj proces je spor, zahteva mnogo staranja i trpljenja".
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
Monasi ili "crno duhovenstvo" polažu zavet, a otac Petar objašnjava moraju li to da urade i beli monasi i monahinje.
Hrišćanski asketa, teolog i svetitelj upozorava: svaki siromah koji pokuca na naša vrata nosi poruku s neba. Onaj ko kaže „Bog će dati“ i zatvori srce, možda je odbio Božiju milost koja mu je došla u liku brata u nevolji.
Kroz molitvu, vernik ne traži da promeni Božiju volju, već da razume sopstveni put i izgradi poverenje u Boga.
Gnev zamućuje rasuđivanje, pomračuje srce i udaljava čoveka od smirenja - vrline koja se u pravoslavlju smatra ključem spasenja.
Metanije su telesni izraz vere, molitve, pokajanja, smirenosti, skrušenosti i pobožnosti.
Hrišćanski život nije obećanje da će čovek biti pošteđen muka, naprotiv.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Mnogi duhovnici govorili su da nijedna molitva ne ostavlja takav trag na čovekovu dušu kao iskreno čitanje psalama.
U besedi za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači delovanje Duha Božjeg kao silu koja ne ostavlja prostor za neutralnost, već vodi čoveka kroz unutrašnju nužnost.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.
Najveće muslimansko hodočašće ove godine odvija se uz ratne tenzije, upozorenja zapadnih vlada i pojačane bezbednosne mere u Saudijskoj Arabiji.
U besedi za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači delovanje Duha Božjeg kao silu koja ne ostavlja prostor za neutralnost, već vodi čoveka kroz unutrašnju nužnost.