STRADAO SA JOŠ 1.000 HRIŠĆANA, SVE IH BODRIO NA PUTU KA GUBILIŠTU: Danas je Prepodobni Simeon!
On je bio persijski episkop u 4. veku.
Oslobađanje od strasti je dugotrajan i težak proces koji zahteva ozbiljan trud, duhovnu disciplinu, pokajanje i pomoć Božje blagodati.
U pravoslavlju, strasti se posmatraju kao duhovne slabosti ili unutrašnje sklonosti koje odvode čoveka od Boga i duhovnog zdravlja.
One predstavljaju poremećaj prirodnog poretka čovekove duše, stanje u kojem čovek podleže impulsima, željama i emocijama koje narušavaju njegovu sposobnost da jasno sagledava istinu i živi u skladu s Božjom voljom.
Strasti nisu samo moralne greške, već duboki duhovni problemi – unutrašnje bolesti koje zahvataju srž čovekove ličnosti.
Opasnost strasti ogleda se u njihovom uticaju na sposobnost duše da raspoznaje dobro i istinu. Kada su organi duhovnog saznanja oboleli, čovek gubi duhovni vid, postaje zarobljen prolaznim i telesnim stvarima, a njegova volja slabi i podlaže grehu.
Oslobađanje od strasti je dugotrajan i težak proces koji zahteva ozbiljan trud, duhovnu disciplinu, pokajanje i pomoć Božje blagodati.
U tom smislu, pravoslavna duhovnost vidi negovanje vrlina kao lekovit i spasonosan put – put postepenog izlečenja duše i njenog povratka u stanje duhovne celovitosti na šta je upozoravao i Sveti Isak Sirin.
"Vrline su zdravlje duše, kao što su strasti bolest duše. Vrline su lekovi koji postepeno potiskuju bolest iz duše, iz organa saznanja. Taj proces je spor, zahteva mnogo staranja i trpljenja".
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
Monasi ili "crno duhovenstvo" polažu zavet, a otac Petar objašnjava moraju li to da urade i beli monasi i monahinje.
Kroz molitvu, vernik ne traži da promeni Božiju volju, već da razume sopstveni put i izgradi poverenje u Boga.
Gnev zamućuje rasuđivanje, pomračuje srce i udaljava čoveka od smirenja - vrline koja se u pravoslavlju smatra ključem spasenja.
Metanije su telesni izraz vere, molitve, pokajanja, smirenosti, skrušenosti i pobožnosti.
Pravoslavlje uči da su strahovi testovi vere, koji kroz molitvu, pokajanje i oslanjanje na Božiju providnost, mogu biti prevaziđeni i transformisani u unutrašnji mir.
Grčki pevač otkriva neobjašnjivo iskustvo koje ga je učinilo drugačijim čovekom, osnažilo njegovu pravoslavnu veru i probudilo unutrašnju snagu koju ranije nije poznavao.
Otac Predrag je objasnio, da ma koliko bezazleno deluje rečenica koju često čujemo: "Ne treba mi niko". ona predstavlja opasnu duhovnu zamku
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Mnogi ljudi koji puše svesni su štete koju time nanose svom telu , pokušavaju da se oslobode ove loše navike, ali tvrde da im to nikako ne uspeva.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Arhijerejska liturgija, beseda mitropolita Irineja i jubilej hrama od 250 godina okupili vernike, hor i predstavnike vlasti u Ratkovu.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Posni i hranljiv obrok bogatog ukusa koji spaja tradiciju manastirske kuhinje i mirisne začine, donoseći toplinu i mir svakom zalogaju.