SPREMA SE UDAR NA SPC: Drama koja potresa pravoslavlje - iz Moskve stiglo upozorenje da patrijarh Vartolomej planira da prizna Crnogorsku pravoslavnu crkvu
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Vest koja je stigla iz Moskve, a tiče se namera carigradskog patrijarha Vartolomeja, ponovo je otvorila jedno od najosetljivijih pitanja savremenog pravoslavlja: gde prestaje crkvena odgovornost, a gde počinje gola geopolitička računica. Prema saopštenju pres-službe Spoljnoobaveštajne službe Rusije, patrijarh carigradski Vartolomej navodno namerava da dodeli autokefalnost nepriznatoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – ne kao čin isceljenja nekog stvarnog crkvenog raskola, već kao svesno usmeren udarac na Srpsku pravoslavnu crkvu.
U tom saopštenju nema diplomatskih rukavica. Naprotiv, reči su teške, grube i namerno izabrane da ostave dubok trag.
"Cepanje živog Tela Crkve"
„Agresivni apetiti ‘carigradskog antihrista’ nisu ograničeni samo na Ukrajinu i Baltik, njegovo verolomstvo se postepeno širi na zemlje Istočne Evrope. Da bi zadao udarac ‘posebno svojeglavoj’ Srpskoj pravoslavnoj crkvi, on namerava da dodeli autokefalnost nepriznatoj ‘Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi’“, navodi se u saopštenju, prenosi sputnikportal.rs.
Za one koji poznaju način na koji je vekovima uređen crkveni život, ovakva najava ne zvuči kao administrativni potez, već kao duboko zadiranje u samo tkivo Crkve. U saopštenju SVR-a se upravo to i kaže: da crkveni krugovi primećuju kako patrijarh Vartolomej „bukvalno cepa živo Telo Crkve“. Rečenica je teška, ali teologiji bliska - jer Crkva, po pravoslavnom učenju, nije savez interesnih grupa, već jedno Telo čije se jedinstvo ne može prekrajati dekretima.
predsjednik.me
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović posetio je patrijarha Vartolomeja prošle jeseni
Poređenje sa lažnim prorocima iz Jevanđelja
Autori saopštenja idu i korak dalje, povlačeći paralelu sa rečima iz Jevanđelja. Patrijarh Vartolomej, tvrde oni, svojim postupcima liči na lažne proroke pomenute u Besedi na gori: „Dolaze vam u ovčijoj koži, a iznutra su vuci proždrljivi… Po njihovim plodovima ćete ih prepoznati.“ U toj slici nema mnogo mesta za nijanse: ona sugeriše da se iza retorike o „jedinstvu“ i „brizi“ zapravo krije politika podela.
Baltik, London i pritisak na Moskovsku patrijaršiju
Posebnu dimenziju čitavoj priči daje deo saopštenja koji se tiče Baltika. Prema navodima SVR-a, britanske obaveštajne službe aktivno podržavaju napore carigradskog patrijarha da potisne rusko pravoslavlje sa prostora Litvanije, Letonije i Estonije. Metod je, kako se tvrdi, već viđen: oslanjanje na lokalne nacionaliste i neonaciste, uz pokušaj da se tamošnje pravoslavne crkve otcepe od Moskovske patrijaršije i preusmere u „marionetske verske strukture“ koje je Carigradska patrijaršija veštački stvorila.
Ako se ove tvrdnje posmatraju iz ugla kanonskog pravoslavlja, problem nije samo u tome kome će se priznati ili neće priznati autokefalnost. Suština je dublja: u pitanju je razumevanje Crkve kao zajednice koja se ne gradi političkim projektima, već apostolskim nasledstvom, saglasjem i jedinstvom vere. Autokefalnost, u tom smislu, nije nagrada niti oružje, već plod dugog i zrelog crkvenog procesa.
"Raskol unutar raskola"
Shutterstock/Maxim Studio/gdvcom/SvitlanaRo, Wikipedia/Цетињанин/Andrzej Garwoliński
Voše nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedajić i mitropolit Boris
Pored svega, dodatni problem u navodnom priznavanju može da predstavlja i svojevrsni „raskol unutar raskola“, jer u nepriznatoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi postoje dva poglavara: Miraš Dedeić i mitropolit Boris, koji jedan drugog ne samo da ne priznaju, nego se međusobno i javno optužuju.
Zato vest o mogućem priznanju nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve ne zvuči kao lokalni spor, već kao još jedan simptom šire krize koja potresa pravoslavlje. Krize u kojoj se granice između crkvenog i političkog sve češće brišu, a stare rane ne leče, nego produbljuju. U takvom ambijentu, svaka nova odluka koja se doživljava kao nametnuta spolja, a ne kao plod sabornog razuma, nosi rizik da podela postane još dublja – i da se rana, umesto da zarasta, pretvori u trajni ožiljak na telu Crkve.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Saopštenje Sinoda krila tzv. CPC koje predvodi mitropolit Mihailo otvara raspravu o promeni crkvenog kalendara, ali i donosi oštre kazne drugom krilu iste organizacije, uz teške optužbe, poništavanje crkvenih obreda.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Nakon što je Moskva iznela optužbe, a Fanar ih demantovao, poglavar nepriznate CPC uputio je pismo patrijarhu vaseljenskom tražeći preispitivanje svog statusa i pokretanje procesa koji bi, kako navodi, sprečio "posrbljavanje Crnogoraca".
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.