Sa zvončićima oko vrata i vrbovim grančicama u rukama, stotine dece i vernika prošle su u molitvenom hodu do hrama Svetog Save, gde je vladika Petar služio bdenije uoči praznika Cveti — ulaska Gospodnjeg u Jerusalim.
U prestonom Beogradu, na Lazarevu subotu, kada Crkva Hristova proslavlja i decu kao najčistije ikone Carstva nebeskog, praznik Vrbice obasjao je prestonicu blagodaću i radošću. U podnožju veličanstvenog hrama Svetog Save, na Vračaru, hiljade srca odjekivale su u jednom ritmu vere i nade.
SPC
Litija ispred hrama Svetog Save na Vračaru
U svečanoj litiji koja je prethodila večernjem bogosluženju, stotine dečjih glasova, upletenih u zvončiće i maslinove grančice, nosile su u svojoj nevinoj radosti najdublju istinu praznika – da je Car slave došao radi njih, da se spasenje čovečanstva rađa kroz čistotu, krotost i ljubav.
SPC
Litiju je predvorio vladika toplički Petar
Na čelu litije, kroz sveti prostor oko najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu, kretao se episkop toplički Petar, vikar patrijarha srpskog, koji je potom načalstvovao svečanim prazničnim bdenijem uoči Cveti – jednog od najradosnijih dana u crkvenoj godini. U ovom liturgijskom sabranju učestvovali su sveštenici, bogoslovi, studenti, pripadnici Vojske Srbije i verni narod, koji je, držeći vrbove grančice kao simbol pobede života nad smrću, duhovno ulazio u tajnu približavanja Stradalne sedmice.
SPC
Palmine grane, kao simbol ulaska Gospodnjeg u Jerusalim
Praznik Cveti – Ulazak Gospodnji u Jerusalim – ima duboko i spasonosno značenje u pravoslavnoj veri. Toga dana, Crkva se seća svečanog ulaska Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, kada Ga je narod, kao Cara i Mesiju, dočekao s palminim i maslinovim grančicama, prostirući svoje haljine pred Njim i uzvikujući: „Osana Sinu Davidovu, blagosloven Koji dolazi u ime Gospodnje!”
SPC
Litija ispred hrama Svetog Save na Vračaru
U ovom događaju prepoznaje se ne samo prvo javno priznanje Hrista kao Cara, već i duhovna slika našeg prihvatanja Spasitelja u hram duše. Cveti uvode vernike u Veliku nedelju, pozivajući ih da svojim srcima postanu Jerusalim u koji Hristos dolazi — ne više na magaretu, već kroz Tajnu večeru, Krst i Vaskrsenje.
SPC
Praznično bdenje u hramu Svetog Save služio je vladika Petar, vikar patrijarha srpskog Porfirija
U ovom prazničnom raspoloženju, blagodat Božija kao da je dodirnula i nebo nad Beogradom, dok su se deca u nedrima svojih roditelja smešila, kao žive ikone onih koji počinju svoje putovanje vere. Tako je Vrbica, u svetlosti praznične litije i molitve, postala ne samo dečji praznik, već i opomena svima nama da samo kao deca možemo ući u Carstvo Božije — čista srca, otvorenih dlanova i s nadom koja se ne gasi.
U nadahnutom predavanju protojereja-stavrofora Gojka Perovića vernici su otkrili da Vaskršnji post nije samo uzdržanje od hrane, već duboka duhovna borba i putovanje ka Hristu, koje se u danima Strasne sedmice pretvara u tiho svedočenje pred licem Gospodnjim.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Lazarovo vaskrsenje nosi duboko teološko značenje, kao predokus trijumfa života nad smrću, a Lazareva subota nas podseća na snagu Božje ljubavi i nade.
U hramu Svetog Save, na Lazarevu subotu, služen je pomen blaženopočivšem Patrijarhu Irineju, čije je vođstvo oblikovalo Srpsku Pravoslavnu Crkvu i narod.
U besedi za utorak 14. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na merilo pred kojim padaju spoljašnja pripadnost, ime i poreklo, a ostaju samo srce i dela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Obraćajući se roditeljima i prosvetnim radnicima, mitropolit crnogorsko-primorski istakao odgovornost odraslih i značaj vrednosti koje se deci usađuju od najranijeg uzrasta.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U liturgiji pred vernicimaNa liturgiji, poglavar SPC govorio je o Hristovom smirenom dolasku, opasnostima spoljašnje pobožnosti i zamci prilagođavanja vere sopstvenim merilima.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Na praznik Ulaska Gospoda i Spasa našeg Isusa Hrista u Jerusalim, dok su se iz naroda čuli poklici „Osana Sinu Davidovu“, poglavar Srpske pravoslavne crkve u nadahnutoj besedi poručio je da samo Hristos donosi odgovor na najdublje čežnje i strahove čoveka – i nudi večni život tamo gde sve drugo staje.
Obraćajući se roditeljima i prosvetnim radnicima, mitropolit crnogorsko-primorski istakao odgovornost odraslih i značaj vrednosti koje se deci usađuju od najranijeg uzrasta.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.