Za razliku od mnogih drugih država, sveštenici u Grčkoj imaju status državnih službenika.
U Grčkoj su od 1. jula na snagu stupila nova pravila o zaradama najviših predstavnika Pravoslavne crkve Grčke, nakon što je odgovarajući propis objavljen u Službenom listu.
Izmene se odnose isključivo na vrh crkvene hijerarhije, dok parohijski sveštenici ostaju van ovog sistema povećanja primanja.
Za razliku od mnogih drugih država, crkveni velikodostnici u Grčkoj imaju status državnih službenika, pa se njihove plate određuju u skladu sa propisima koji važe za zaposlene u javnom sektoru.
Novi model predviđa da zarade budu vezane za platu generalnog sekretara Ministarstva prosvete, vera i sporta, koja iznosi 5.191 evro bruto mesečno.
Prema novim pravilima, poglavar Pravoslavne crkve Grčke arhiepiskop Jeronim, kao i aktivni i titularni mitropoliti, primaće 90 odsto tog iznosa, odnosno 4.671,90 evra bruto mesečno.
Titularnim i pomoćnim episkopima određena je zarada u visini od 70 odsto plate mitropolita, što iznosi 3.270,33 evra bruto.
Jedna od najznačajnijih novina jeste ukidanje svih dodatnih novčanih naknada koje su do sada mogle da prate osnovnu platu. Tako više neće biti posebnih isplata za službena putovanja, učešće u sinodalnim telima, savetima, odborima ili drugim crkvenim aktivnostima koje su ranije donosile dodatna primanja. Na taj način, plata postaje jedinstvena i bez dodatnih finansijskih beneficija.
Međutim, odluka je izazvala brojne reakcije u javnosti. Posebnu pažnju privukla je činjenica da obični parohijski sveštenici nisu obuhvaćeni novim propisom, iako upravo oni nose najveći deo svakodnevnog pastoralnog rada sa vernicima. To je otvorilo polemiku i u političkim krugovima i među pojedinim predstavnicima Crkve.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis ocenio je da se ovim ispunjava dugogodišnji zahtev Crkve, navodeći da mitropoliti, zbog svojih brojnih administrativnih obaveza, ne bi trebalo da imaju znatno niže plate od visokih državnih funkcionera.
S druge strane, kritičari smatraju da trenutak za ovakvu odluku nije najpogodniji, imajući u vidu ekonomske izazove sa kojima se suočavaju brojna domaćinstva. Oni ističu da je posebno sporno to što povećanje nije obuhvatilo parohijske sveštenike, koji su u neposrednom kontaktu sa vernicima i svakodnevno obavljaju najveći deo crkvene službe.
Govoreći o sekularizaciji i teološkom slabljenju unutar Pravoslavne Crkve, ali i o inauguraciji pape Lava XIV, grčki mitropolit uputio je snažnu poruku o očuvanju pravoslavne vere.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Bratski zagrljaj dve pravoslavne Crkve obeležio je posetu mitropolita mitilinskog, koji je preneo poruke ljubavi i molitvenog jedinstva grčkog naroda, a sve će biti krunisano zajedničkom liturgijom u Brodu.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.