Duhovna riznica 05.07.2026 | 14:12

RUSKA CRKVA OŠTRO ODGOVORILA EVROPSKOJ UNIJI POMINJUĆI DEMONE: Sankcije neće uticati na patrijarha Kirila

Slika Autora
Autor: Saša Tošić
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
RUSKA CRKVA OŠTRO ODGOVORILA EVROPSKOJ UNIJI POMINJUĆI DEMONE: Sankcije neće uticati na patrijarha Kirila
Tanjug/Oleg Varov/Russian Orthodox Church Press Service via AP, Freepik

Iz Moskve poručuju da eventualne zabrane poglavaru Ruske pravoslavne crkve ne bi imale nikakav praktičan efekat, ocenjujući da bi takav potez bio politički i simbolički čin usmeren protiv ruskog pravoslavlja.

U saopštenju Crkve, koje prenose ruski mediji, ističe se da bi uvođenje sankcija patrijarhu Kirilu „samo poslužilo da se demonstrira neprijateljski stav pojedinih zvaničnika EU prema ruskom pravoslavlju“, uz tvrdnju da se time ne rešavaju politička pitanja, već produbljuju tenzije na relaciji Moskve i Brisela.

Istovremeno, iz Ruske pravoslavne crkve poručuju da u okviru Evropske unije ne postoji jedinstven stav po ovom pitanju. Navodi se da više evropskih država pokazuje, kako kažu, „zdrav razum“ i protivi se uključivanju poglavara RPC u paket sankcija.

Prema pisanju briselskog „Politika“, Italija se pridružila Bugarskoj u izražavanju rezervi prema predlogu da patrijarh Kiril bude obuhvaćen novim, 21. paketom sankcija Evropske unije protiv Rusije. Diplomatskim izvorima koji učestvuju u pregovorima pripisuje se stav da u pojedinim članicama postoje primedbe ne samo na ovaj, već i na druge delove predloženog paketa mera.

Posebno se ističe da zabrinutost Italije, prema tim navodima, delom proizlazi iz stava Vatikana, kao i iz pitanja da li je opravdano uvoditi restriktivne mere prema poglavaru jedne hrišćanske crkve.

Ova diplomatska zadrška dodatno usporava usaglašavanje unutar Evropske unije, dok se rasprava o obimu i ciljevima sankcija nastavlja u okvirima evropskih institucija, uz vidljive razlike u stavovima država članica.

U takvom rasporedu odnosa, pitanje sankcija patrijarhu Kirilu ostaje više od pravnog i političkog tehničkog pitanja: ono se pretvara u širu raspravu o granicama političkog pritiska, verskim liderima i ulozi crkve u savremenim međunarodnim odnosima.