Katoličanstvo 28.04.2025 | 23:14

MISTERIOZNA SMRT NASMEJANOG PAPE: Preminuo 33 dana nakon izbora, spekulisalo se da je hteo da razotkrije mafiju

Slika Autora
Izvor: religija.rs
MISTERIOZNA SMRT NASMEJANOG PAPE: Preminuo 33 dana nakon izbora, spekulisalo se da je hteo da razotkrije mafiju
Credit: Osservatore Romano / akg-images / Profimedia Aleksandar VI Bordžije

Mnogo se spekulisalo da je papa možda ubijen, jer je hteo da dovede u red crkvene finansije, posebno proneveru monsinjora Pola Marcinkusa, tadašnjeg šefa Vatikanske banke, koji se sumnjičio za veze s mafijom. Nijedna službena istraga nije potvrdila te sumnje.

Spokojna smrt Benedikta XVI u vatikanskom manastiru u suprotnosti je s bolnim, nasilnim i ponekad tajanstvenim smrtima mnogih njegovih prethodnika.

AP Photo/Gregorio Borgia, File

 

 

Papa Benedikt XVI

Benediktov prethodnik Ivan Pavle II umro je 2. aprila 2005. u Vatikanu nakon duge bolesti, koja je završetak njegovog 26 godina dugog pontifikata pretvorila u muku. Nakon dve uzastopne hospitalizacije i traheotomije u februaru 2005, papino stanje iznenada se pogoršalo krajem marta, nakon čega je sledila urinarna infekcija, sepsa i prestanak rada srca.

Nakon traheotomije uveliko je izgubio moć govora i tek je promrmljao nekoliko reči kad se vratio u Vatikan 13. marta. Javnost ga nakon toga više nije čula, piše Dnevnik.hr.

AP Photo/Andrew Medichini, File
Ivan Pavle II

 

Pontifikat nekada snažnog i sportskog pape obeležilo je mnoštvo zdravstvenih problema. Oslabila ga je Parkinsonova bolest i posledice teškog ranjavanja u pokušaju atentata turskog ekstremista Mehmeta Alija Agdž 1981. na Trgu svetog Petra. Borio se i s rakom debelog creva i posledicama dvaju lomova, ramene i bedrene kosti.

Iznenadna smrt Ivana Pavla I.

Wikipedia
Ivan Pavle I

 

Njegov prethodnik Ivan Pavle I, „nasmejani papa“, jedan je od papa s najkraćim pontifikatom u istoriji. Izabran u avgustu 1978. u dobi od 65 godina, umro je 33 dana kasnije, verovatno od srčanog udara, iako nije sprovedena obdukcija kojom bi se utvrdio uzrok smrti.

Mnogo se spekulisalo da je papa možda ubijen, jer je hteo da dovede u red crkvene finansije, posebno proneveru monsinjora Pola Marcinkusa, tadašnjeg šefa Vatikanske banke, koji se sumnjičio za veze s mafijom. Nijedna službena istraga nije potvrdila te sumnje.

Tajanstvena smrt Aleksandra VI Bordžije

Wikipedia
Aleksandar VI Bordžije

 

O smrti Aleksandra VI, koji je bio papa od 1492. do 1503, takođe se mnogo spekulisalo. Nakon večere sa sinom Cezarom  obojicu je pokosila groznica. Mnogo mlađi Cezar nakon nekoliko dana teškog bolovanja ipak se izvukao, ali 72-godišnji papa nije.

Prva je teorija bila da se radi o malariji, bolesti koja je vladala Rimom u to doba, druga da su ih otrovali. Johan Burhard, Aleksandrov blizak saradnik, rekao je: „Telo mu je toliko oteklo da ga nismo mogli staviti u kovčeg koji smo mu namenili. Za prvu ruku telo je bilo zamotano u tepih“.

Formoz, ekshumiran da bi mu sudili

Posthumno suđenje papi Formozu (891. – 896.) svedoči kakav je haos vladao u Rimu i Vatikanu u 9. veku. Po naređenju pape Stefana VI, Formozovog zakletog neprijatelja, njegovo telo je 897. iskopano i odeveno u papinsku odoru, postavljeno na tron kako bi mu se sudio. Presuda je glasila da pokojnik nije bio vredan pontifikata. Sve njegova dela i odluke proglašene su ništavnim. Telo su mu potom bacili u Tibar.

Čekićem po čelu

Vatikanski protokol detaljno opisuje proceduru u slučaju papine smrti. Kamerlango, kardinal koji vodi svakodnevne vatikanske poslove do izbora novog pape, tradicionalno je potvrđivao smrt poglavara Katoličke crkve.

To je radio tako da je malenim srebrnim čekićem triput kucnuo po njegovom čelu i dozivao ga ličnim imenom. Ako odgovora nije bilo, papa je bio mrtav. Ta se tradicija ne primenjuje od smrti Ivana XXIII. 1963. i u moderna vremena smrt pape ustanovljavaju lekari, piše dnevnik.hr.