Nazivi verskih praznika kod vernog naroda često izazivaju jezičke nedoumice.
Naziv velikog praznika kod pravoslavnih hrišćana javlja se u više različitih oblika, svaki od njih ima dugu tradiciju i nije pogrešan. To su: Vaskrs, Vaskrsenije, Vaskrsenje, Voskresenije...
Primeri naziva praznika
Vrbica ili Lazareva subota, prvi od velikih vaskršnjih praznika. Cveti, a potom dolazi Velika/Stradalna/Strasna nedelja sa Velikim ponedeljkom, utorkom, sredom, četvrtkom, Velikim petkom i Velikom subotom, koji prethode najvećem hrišćanskom prazniku Vaskrsu.
Pravopisna pravila već su sadržana u napisanom - svi navedeni praznici pišu se ovako kako su ovde napisani - velikim slovom prve reči u višečlanim nazivima praznika, odnosno jedine reči u jednočlanim nazivima.
Što se tiče jezičkih pouka, ona će biti odgovor na često postavljana pitanja - kako glasi naziv najvećeg hrišćanskog praznika, a kako pridev izveden od njega i kako se pravilno pozdravlja.
Naziv velikog praznika kod pravoslavnih hrišćana javlja se u više različitih oblika, svaki od njih ima dugu tradiciju i nije pogrešan. To su: Vaskrs, Vaskrsenije, Vaskrsenje, Voskresenije.
Oblici Vaskrs i Vaskrsenije potiču iz starog srpskog crkvenog i književnog jezika (srpskoslovenskog – izgovor staroslovenskog u duhu srpskog jezika, tj. na srpski način, koji je bio u upotrebi od vremena kada su Srbi primili slovensko bogosluženje i slovensku pismenost do polovine 18. veka, ali ga se i danas sećaju i upotrebljavaju ga).
Oblik Voskresenije (sa o u prvom slogu) pripada današnjem srpskom crkvenom jeziku (ruskoslovenskom, tj. ruskoslovenskoj varijanti crkvenog jezika, koja je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u upotrebi od polovine 18. veka do danas).
Vaskrsenje je mešavina srpskoslovenskog početka va- i narodnog završetka -nje (umesto crkvenoslovenskog -nije), javlja "Magazin politika".
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svete Trojice služio je mitropolit vranjski Pahomije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva Eparhije vranjske.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pahomija Velikog po starom i Prepodobnog Nikite Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog, dok muslimani obeležavaju drugi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada reč lako preraste u svađu, jedno monaško pravilo nudi jednostavan izlaz: ćutanje, molitva i pogled na sebe umesto na tuđe greške, kao put ka unutrašnjem miru i razrešenju konflikta.
Nekadašnji vojnik i neznabožac tvrdio je da izvršava Božju zapovest kada je podizao kelije u pustom kraju Egipta, a ubrzo su mu počele pristizati hiljade monaha i učenika.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Godine 2022. ministar prosvete Sergej Kravcov najavio je ažuriranje pravila pisanja reči "Bog", budući da to prethodno nije bilo regulisano pravilima ruske ortografije i interpunkcije iz 1956. godine. U novim pravilima predloženo je da se ta reč piše velikim slovom.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
U trenucima kada reč lako preraste u svađu, jedno monaško pravilo nudi jednostavan izlaz: ćutanje, molitva i pogled na sebe umesto na tuđe greške, kao put ka unutrašnjem miru i razrešenju konflikta.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.