Sveti Dimitrije je zaštitnik grada Soluna , a vernici veruju da štiti od nesreća i zemljotresa pa ga slave 8. novembra svake godine. U narodu je poznat kao Mitrovdan i veruje se da tog dana treba da se ostane kod kuće.Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao Solun od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime.
Srpska pravoslavna crkva slavi svakog 8.novembra praznik Svetog Dimitrija Solunskog, u narodu poznatog kao Mitrovdan, u znak sećanja na stradanje i smrt ovog svetitelja. Slave ga Srbi, Rusi i Grci. Verovanje kaže da ostanemo kod kuće.
On je zemaljski život okončao u tamnici 306. godine kao borac za hrišćansku veru, a do kraja života ostao je solunski vojvoda.
Dimitrije je rođen u Solunu u trećem veku za vreme cara Maksimilijana (240-310), koji ga je postavio za vojvodu, nadajući se njegovoj odanosti u progonu hrišćana. Kada je od cara dobio naređenje da progoni hrišćane, on se na to nije obazirao već je javno propovedao hrišcanstvo.
Printscreen/Youtube/HRIŠĆANSKI SAVETI GREŠNIKA- DEJAN STANKOVIC KRALJ
Crkva Svetog Dimitrija
Cara su obavestili o neposlušnosti Dimitrija, koji je preobraćao narod u hrišćanstvo. Dimitrije je javno, pred carem, priznao da je primio Hristovu veru, zbog čega ga je car utamničio. U tamnici je mučen i pogubljen.
Prema predanju, u zatvorskoj ćeliji ubili su ga vojnici, koji su ga zatekli u molitvi. Oni su ga iz daljine gadali kopljima, jer nisu smeli da mu priđu. Solunski hrišćani su ga tajno sahranili, a na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva. Sveti Dimitrije je proglašen zaštitnikom grada Soluna.
Hajdučki rastanak
Ovaj dan je poznat i prema tome što su se hajduci tada rastajali da bi kod jataka prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurdevu danu sledeće godine. Tako je i nastala krilatica: Mitrovdanak - hajdučki rastanak i Đurdevdanak - hajdučki sastanak.
Ako 8. novembra kojim slučajem pada sneg, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na belom konju, a veruje se da će se snežni prekrivač zadržati sve do aprila. Ako je oblačno čeka nas topla zima, a ako je pak vedro, prema narodnom verovanju, zima pred nama je oštra. U Srbiji postoji i verovanje da na Mitrovdan ne treba grditi malu decu, koliko god da su pogrešila ili bezobrazna, jer će navodno onda cele godine biti nestašna. Seljaci u Šumadiji na Mitrovdan odavnina u svaki ugao sobe stavljaju oblutak (kamen) da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze.
Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao grad od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime. Prema narodnom predanju i žitijima svetaca, Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zato taj svetac nazvan Mirotočivi.
Kult Svetog Dimitrija veoma je živ i kod Srba, a u srednjovekovnoj Srbiji posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj Patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Sveti Dimitrije predstavljen je na freskama srednjevekovnih manastira u redu svetih ratnika koji su propovedali i borili se za hrišćansku veru. Jedna od najlepših predstava Svetog Dimitrija nalazi se na Kosovu i Metohiji, u manastiru Dečani, čiji su ktitori Stefan Dečanski (srpski kralj od 1321-1331) i car Dušan (1308-1355). Svetitelj je oslikan u ratničkoj opremi sa štitom i šlemom, pored Svetog Đorđa.
U srpskoj crkvi je više od 120 hramova posveceno svetom Dimitriju, medu kojima je i nova crkva u beogradskoj opštini Novi Beograd.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Čudesa Svetog velikomučenika Dimitrija, koja je zapisao Ava Justin Popović, i danas svedoče da molitva, pokajanje i blagodat Božja pobeđuju i najtvrđa srca i najmračnija vremena.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.