KADA SRCE UMIRE OD GLADI: Vladika Nikolaj otkriva šta može spasiti dušu i dati istinsku snagu
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Put kroz život često vodi preko bola i iskušenja, ali upravo u tim trenucima vera pokazuje svoju snagu. Vladika Nikolaj Velimirović nas u besedi za ponedeljak Strasne sedmice podseća da stradanje nije znak slabosti, već prilika da se ustraje do kraja, oslanjajući se na Hrista koji je sam pretrpeo sve muke i pobedio. Njegove reči pružaju hrabrost svakome ko nosi svoj krst i obećavaju nagradu koja nadmašuje zemaljske patnje, venac večnog života.
- Ne boj se ni oda šta što ćeš postradati… Budi veran do same smrti i daću ti venac života. (Otkr. 2, 10)
Svojim stradanjem Gospod je olakšao naša stradanja. On je pretrpeo najveće muke i izašao kao pobedilac; zato On može nas hrabriti u našem malom stradanju. On je stradao i trpeo na pravdi, a mi stradamo i trpimo ispaštajući svoje grehe. Zato On dvostruko može nas opominjati da istrajemo do kraja, kao što je On, bezgrešni, istrajao.
Njemu niko od nas nije pomogao niti olakšao muke i trpljenja, a On stoji uza svakoga od nas kad stradamo i olakšava nam naše muke i nevolje. Zato On ima pravo da kaže svakom stradalniku, radi imena Njegova: „Ne boj se!“ Ne boj se ni oda šta što ćeš postradati, govori On, jer Ja sam podneo sva stradanja i poznajem ih; i nijednog se stradanja nisam ubojao, nego sam ih sve primio na Sebe i sve ih na kraju – pobedio. Ja ih nisam pobedio odbacivši ih ili pobegavši od njih, nego primivši ih sve na Sebe dragovoljno i podnevši ih sve do kraja. Tako i ti primi na sebe dragovoljno stradanja, a Ja vidim i znam koliko ti možeš podneti i dokle.
Ako li stradanja budu trajala i do same smrti, i ako ti ona i smrt prouzrokuju, ne boj se ipak: daću ti vijenac života. Krunisaću te životom besmrtnim, večnim, u kome Ja carujem sa Ocem i Duhom životvornim. Bog te nije ni poslao na zemlju da ugodno živiš, nego da se spremiš za besmrtni život. Žalost bi bila velika kad Stvoritelj tvoj ne bi mogao da ti da bolji, duži i svetliji život nego što je ovaj na zemlji, koji sav zaudara na trulež i smrt, i koji je kraći nego život gavranova.
O braćo moja, poslušajmo reč Gospoda i sva će nam stradanja biti olakšana. Ako nam se udarci sveta sada čine kao tvrdo kamenje, kad poslušamo Gospoda oni će postati kao pena morska.
Gospode Pobeditelju, nauči nas još dugotrpljivosti Tvojoj. I kad malakšemo, pruži ruku Tvoju i podrži nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
U besedi za nedelju 6. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božija veličina prevazilazi svu ljudsku moć i razumevanje.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Patrijarh Porfirije naglasio je da rad parlamenta treba da bude usmeren ka opštem dobru, uz poštovanje duhovnih i materijalnih potreba svakog čoveka i čitave zajednice.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
U besedi za subotu 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači kada telo preuzme primat nad duhom i zašto je preporod moguć sve do poslednjeg trenutka života.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.