Tanjug/MINISTARSTVO KULTURE/ GORAN ZLATKOVICPatrijarh srpski Porfirije
Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja.
Iskušenja su sastavni deo života svakog čoveka, bez obzira na veru, poreklo ili okolnosti. Ipak, u pravoslavlju ona imaju posebno mesto i duboko duhovno značenje. Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja. U tom smislu, iskušenja nisu znak Božje ljutnje, već često izraz Njegove ljubavi i brige.
Kada čovek prolazi kroz teške trenutke, prirodno je da se pita "Zašto baš ja?“ ili "Zar me Bog zaboravio?“ Međutim, Sveto pismo i iskustvo svetih otaca nas uče da se Bog ne udaljava od nas kada patimo. Naprotiv, on tada stoji još bliže, nevidljivo prisutan, podržavajući nas da istrajemo i ne izgubimo veru. Iskušenja nisu tu da nas slome, već da nas nauče strpljenju, poniznosti i oslanjanju na Boga. Kroz njih se ogoljava naša duša, skida se sloj po sloj samouverenosti i gordosti, dok ne dođemo do suštine – iskrene molitve i nade u Božiju milost.
SPC
Patrijarh Porfirije
Pravoslavna duhovnost ne beži od patnje, niti je idealizuje, ali je prepoznaje kao trenutak kada se vera ne meri rečima, već tišinom i postojanošću. Sveti oci govore da se vera dokazuje ne u trenucima mira, već upravo onda kada je sve protiv nas. U takvim danima duša se preispituje, čisti i raste. Onaj ko nikada nije bio iskušan ne zna ni koliko može da voli, ni koliko može da veruje.
Zato, kada iskušenja dođu – a doći će svima, pre ili kasnije – važno je da ih ne doživljavamo kao Božiju kaznu, već kao priliku da postanemo bolji ljudi i bliži Bogu. Iskušenja ne menjaju samo okolnosti, već menjaju nas. A možda je upravo to ono što je najpotrebnije – ne da se svet oko nas promeni, već da se mi promenimo iznutra.
Patrijarh Porfirije je jednom prilikom objasnio da svako iskušenje ima smisao i to objasnio sledećim rečima:
- Svako iskušenje, svaka teškoća, svaki problem kroz koji čovek prolazi, mi vernici znamo, da ako se stavi u kontekst vaskrsenja Hritovog i pobede nad svakim zlom, onda zapravo razumemo da je sve prolazno i da sve ima neki smisao - objasnio je patrijarh Porfirije.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
Govoreći o napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha, episkope i sveštenstvo, otac Velibor poziva na duhovno jedinstvo uprkos iskušenjima i izazovima modernog doba.
Dok su minus i ledeni okovi gotovo paralisali zemlju, verni narod se okupio na liturgiji, a patrijarh srpski osveštao je temelje parohijskog doma i poslao poruku koja se pamti.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Dok mnogi zaboravljaju koliko njihove reči oblikuju svet oko njih, starac pokazuje kako molitva i čistota misli čuvaju unutrašnji mir i otvaraju put ka blagoslovu.