PONIŽAVAN I ZLOSTAVLJAN DO SMRTI! Danas proslavljamo Svetog Emilijana Ispovednika!
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pre nego što je postala sledbenica Gospoda, Marija Magdalena je bila mučena od sedam zlih duhova, ali je kroz milost Božiju bila oslobođena i izlečena. Tokom Isusovog zemaljskog života, ona je uvek bila uz njega, prisutna pri krstu na Golgoti i duboko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Nakon Isusovog raspeća, Magdalena je tri puta posetila njegov grob, a kada je vaskrsao, bila je prva koja ga je videla, prvo sama, a zatim i sa drugim ženama Mironosicama.
Veliki događaj opisan u predanju, uključuju njen put u Rim, gde je pred cara Tiberija donela crveno obojeno jaje kao simbol vaskrsenja, uz reči: „Hristos vaskrse!“ Istovremeno je optužila Pilata za nepravednu presudu Gospodu, što je dovelo do toga da ga smene. Posle toga, Pilat je nesrećno skončao u Galiji, a Marija Magdalena se vratila u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u širenju Jevanđelja.
Sveta Marija Magdalena, koja je sa velikom ljubavlju i revnošću propovedala Hristovo vaskrsenje, završila je svoj zemaljski život u Efesu, gde je i sahranjena u pećini pored sedam mladića čudotvorno uspavanih. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde i danas u duhu i veri živi njeno nasleđe.
Na ovaj dan, vernici se okupljaju u hramovima i manastirima kako bi odali počast ovoj velikoj svetiteljki. Njen život i dela predstavljaju svetionik vere i pobožnosti, podsećajući nas na snagu ljubavi i hrabrosti u službi Gospodu.

Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Pod krstom na Golgoti stajala je i Magdalena, i gorko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom.
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnogučenika Dometija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Samuilo. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bernarda, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dometije je, prema predanju, dostigao takvo duhovno savršenstvo da je isceljivao bolesnike.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.