Tanjug/MINISTARSTVO KULTURE/ GORAN ZLATKOVICPatrijarh srpski Porfirije
Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja.
Iskušenja su sastavni deo života svakog čoveka, bez obzira na veru, poreklo ili okolnosti. Ipak, u pravoslavlju ona imaju posebno mesto i duboko duhovno značenje. Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja. U tom smislu, iskušenja nisu znak Božje ljutnje, već često izraz Njegove ljubavi i brige.
Kada čovek prolazi kroz teške trenutke, prirodno je da se pita "Zašto baš ja?“ ili "Zar me Bog zaboravio?“ Međutim, Sveto pismo i iskustvo svetih otaca nas uče da se Bog ne udaljava od nas kada patimo. Naprotiv, on tada stoji još bliže, nevidljivo prisutan, podržavajući nas da istrajemo i ne izgubimo veru. Iskušenja nisu tu da nas slome, već da nas nauče strpljenju, poniznosti i oslanjanju na Boga. Kroz njih se ogoljava naša duša, skida se sloj po sloj samouverenosti i gordosti, dok ne dođemo do suštine – iskrene molitve i nade u Božiju milost.
SPC
Patrijarh Porfirije
Pravoslavna duhovnost ne beži od patnje, niti je idealizuje, ali je prepoznaje kao trenutak kada se vera ne meri rečima, već tišinom i postojanošću. Sveti oci govore da se vera dokazuje ne u trenucima mira, već upravo onda kada je sve protiv nas. U takvim danima duša se preispituje, čisti i raste. Onaj ko nikada nije bio iskušan ne zna ni koliko može da voli, ni koliko može da veruje.
Zato, kada iskušenja dođu – a doći će svima, pre ili kasnije – važno je da ih ne doživljavamo kao Božiju kaznu, već kao priliku da postanemo bolji ljudi i bliži Bogu. Iskušenja ne menjaju samo okolnosti, već menjaju nas. A možda je upravo to ono što je najpotrebnije – ne da se svet oko nas promeni, već da se mi promenimo iznutra.
Patrijarh Porfirije je jednom prilikom objasnio da svako iskušenje ima smisao i to objasnio sledećim rečima:
- Svako iskušenje, svaka teškoća, svaki problem kroz koji čovek prolazi, mi vernici znamo, da ako se stavi u kontekst vaskrsenja Hritovog i pobede nad svakim zlom, onda zapravo razumemo da je sve prolazno i da sve ima neki smisao - objasnio je patrijarh Porfirije.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
Govoreći o napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha, episkope i sveštenstvo, otac Velibor poziva na duhovno jedinstvo uprkos iskušenjima i izazovima modernog doba.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.