Shutterstock/Ariadna Cortes,Bugraska Pravoslavna crkva,Maurice Savage / Alamy / Profimedia
Kiprijan je odbacio magiju, primio hrišćanstvo i na kraju podneo mučeništvo zajedno sa Justinom, 304. godine.
U poslednje vreme, sve je više ljudi koji tvrde da osećaju neobjašnjivu težinu, bezvoljnost, nesreću u ljubavi, porodici ili poslu – i mnogi od njih veruju da su pod dejstvom čini, vradžbina i drugih nevidljivih sila. Pitanje koje sve češće čujemo jeste: Kako skinuti vradžbine sa sebe i kako se od njih zaštititi?
Odgovor mnogi pronalaze na mestu koje deluje gotovo nestvarno – u Zlatari crkvi, prelepoj maloj pravoslavnoj svetinji iz 17. veka, smeštenoj u samom centru Bukurešta, glavnog grada Rumunije.
Ova svetinja, posvećena rođenju Bogorodice, postala je utočište onima koji traže duhovnu zaštitu.
Zlatari crkva čuva dve izuzetno važne relikvije: čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice i – ono što najviše privlači ljude u potrazi za oslobođenjem od mračnih sila – ruku Svetog velikomučenika Kiprijana, koji se vekovima poštuje kao zaštitnik od vradžbina, čini, veštica i čarobnjaka.
Bugarska pravoslana crkva
Ruka Svetog Kiprijana
Sveti Kiprijan je posebna ličnost u istoriji hrišćanstva. Živeo je u 3. i 4. veku i, pre nego što je postao hrišćanin, bio je poznat mag i vrač.
Njegov preobražaj dogodio se zahvaljujući veri velike mučenice Justine, koja je svojim molitvama raskrinkala i pobedila sile tame.
Kiprijan je odbacio magiju, primio hrišćanstvo i na kraju podneo mučeništvo zajedno sa Justinom, 304. godine.
Njegova sveta ruka, izložena u Zlatari crkvi levo od oltara, postala je mesto na koje dolaze i vernici i oni koji traže pomoć. Veruje se da dodir ove relikvije oslobađa od vradžbina, čisti dušu i pruža snažnu duhovnu zaštitu.
U vreme kada se mnogi osećaju izgubljeno, kada medicina i psihologija ne mogu da objasne tegobe koje prate ljude, sve više njih okreće se veri i svetinjama. Zlatari crkva danas nije samo kulturno i istorijsko blago, već i duhovna oaza onima koji traže spas od nečastivih sila koje ih muče.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.