Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pre nego što je postala sledbenica Gospoda, Marija Magdalena je bila mučena od sedam zlih duhova, ali je kroz milost Božiju bila oslobođena i izlečena. Tokom Isusovog zemaljskog života, ona je uvek bila uz njega, prisutna pri krstu na Golgoti i duboko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Nakon Isusovog raspeća, Magdalena je tri puta posetila njegov grob, a kada je vaskrsao, bila je prva koja ga je videla, prvo sama, a zatim i sa drugim ženama Mironosicama.
Instagram/mladiniksica.me
Ikona Svete ravnoapostolne Marije Magdalene
Veliki događaj opisan u predanju, uključuju njen put u Rim, gde je pred cara Tiberija donela crveno obojeno jaje kao simbol vaskrsenja, uz reči: „Hristos vaskrse!“ Istovremeno je optužila Pilata za nepravednu presudu Gospodu, što je dovelo do toga da ga smene. Posle toga, Pilat je nesrećno skončao u Galiji, a Marija Magdalena se vratila u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u širenju Jevanđelja.
Sveta Marija Magdalena, koja je sa velikom ljubavlju i revnošću propovedala Hristovo vaskrsenje, završila je svoj zemaljski život u Efesu, gde je i sahranjena u pećini pored sedam mladića čudotvorno uspavanih. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde i danas u duhu i veri živi njeno nasleđe.
Na ovaj dan, vernici se okupljaju u hramovima i manastirima kako bi odali počast ovoj velikoj svetiteljki. Njen život i dela predstavljaju svetionik vere i pobožnosti, podsećajući nas na snagu ljubavi i hrabrosti u službi Gospodu.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U trenucima kada nema posla, a srce je teško od brige, molitva Svetog Arsenija Kapadokijskog donosi duhovnu snagu, utehu i nadu svima koji traže novi početak i zaštitu Božiju.
Predanje govori da nije mogla da trpi idolopokloništvo i da joj je poslan anđeo koji ju je prekrstio krsnim znamenjem, nazvao je nevestom Hristovom i poučio je veri.
U mirnom Banstolu, nedaleko od Sremskih Karlovaca, podignut je jedinstveni pravoslavni hram koji spaja duboku molitvenu tradiciju sa teškom istorijskom uspomenom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Predanje govori da nije mogla da trpi idolopokloništvo i da joj je poslan anđeo koji ju je prekrstio krsnim znamenjem, nazvao je nevestom Hristovom i poučio je veri.