ONI ĆE SIGURNO IZGUBITI I SEBE I SVOJU PORODICU! Arhimandrit Vasilije ozbiljno opomenuo ovu vrstu ljudi
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pre nego što je postala sledbenica Gospoda, Marija Magdalena je bila mučena od sedam zlih duhova, ali je kroz milost Božiju bila oslobođena i izlečena. Tokom Isusovog zemaljskog života, ona je uvek bila uz njega, prisutna pri krstu na Golgoti i duboko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Nakon Isusovog raspeća, Magdalena je tri puta posetila njegov grob, a kada je vaskrsao, bila je prva koja ga je videla, prvo sama, a zatim i sa drugim ženama Mironosicama.
Veliki događaj opisan u predanju, uključuju njen put u Rim, gde je pred cara Tiberija donela crveno obojeno jaje kao simbol vaskrsenja, uz reči: „Hristos vaskrse!“ Istovremeno je optužila Pilata za nepravednu presudu Gospodu, što je dovelo do toga da ga smene. Posle toga, Pilat je nesrećno skončao u Galiji, a Marija Magdalena se vratila u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u širenju Jevanđelja.
Sveta Marija Magdalena, koja je sa velikom ljubavlju i revnošću propovedala Hristovo vaskrsenje, završila je svoj zemaljski život u Efesu, gde je i sahranjena u pećini pored sedam mladića čudotvorno uspavanih. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde i danas u duhu i veri živi njeno nasleđe.
Na ovaj dan, vernici se okupljaju u hramovima i manastirima kako bi odali počast ovoj velikoj svetiteljki. Njen život i dela predstavljaju svetionik vere i pobožnosti, podsećajući nas na snagu ljubavi i hrabrosti u službi Gospodu.

Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Pod krstom na Golgoti stajala je i Magdalena, i gorko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom.
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.