Sveti Dimitrije je zaštitnik grada Soluna , a vernici veruju da štiti od nesreća i zemljotresa pa ga slave 8. novembra svake godine. U narodu je poznat kao Mitrovdan i veruje se da tog dana treba da se ostane kod kuće.Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao Solun od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime.
Srpska pravoslavna crkva slavi svakog 8.novembra praznik Svetog Dimitrija Solunskog, u narodu poznatog kao Mitrovdan, u znak sećanja na stradanje i smrt ovog svetitelja. Slave ga Srbi, Rusi i Grci. Verovanje kaže da ostanemo kod kuće.
On je zemaljski život okončao u tamnici 306. godine kao borac za hrišćansku veru, a do kraja života ostao je solunski vojvoda.
Dimitrije je rođen u Solunu u trećem veku za vreme cara Maksimilijana (240-310), koji ga je postavio za vojvodu, nadajući se njegovoj odanosti u progonu hrišćana. Kada je od cara dobio naređenje da progoni hrišćane, on se na to nije obazirao već je javno propovedao hrišcanstvo.
Printscreen/Youtube/HRIŠĆANSKI SAVETI GREŠNIKA- DEJAN STANKOVIC KRALJ
Crkva Svetog Dimitrija
Cara su obavestili o neposlušnosti Dimitrija, koji je preobraćao narod u hrišćanstvo. Dimitrije je javno, pred carem, priznao da je primio Hristovu veru, zbog čega ga je car utamničio. U tamnici je mučen i pogubljen.
Prema predanju, u zatvorskoj ćeliji ubili su ga vojnici, koji su ga zatekli u molitvi. Oni su ga iz daljine gadali kopljima, jer nisu smeli da mu priđu. Solunski hrišćani su ga tajno sahranili, a na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva. Sveti Dimitrije je proglašen zaštitnikom grada Soluna.
Hajdučki rastanak
Ovaj dan je poznat i prema tome što su se hajduci tada rastajali da bi kod jataka prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurdevu danu sledeće godine. Tako je i nastala krilatica: Mitrovdanak - hajdučki rastanak i Đurdevdanak - hajdučki sastanak.
Ako 8. novembra kojim slučajem pada sneg, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na belom konju, a veruje se da će se snežni prekrivač zadržati sve do aprila. Ako je oblačno čeka nas topla zima, a ako je pak vedro, prema narodnom verovanju, zima pred nama je oštra. U Srbiji postoji i verovanje da na Mitrovdan ne treba grditi malu decu, koliko god da su pogrešila ili bezobrazna, jer će navodno onda cele godine biti nestašna. Seljaci u Šumadiji na Mitrovdan odavnina u svaki ugao sobe stavljaju oblutak (kamen) da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze.
Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao grad od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime. Prema narodnom predanju i žitijima svetaca, Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zato taj svetac nazvan Mirotočivi.
Kult Svetog Dimitrija veoma je živ i kod Srba, a u srednjovekovnoj Srbiji posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj Patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Sveti Dimitrije predstavljen je na freskama srednjevekovnih manastira u redu svetih ratnika koji su propovedali i borili se za hrišćansku veru. Jedna od najlepših predstava Svetog Dimitrija nalazi se na Kosovu i Metohiji, u manastiru Dečani, čiji su ktitori Stefan Dečanski (srpski kralj od 1321-1331) i car Dušan (1308-1355). Svetitelj je oslikan u ratničkoj opremi sa štitom i šlemom, pored Svetog Đorđa.
U srpskoj crkvi je više od 120 hramova posveceno svetom Dimitriju, medu kojima je i nova crkva u beogradskoj opštini Novi Beograd.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Bogu su drage jednostavne stvari: da se molimo za sve i da volimo sve ljude. Voleti znači dati prostor drugome, a ne nametati se. Svet je prepun krstova i molitvi „po dužnosti“.
U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.