MOLITVE OVIH LJUDI BOG NAJPRE USLIŠI: Starac Pajsije otkriva kako i stradanje može da isceljuje
U trenucima tuge i nepravde, reči svetogorskog starca otkrivaju kako molitva za druge preobražava i dušu i život
Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pre nego što je postala sledbenica Gospoda, Marija Magdalena je bila mučena od sedam zlih duhova, ali je kroz milost Božiju bila oslobođena i izlečena. Tokom Isusovog zemaljskog života, ona je uvek bila uz njega, prisutna pri krstu na Golgoti i duboko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Nakon Isusovog raspeća, Magdalena je tri puta posetila njegov grob, a kada je vaskrsao, bila je prva koja ga je videla, prvo sama, a zatim i sa drugim ženama Mironosicama.
Veliki događaj opisan u predanju, uključuju njen put u Rim, gde je pred cara Tiberija donela crveno obojeno jaje kao simbol vaskrsenja, uz reči: „Hristos vaskrse!“ Istovremeno je optužila Pilata za nepravednu presudu Gospodu, što je dovelo do toga da ga smene. Posle toga, Pilat je nesrećno skončao u Galiji, a Marija Magdalena se vratila u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u širenju Jevanđelja.
Sveta Marija Magdalena, koja je sa velikom ljubavlju i revnošću propovedala Hristovo vaskrsenje, završila je svoj zemaljski život u Efesu, gde je i sahranjena u pećini pored sedam mladića čudotvorno uspavanih. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde i danas u duhu i veri živi njeno nasleđe.
Na ovaj dan, vernici se okupljaju u hramovima i manastirima kako bi odali počast ovoj velikoj svetiteljki. Njen život i dela predstavljaju svetionik vere i pobožnosti, podsećajući nas na snagu ljubavi i hrabrosti u službi Gospodu.

Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Pod krstom na Golgoti stajala je i Magdalena, i gorko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom.
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Porodice se okupljaju, običaji oživljavaju, a svaka trpeza skriva poruku o dobroti, zajedništvu i malim delima koja menjaju svakodnevicu.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.