Sveti Dimitrije je zaštitnik grada Soluna , a vernici veruju da štiti od nesreća i zemljotresa pa ga slave 8. novembra svake godine. U narodu je poznat kao Mitrovdan i veruje se da tog dana treba da se ostane kod kuće.Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao Solun od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime.
Srpska pravoslavna crkva slavi svakog 8.novembra praznik Svetog Dimitrija Solunskog, u narodu poznatog kao Mitrovdan, u znak sećanja na stradanje i smrt ovog svetitelja. Slave ga Srbi, Rusi i Grci. Verovanje kaže da ostanemo kod kuće.
On je zemaljski život okončao u tamnici 306. godine kao borac za hrišćansku veru, a do kraja života ostao je solunski vojvoda.
Dimitrije je rođen u Solunu u trećem veku za vreme cara Maksimilijana (240-310), koji ga je postavio za vojvodu, nadajući se njegovoj odanosti u progonu hrišćana. Kada je od cara dobio naređenje da progoni hrišćane, on se na to nije obazirao već je javno propovedao hrišcanstvo.
Printscreen/Youtube/HRIŠĆANSKI SAVETI GREŠNIKA- DEJAN STANKOVIC KRALJ
Crkva Svetog Dimitrija
Cara su obavestili o neposlušnosti Dimitrija, koji je preobraćao narod u hrišćanstvo. Dimitrije je javno, pred carem, priznao da je primio Hristovu veru, zbog čega ga je car utamničio. U tamnici je mučen i pogubljen.
Prema predanju, u zatvorskoj ćeliji ubili su ga vojnici, koji su ga zatekli u molitvi. Oni su ga iz daljine gadali kopljima, jer nisu smeli da mu priđu. Solunski hrišćani su ga tajno sahranili, a na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva. Sveti Dimitrije je proglašen zaštitnikom grada Soluna.
Hajdučki rastanak
Ovaj dan je poznat i prema tome što su se hajduci tada rastajali da bi kod jataka prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurdevu danu sledeće godine. Tako je i nastala krilatica: Mitrovdanak - hajdučki rastanak i Đurdevdanak - hajdučki sastanak.
Ako 8. novembra kojim slučajem pada sneg, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na belom konju, a veruje se da će se snežni prekrivač zadržati sve do aprila. Ako je oblačno čeka nas topla zima, a ako je pak vedro, prema narodnom verovanju, zima pred nama je oštra. U Srbiji postoji i verovanje da na Mitrovdan ne treba grditi malu decu, koliko god da su pogrešila ili bezobrazna, jer će navodno onda cele godine biti nestašna. Seljaci u Šumadiji na Mitrovdan odavnina u svaki ugao sobe stavljaju oblutak (kamen) da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze.
Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao grad od zemljotresa i nesreća. I danas se veruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izlečila mnogobrojne bolesnike. Veruje se i da pomaže svakome ko prizove njegovo ime. Prema narodnom predanju i žitijima svetaca, Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zato taj svetac nazvan Mirotočivi.
Kult Svetog Dimitrija veoma je živ i kod Srba, a u srednjovekovnoj Srbiji posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj Patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Sveti Dimitrije predstavljen je na freskama srednjevekovnih manastira u redu svetih ratnika koji su propovedali i borili se za hrišćansku veru. Jedna od najlepših predstava Svetog Dimitrija nalazi se na Kosovu i Metohiji, u manastiru Dečani, čiji su ktitori Stefan Dečanski (srpski kralj od 1321-1331) i car Dušan (1308-1355). Svetitelj je oslikan u ratničkoj opremi sa štitom i šlemom, pored Svetog Đorđa.
U srpskoj crkvi je više od 120 hramova posveceno svetom Dimitriju, medu kojima je i nova crkva u beogradskoj opštini Novi Beograd.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
Brat apostola Jakova i sin Josifa drvodelje propovedao je Jevanđelje širom Judeje, Samarije, Sirije i drugih regiona, a njegovo mučeništvo ostaje svedočanstvo nepokolebljive predanosti Hristu.
Portparol Bazilike Enco Fortunato istakao je da se ovim činom formalizuju prethodna pravila koja se odnose na 170 službenika odeljenja za konzervaciju i održavanje, ali je istovremeno demantovao da će nevenčani zaposlenici biti isključeni s posla.
Prvog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na reči spasitelja iz Jevanđelja po Mateju i ukazuje na to da on ne poziva na nerad, već na oslobađanje od brige koja nas izjeda, ometa naš mir i udaljava od Boga.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Nakon dugogodišnjeg podvižništva u surovom predelu Karulje na Svetoj gori, shi monah Simeon vratio se u srpske zemlje da provede svoje poslednje dane. Njegova jednostavnost i dečija nevinost ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga sreli.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve naglasio da je reč božja jasna i precizna, a pre svega blaga. U isto vreme je lekovita i gorka, jer zahteva trud i podvig. Treba da postimo i da se molimo, jer je to naše prirodno stanje.
Prvog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na reči spasitelja iz Jevanđelja po Mateju i ukazuje na to da on ne poziva na nerad, već na oslobađanje od brige koja nas izjeda, ometa naš mir i udaljava od Boga.
Priče o čudima jedne od najpoštovanijih svetiteljki u Rusiji brižljivo su čuvane u narodu, prenosile su se s kolena na koleno i neprestano se umnožavale jer pomoć ove svetiteljke u životu vernika ne prestaje ni posle njene smrti.
U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
Brat apostola Jakova i sin Josifa drvodelje propovedao je Jevanđelje širom Judeje, Samarije, Sirije i drugih regiona, a njegovo mučeništvo ostaje svedočanstvo nepokolebljive predanosti Hristu.
Priče o čudima jedne od najpoštovanijih svetiteljki u Rusiji brižljivo su čuvane u narodu, prenosile su se s kolena na koleno i neprestano se umnožavale jer pomoć ove svetiteljke u životu vernika ne prestaje ni posle njene smrti.
Vojvoda rimske vojske Leontije u prvom veku postao je simbol postojane vere u Hrista, a njegovo mučeništvo, čuda i neprestana molitva zajedno sa obraćenim vojnicima Ipatijem i Teodulom, predstavlja nadahnuće kroz vekove.
Persijska braća iz četvrtog veka, svedočili su nepokolebljivu hrišćansku veru u suočavanju sa carem Julijanom, koji je naredio da ih pogube, nakon čega je usledilo čudo - zemlja se otvorila da bi zaštitila njihova tela.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.