KAKO JE ZVONIMIRA BREBERA PRONAŠLA KRSNA SLAVA NA MOSTU SLOBODE 1999. GODINE: Neverovatna priča Novosađanina koja tera suze na oči
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo.
Lazareva subota zato predstavlja uvod u stradanja, ali i u konačnu pobedu - vaskrsenje.
Danas je Lazareva subota, praznik duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, koji verni narod obeležava sa posebnim poštovanjem i radošću. Ovaj dan posvećen je sećanju na jedno od najvećih čuda koje je učinio Isus Hristos - vaskrsenje pravednog Lazara iz Vitanije.
Prema Jevanđelju, Lazar je bio blizak prijatelj Hristov. Kada se teško razboleo i preminuo, već četiri dana je ležao u grobu kada je Gospod stigao u Vitaniju. Okupljeni narod bio je obuzet tugom, a njegove sestre Marta i Marija oplakivale su brata. Upravo tada, pred svima, Isus Hristos je pokazao silu Božiju i najavio pobedu života nad smrću.
OVO SU 38 ČUDA ISUSA HRISTA! Sve je počelo od pretvaranja vode u vino, a poslednje ga koštalo života
Pristupivši grobu, koji je bio zatvoren kamenom, Isus je naredio da se kamen ukloni. Iako su prisutni upozoravali da je telo već počelo da se raspada, Hristos je podigao oči ka nebu i pomolio se Ocu. Zatim je snažnim glasom pozvao: "Lazare, izađi napolje!“ Na opšte zaprepašćenje, Lazar je izašao iz groba, obavijen pogrebnim povojima, živ i vaskrsnut.

Ovo čudo nije bilo samo znak milosti prema prijatelju, već i snažna poruka svima - potvrda da je Hristos gospodar života i smrti, kao i najava njegovog sopstvenog vaskrsenja koje će uslediti. Lazareva subota zato predstavlja uvod u stradanja, ali i u konačnu pobedu - Vaskrsenje.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
U našem narodu ovaj praznik poznat je i kao Vrbica, kada se u crkvama okupljaju deca, noseći vrbove grančice kao simbol pobede života i obnove. Zvuk dečjih zvončića i radost najmlađih podsećaju na reči Jevanđelja i dolazak Hristov u Jerusalim, koji se slavi već sutradan, na Cveti.
Lazareva subota nas podseća da vera nije samo sećanje na prošle događaje, već živo iskustvo nade - da smrt nije kraj, već prolaz ka večnom životu za one koji veruju.
Lazar je po crkvenom predanju kasnije rukopoložen od apostola Pavla i Varnave i bio je prvi vladika na Kipru, 30 godina, u Larnaci, gde je po istom predanju, drugi put i umro i bio sahranjen. Larnaka, što na grčkom jeziku znači grobnica (Larnaks), je dobila ime upravo po drugoj Lazarevoj grobnici.
Po crkvenom predanju, nakon što je Lazara vaskrsnuo Isus Hrist, do kraja života nije dozvolio sebi da se nasmeje, izuzev onda kada je video jednog čoveka kako krade ćupove da bi se obogatio. Tom prilikom se nasmejao i izgovorio: "Zemlja krade zemlju, zemlja uzima zemlju".
Sa ovim praznikom počinju veliki Vaskršnji praznici.
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Lazarovo vaskrsenje nosi duboko teološko značenje, kao predokus trijumfa života nad smrću, a Lazareva subota nas podseća na snagu Božje ljubavi i nade.
Sa zvončićima oko vrata i vrbovim grančicama u rukama, stotine dece i vernika prošle su u molitvenom hodu do hrama Svetog Save, gde je vladika Petar služio bdenije uoči praznika Cveti — ulaska Gospodnjeg u Jerusalim.
Budi deo Religija.rs zajednice.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Vrba simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani, među kojima je bilo i dosta dece, pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Obeležavanje Vrbice počinje odlaskom u hram, gde se okupljaju porodice sa decom.
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.