Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pre nego što je postala sledbenica Gospoda, Marija Magdalena je bila mučena od sedam zlih duhova, ali je kroz milost Božiju bila oslobođena i izlečena. Tokom Isusovog zemaljskog života, ona je uvek bila uz njega, prisutna pri krstu na Golgoti i duboko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Nakon Isusovog raspeća, Magdalena je tri puta posetila njegov grob, a kada je vaskrsao, bila je prva koja ga je videla, prvo sama, a zatim i sa drugim ženama Mironosicama.
Instagram/mladiniksica.me
Ikona Svete ravnoapostolne Marije Magdalene
Veliki događaj opisan u predanju, uključuju njen put u Rim, gde je pred cara Tiberija donela crveno obojeno jaje kao simbol vaskrsenja, uz reči: „Hristos vaskrse!“ Istovremeno je optužila Pilata za nepravednu presudu Gospodu, što je dovelo do toga da ga smene. Posle toga, Pilat je nesrećno skončao u Galiji, a Marija Magdalena se vratila u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u širenju Jevanđelja.
Sveta Marija Magdalena, koja je sa velikom ljubavlju i revnošću propovedala Hristovo vaskrsenje, završila je svoj zemaljski život u Efesu, gde je i sahranjena u pećini pored sedam mladića čudotvorno uspavanih. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde i danas u duhu i veri živi njeno nasleđe.
Na ovaj dan, vernici se okupljaju u hramovima i manastirima kako bi odali počast ovoj velikoj svetiteljki. Njen život i dela predstavljaju svetionik vere i pobožnosti, podsećajući nas na snagu ljubavi i hrabrosti u službi Gospodu.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.