SPREMA SE UDAR NA SPC: Drama koja potresa pravoslavlje - iz Moskve stiglo upozorenje da patrijarh Vartolomej planira da prizna Crnogorsku pravoslavnu crkvu
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Vest koja je stigla iz Moskve, a tiče se namera carigradskog patrijarha Vartolomeja, ponovo je otvorila jedno od najosetljivijih pitanja savremenog pravoslavlja: gde prestaje crkvena odgovornost, a gde počinje gola geopolitička računica. Prema saopštenju pres-službe Spoljnoobaveštajne službe Rusije, patrijarh carigradski Vartolomej navodno namerava da dodeli autokefalnost nepriznatoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – ne kao čin isceljenja nekog stvarnog crkvenog raskola, već kao svesno usmeren udarac na Srpsku pravoslavnu crkvu.
U tom saopštenju nema diplomatskih rukavica. Naprotiv, reči su teške, grube i namerno izabrane da ostave dubok trag.
"Cepanje živog Tela Crkve"
„Agresivni apetiti ‘carigradskog antihrista’ nisu ograničeni samo na Ukrajinu i Baltik, njegovo verolomstvo se postepeno širi na zemlje Istočne Evrope. Da bi zadao udarac ‘posebno svojeglavoj’ Srpskoj pravoslavnoj crkvi, on namerava da dodeli autokefalnost nepriznatoj ‘Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi’“, navodi se u saopštenju, prenosi sputnikportal.rs.
Za one koji poznaju način na koji je vekovima uređen crkveni život, ovakva najava ne zvuči kao administrativni potez, već kao duboko zadiranje u samo tkivo Crkve. U saopštenju SVR-a se upravo to i kaže: da crkveni krugovi primećuju kako patrijarh Vartolomej „bukvalno cepa živo Telo Crkve“. Rečenica je teška, ali teologiji bliska - jer Crkva, po pravoslavnom učenju, nije savez interesnih grupa, već jedno Telo čije se jedinstvo ne može prekrajati dekretima.
predsjednik.me
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović posetio je patrijarha Vartolomeja prošle jeseni
Poređenje sa lažnim prorocima iz Jevanđelja
Autori saopštenja idu i korak dalje, povlačeći paralelu sa rečima iz Jevanđelja. Patrijarh Vartolomej, tvrde oni, svojim postupcima liči na lažne proroke pomenute u Besedi na gori: „Dolaze vam u ovčijoj koži, a iznutra su vuci proždrljivi… Po njihovim plodovima ćete ih prepoznati.“ U toj slici nema mnogo mesta za nijanse: ona sugeriše da se iza retorike o „jedinstvu“ i „brizi“ zapravo krije politika podela.
Baltik, London i pritisak na Moskovsku patrijaršiju
Posebnu dimenziju čitavoj priči daje deo saopštenja koji se tiče Baltika. Prema navodima SVR-a, britanske obaveštajne službe aktivno podržavaju napore carigradskog patrijarha da potisne rusko pravoslavlje sa prostora Litvanije, Letonije i Estonije. Metod je, kako se tvrdi, već viđen: oslanjanje na lokalne nacionaliste i neonaciste, uz pokušaj da se tamošnje pravoslavne crkve otcepe od Moskovske patrijaršije i preusmere u „marionetske verske strukture“ koje je Carigradska patrijaršija veštački stvorila.
Ako se ove tvrdnje posmatraju iz ugla kanonskog pravoslavlja, problem nije samo u tome kome će se priznati ili neće priznati autokefalnost. Suština je dublja: u pitanju je razumevanje Crkve kao zajednice koja se ne gradi političkim projektima, već apostolskim nasledstvom, saglasjem i jedinstvom vere. Autokefalnost, u tom smislu, nije nagrada niti oružje, već plod dugog i zrelog crkvenog procesa.
"Raskol unutar raskola"
Shutterstock/Maxim Studio/gdvcom/SvitlanaRo, Wikipedia/Цетињанин/Andrzej Garwoliński
Voše nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedajić i mitropolit Boris
Pored svega, dodatni problem u navodnom priznavanju može da predstavlja i svojevrsni „raskol unutar raskola“, jer u nepriznatoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi postoje dva poglavara: Miraš Dedeić i mitropolit Boris, koji jedan drugog ne samo da ne priznaju, nego se međusobno i javno optužuju.
Zato vest o mogućem priznanju nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve ne zvuči kao lokalni spor, već kao još jedan simptom šire krize koja potresa pravoslavlje. Krize u kojoj se granice između crkvenog i političkog sve češće brišu, a stare rane ne leče, nego produbljuju. U takvom ambijentu, svaka nova odluka koja se doživljava kao nametnuta spolja, a ne kao plod sabornog razuma, nosi rizik da podela postane još dublja – i da se rana, umesto da zarasta, pretvori u trajni ožiljak na telu Crkve.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Saopštenje Sinoda krila tzv. CPC koje predvodi mitropolit Mihailo otvara raspravu o promeni crkvenog kalendara, ali i donosi oštre kazne drugom krilu iste organizacije, uz teške optužbe, poništavanje crkvenih obreda.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.