U FRANCUSKOJ DECA OSTAVLJAJU ČISTE CIPELE NA PANJU, U ITALIJI SE TAKMIČE ĆIJE SE JASLE BITI LEPŠE, U FINSKOJ RIBA OSNOVA I SVEČANOG RUČKA... Kako katolici širom sveta obeležavaju Božić
Prvi put su Rimljani počeli da slave Hristovo rođenje u 4. veku, a 25. decembar je izabran verovatno zbog već postojećeg paganog praznika slavljenja rođenje boga Sunca.
Inače, u Novom zavetu nije precizirano kada je rođen Isus, zbog čega prvi hrišćani nisu slavili Božić. Kasnije su Bogojavljenje i Božić zajedno obeležavali kao Epifaniju.
Prvi put su Rimljani u četvrtom veku počeli da slave Hristovo rođenje, a 25. decembar je, po predanju, izabran zbog već postojećeg paganskog praznika slavljenja rođenje boga Sunca. Crkva je želela da potisne ovaj običaj, pa je odlučila da na isti datum slavi rođenje Isusa Hrista.
Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini. Običaj je poljubiti nekog ispod imele, a mnoge zemlje ukrašavaju javne prostore svetlećim figurama i natpisima. Pokloni se ostavljaju ispod jelke, često uz jaslice ili božićnu pšenicu.
Shutterstock
Proslava Božića
Prve jaslice napravio je Sveti Franja Asiški 1223. godine, a one obično prikazuju štalu sa Marijom, Josipom i Isusom, kao i domaćim životinjama.
Božić na Zapadu
Velika Britanija: Deda Mraz donosi poklone za decu, dok odrasli uživaju u tradicionalnom božićnom obroku - ćurki pripremljenoj na engleski način, božićnom pudingu i torticama od testa punjenog suvim voćem.. Britanci često posete "Pantomime", izvođenja bajki i istorijskih događaja. Scenografija se uglavnom nalazi na ulicama sa različitim svetlećim ukrasima.Trgovima i ulicama ukrašeni su svetlosnim figurama, a jelka i imela ukrašavaju domove.
Francuska: U njihovoj izvodbi jaslica sveci koji stoje oko malog Hrista su zapravo bogataši, seljaci, ribari i pralje, svi su obučeni u odore iz 19. veka i svi su veseli. Svi prave La Buche de Noel, čokoladni kolač u obliku badnjaka. Njega smeštaju ispod jelke kao simbol panja koji je spaljivan kako bi bili rasterani duhovi. Još jedan običaj je da na panj deca ostavljaju očišćene cipele i jedva čekaju da prođe noć jer će ih tu ujutru dočekati pokloni.
Schutterstock
Božićni pokloni
Italija: Italijani više važnosti pridaju jaslama nego jelci. Takmiče se čije će jaslice lepše biti ukrašene. Pokloni se obično izvlače iz "urne sudbine" ili ih donosi veštica Befana. Panettone, sočan kolač sa suvim voćem, popularan je desert i svi ga prave za Božić. Osnova mu je suvo voće.
SAD: Deda Mraz donosi poklone deci, a u Beloj kući se priprema Predsednički kolač. Kolač se pravi od jaja, putera i suvog voća, a ukrašava se laticama ruža. Egg Nog, tradicionalni napitak od jaja, ruma, muskantnog orašćića i vanile, takođe je popularan tokom prazničnih okupljanja i služi se gostima u malim staknenim čašicama.
Portugal: Trpeza pred Božić obuhvata bakalar sa krompirom (imaju čak 365 recepata) , a na sam Božić se služe pečeno meso, kozje ili ćureće, i razni slatkiši, poput Massa de filhos. Obrok se završava sutlijašem sa vanilom.
Finska: U Finskoj se tradicionalno služi riba, naročito losos i harenga, uz sir i kobasice kao deo božićnog menija.
Sveti Teofan naglašava da pravi hrišćanin ne bi trebalo da se bogati samo materijalnim stvarima, već da treba da traži bogatstvo koje dolazi od Boga. On nas poziva da, ukoliko steknemo bogatstvo, to učinimo sa svesti da je sve od Boga, i da ga posvetimo njegovoj službi. U stvari, istinsko bogatstvo je ono koje se deli sa potrebnima, jer je darivanje siromašnima način vraćanja Bogu onoga što nam je On poverio. On poziva na skromnost i odgovornost u upravljanju bogatstvom, ističući da pravi bogataš nije onaj koji akumulira materijalna dobra, već onaj koji se bogati dobrim delima, u službi Boga i ljudi.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.